Pregled bibliografske jedinice broj: 701852
Genetska raznolikost i filogeografija ljekovite kadulje (Salvia officinalis L.)
Genetska raznolikost i filogeografija ljekovite kadulje (Salvia officinalis L.) // Znanstveni simpozij povodom 100-te obljetnice smrti Prirodoslovca Alfreda Russela Wallacea
Zagreb, Hrvatska, 2014. (pozvano predavanje, domaća recenzija, pp prezentacija, znanstveni)
CROSBI ID: 701852 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Genetska raznolikost i filogeografija ljekovite kadulje (Salvia officinalis L.)
(Genetic diversity and phylogeography of common sage (Salvia officinalis L.))
Autori
Liber, Zlatko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, znanstveni
Skup
Znanstveni simpozij povodom 100-te obljetnice smrti Prirodoslovca Alfreda Russela Wallacea
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.02.2014. - 28.02.2014
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ljekovita kadulja; genetička raznolikost; filogeografija; SSR biljezi; cpDNA
(common sage; genetic diversity; phylogeography; SSR markers; cpDNA)
Sažetak
Salvia officinalis L. je mediteranska, grmolika trajnica porodice usnača (Lamiaceae). Pretpostavka je da je ova vrsta prirodno rasprostranjena uzduž istočne obale Jadrana, na dijelu Apeninskog poluotoka, te u obliku izoliranih, reliktnih populacija u kontinentalnom dijelu Balkanskog poluotoka, dok su sve ostale populacija u Mediteranu antropogenog podrijetla. Do sada nisu rađena opsežnija istraživanja koja bi sve ove pretpostavke prihvatila ili odbacila. S ciljem utvrđivanja genetičke raznolikosti i strukture populacija te filogeografije ljekovite kadulje, istraživali smo 60 populacija skupljenih uzduž istočne jadranske obale, Apeninskog poluotoka, te unutrašnjosti Balkanskog poluotoka. Analizom osam mikrosatelitnih lokusa i sekvenciranjem dvije kloroplastne intergenske razmaknice (rps16-trnK i rpl32-trnL) utvrđeno je 186 mikrosatelitnih alela i 10 kloroplastnih haplotipova. Sve populacije s Apenina i istočne obale Jadrana su pokazale genetičke osobine prirodnih populacija dok se većina kontinentalnih populacija s Balkanskog poluotoka pokazala kultiviranim ili naturaliziranim. Populacije iz južne Dalmacije i Crne Gore su posjedovale najveću genetičku raznolikost, alelno bogatstvo, te broj privatnih alela, dok su preostale populacije karakterizirane bitno nižim vrijednostima ovih parametara. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da taj dio istočne jadranske obale predstavlja refugijalni prostor te centar raznolikosti i širenja ljekovite kadulje nakon zadnje oledbe. Zanimljivo je da su populacije s Apeninskog poluotoka pokazale najveću srodnost s populacijama iz južne Dalmacije i Crne Gore, što dodatno potvrđuje teoriju o centru raznolikosti, ali i teoriju o kopnenoj povezanosti ovih populacija u prošlosti. Za izvođenje konačnih zaključaka o filogeografiji ljekovite kadulje potrebno je provesti potpunije uzorkovanje populacija s Apeninskog poluotoka, na mjestima utvrđenih barijera na Balkanskom poluotoku, te populacija s juga Francuske, Iberijskog poluotoka i Sjeverne Afrike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
Napomena
Epigenetic vs. Genetic diversity in natural plant populations: a case study of Croatian endemic Salvia species (Croatian Science Foundation Project No 09.01/246).
POVEZANOST RADA
Projekti:
09.01/246 - Epigenetička vs. genetička raznolikost prirodnih biljnih populacija: Studija slučaja hrvatskih endemičnih kadulja (Šatović, Zlatko, HRZZ ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Akademija dramske umjetnosti, Zagreb
Profili:
Zlatko Liber
(autor)