Pregled bibliografske jedinice broj: 701337
Možemo li plesom i/ili sportom zaštiti vlastito mentalno zdravlje?
Možemo li plesom i/ili sportom zaštiti vlastito mentalno zdravlje? // XIX. Dani psihologije u Zadru / Slišković, Ana (ur.).
Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2014. str. 87-87 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 701337 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Možemo li plesom i/ili sportom zaštiti vlastito mentalno zdravlje?
(Can dance and/or exercise protect our mental health?)
Autori
Cujzek, Marina ; Putarek, Vanja ; Jelić, Margareta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XIX. Dani psihologije u Zadru
/ Slišković, Ana - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2014, 87-87
ISBN
978-953-331-054-1
Skup
XIX. Dani psihologije u Zadru
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 29.05.2014. - 31.05.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ples ; sport ; anksioznost ; depresivnost ; perfekcionizam
(dance ; exercise ; anxiety ; depression ; perfectionism)
Sažetak
Nedovoljna tjelesna aktivnost, brojni stresori te smanjenje kvalitete i kvantitete socijalne mreže u suvremenom društvu rizični su čimbenici za psihofizičko zdravlje pojedinca. Brojna istraživanja pokazuju da je tjelesna aktivnost povezana s boljim općim zdravstvenim stanjem, manjom incidencijom bolesti poput dijabetesa i demencije, ali i mentalnom dobrobiti, što uključuje manju anksioznost i depresivnost te veće samopoštovanje. Jedan od oblika tjelesne aktivnosti je ples koji je, također, povezan s različitim pokazateljima mentalnog zdravlja. Međutim, ples, uz fizičke pokrete, obuhvaća izražavanje te prenošenje emocija i ideja, kreativnost i izraženu samosvjesnost. Uzimajući u obzir specifična obilježja plesa u odnosu na samu tjelesnu aktivnost, postavlja se pitanje ima li bavljenje plesom drugačiji učinak na mentalno zdravlje od bavljenja sportom. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati efekt bavljenja plesom i/ili bavljenja sportom na različite aspekte mentalnog zdravlja (anksioznost, depresivnost, perfekcionizam). Podaci su prikupljeni on-line baterijom upitnika na 400 sudionika u dobi od 15 do 65 godina. Rezultati pokazuju da su bavljenje sportom i bavljenje plesom povezani s različitim dimenzijama perfekcionizma. Naime, dok je plesanje povezano s višom razinom pozitivnog perfekcionizma, bavljenje sportom vodi nižoj razini negativnog perfekcionizma. Dobivene su zanimljive interakcije bavljenja sportom i bavljenja plesom na anksioznost i depresivnost. Točnije, osobe koje se ne bave ni plesom ni sportom imaju najviše razine depresivnosti i anksioznosti. Međutim, kada se osobe bave plesom ili sportom, istovremeno bavljenje drugim aspektom tjelesne aktivnosti nije povezano s boljim mentalnim zdravljem. Zaključno, rezultati istraživanja ukazuju na važnost tjelesne aktivnosti za mentalno zdravlje. Iako neke razlike postoje ovisno o tome bavi li se osoba plesom ili sportom kao oblikom tjelesne aktivnosti, možemo zaključiti da sam tjelesni pokret, rad na sebi, usmjerenost k cilju, ali i provođenje vremena s drugim ljudima mogu poslužiti kao zaštitni čimbenici suvremenom čovjeku u suočavanju s brojnim poteškoćama i svakodnevnim zadacima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb