Pregled bibliografske jedinice broj: 702001
Utjecaj temperature na biljke
Utjecaj temperature na biljke, 2011., diplomski rad, preddiplomski, Prirodoslovno matematički fakultet, Split
CROSBI ID: 702001 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj temperature na biljke
(Temperature effect on plants)
Autori
Gudić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prirodoslovno matematički fakultet
Mjesto
Split
Datum
18.10
Godina
2011
Stranica
16
Mentor
Dunkić, Valerija
Ključne riječi
CAM ; C4 ; HSP
Sažetak
Glavni izvor topline na Zemlji je Sunce. Temperatura je samo indikator toplinskog stanja. Atmosfera se zagrijava toplinskom radijacijom kopna i mora, jer sunčevo zračenje prolazi kroz atmosferu a da je praktički ne zagrijava. Aktivna površina prima globalno zračenje i protuzračenje atmosfere, koje najvećim dijelom upija, te se zbog toga zagrijava. Kada je riječ o temperaturama može se govoriti o: -optimalnim -kardinalnim - kritičnim temperaturama. Optimalne su one pri kojima se vitalne funkcije biljaka odvijaju maksimalnom brzinom, gledano integralno u biljci. Kardinalne temperature, minimalne i maksimalne su pak one ispod ili iznad kojih prestaju životne funkcije, ali se eventualno mogu povratiti ako se uvjeti poboljšaju. Kritične temperature su one minimalne i maksimalne temperature ispod ili iznad kojih se javljaju nepopravljive štete u funkcijama ili na biljnim organima. Još treba dodati tzv. „biološki temperaturni minimum“ što predstavlja donju granicu života, ali samo kad prestaje aktivan rast, a stanica nije uginula. On je različit za pojedine kulture i da bi se mogao shvatiti treba najprije podijeliti kulture prema zahtjevima za temperaturama, i to: 1. Skupina termofilnih kultura čiji je aktivni život pomaknut u zonu viših temperatura, temperaturni prag im je u pravilu iznad 5 °C 2. Kriofilne kulture se dobro prilagođavaju i niskim temperaturama, ili čak za svoj rast i razvoj traže period niskih temperatura. Glede optimalnih, minimalnih i maksimalnih temperatura, u širokom prosjeku se računa na raspon od 0-45 °C. Između 25 i 30 °C je prosječan optimum za većinu fizioloških procesa, osobito za fotosintezu. Maksimum za primanje vode leži između 35 i 40 °C. Optimum disanja je između 36 i 40 °C. Pri 45 °C inaktivira se klorofil i prestaje fotosinteza. Na 50 °C prestaje disanje. Optimum za cvatnju i oplodnju je oko 25 °C a za sazrijevanje više od 25 °C. Pri djelovanju niskih temperatura disanje prestaje pri -10 °C, iako neke kulture podnose i od -38 do – 40 °C ( kruška i jabuka )
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
177-1191192-0830 - Kserofiti i njihovi sekundarni metaboliti (Bezić, Nada, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Split
Profili:
Valerija Dunkić
(mentor)