ࡱ> ]`Z[\bjbjWW4"55#*XC@8kT@Fd6HCCCCCCC$GJ^C dd CE<6<6<6 L C<6 C<6<6r{?T{@(CV) ?CF0@F?JT5J{@{@J@0 <6 CC<6 @F J % :Promjene geopoliti kog i ekonomskog polo~aja Zagreba nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Petar Kure i Sa~etak Rad je posveen istra~ivanju temeljnih zna ajki geopoliti kog i ekonomskog polo~aja Zagreba, kao glavnog grada Republike Hrvatske i jednog od glavnih gradova dr~ave lanice Europske unije. Kontaktno-spojni polo~aj Zagreba datost je koja je vidljiva na prvi pogled, kao i blizina Zagreba dr~avnoj granici. Zbog oblika teritorija Republike Hrvatske i reljefnih zna ajki, glavni prometni pravci europskog zna aja koji doti u hrvatski teritorij, osim koridora Vc i koridora VII koji ini rijeka Dunav, sijeku se u Zagrebu. Zagreb je i ekonomsko srediate Republike Hrvatske, koje ostvaruje preko 30 posto hrvatskog BDP-a. Privla nost Zagreba i prostora u njegovoj neposrednoj blizini, koji ga okru~uju sa zapada, juga i istoka i koji mu gravitiraju, a administrativno pripadaju Zagreba koj ~upaniji, vidljiva je u kontinuirano pozitivnom saldu dnevnih i tjednih migranata u Zagreb. Zagreb, kao najvee srediate funkcije rada, na dnevnoj bazi privla i radnu snagu iz okolice. Kao sveu iliano srediate, Zagreb privla i studente iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz susjednih dr~ava, posebice iz BiH. Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, mijenja se njen polo~aj i prema ostalim lanicama Unije i prema dr~avama Zapadnog Balkana. Istureni polo~aj Republike Hrvatske prema dr~avama Zapadnog Balkana, koji se najviae o ituje kroz granicu prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori, koja je ukupno duga oko 1 200 km, Zagrebu i Hrvatskoj pru~a mogunosti ekonomskog i politi kog utjecaja u rubnim prostorima Hrvatske, ali i susjednih dr~ava, prvenstveno BiH. Zagreb mo~e postati srediate impulsa razvoja i suradnje koji bi se nakon po etka koriatenja strukturnih fondova Europske unije, prelio u dijelove Hrvatske uz granicu s dr~avama Zapadnog Balkana, jer od svih gradova u Hrvatskoj posjeduje najvee administrativne i ekonomske te najviae kompetentne ljudske resurse koji mogu pokrenuti ovaj zahtjevan i dugoro an proces. Kroz razmatranje statisti kih podataka o BDP-u (ukupnom i po stanovniku), zaposlenosti i ostalim relevantnim pokazateljima, ukazuje se na razlike izmeu Zagreba, okolnih ~upanija i ostatka Hrvatske, Zagreb se pozicionira kako bi se ukazalo na njegov stupanj razvijenosti, bitno vei od prosjeka Republike Hrvatske i vei od prosjeka Europske unije. Takoer se ukazuje na potrebu daljnjeg brandiranja Zagreba kako bi se Zagreb joa viae pribli~ilo investitorima i turistima. Klju ne rije i: Zagreb, Republika Hrvatska, Europska unija, regije, geopoliti ki polo~aj, ekonomski polo~aj. Uvod Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, mnogo je viae od administrativnog srediata. Kao najvei grad u Hrvatskoj, Zagreb je i najvee gospodarsko, kulturno i prometno srediate. Zna enje koje je imao za hrvatske prostore u bivaim dr~avnim tvorevinama, od uspostave hrvatske neovisnosti i Domovinskog rata samo je oja alo te polo~aj Zagreba unutar hrvatskih granica neprekidno dodatno ja a te se mo~e govoriti o monocentri nom i asimetri nom razvoju Republike Hrvatske u kojem Zagreb zauzima najva~nije mjesto. Ovo zna enje Zagreba oduvijek je izviralo iz njegove lokacije, na raskri~ju putova koji povezuju srednju i jugoisto nu Europu (Alpe i Balkan) te srednju i ju~nu, mediteransku Europu (Panonsku zavalu i Jadransko more). Iz lokacijskih faktora mo~e se ia itati i prometni pa i geopoliti ki polo~aj Zagreba kao velikog grada. Lokacijski imbenik bio je klju an za rast Zagreba do veli ine i zna enja kakvog ima danas. Potrebno je stoga ispitati polo~aj i zna enje Zagreba u Republici Hrvatskoj, polo~aj Zagreba kao glavnog grada jedne od dr~ava lanica EU, polo~aj Zagreba prema regiji jugoisto ne Europe i uo iti koji su to nu~ni koraci koje je potrebno poduzeti kako bi Zagreb optimalno koristio svoj polo~aj u stvaranju sebe kao brenda. Upravljanje gradom veli ine i zna aja Zagreba iziskuje strateaka promialjanja. Primjerice, joa 2001. g., u dokumentu pod nazivom  Studija o gospodarstvenom razvoju Grada Zagreba u razdoblju 2001.-2005. godine , de facto Strategiji razvoja Zagreba za navedeno razdoblje, kod definiranja Vizije i ciljeva zapisano je: Grad Zagreb je slo~ena tvrtka, koja raspola~e vrijednim gradskim potencijalima i usmjerava njihovu uporabu sustavnom razvoju novih vrijednosti u gospodarstvenom, ekoloakom, druatvenom i estetskom pogledu (Grupa autora, 2001). Optimalnost koriatenja resursa koje Grad Zagreb posjeduje uvelike utje e na ekonomiju Zagreba kao i na percepciju Zagreba u o ima investitora. Osnovne zna ajke polo~aja Zagreba u Republici Hrvatskoj: Zagreb kao glavni grad, ekonomsko i prometno srediate Nemogue je razmatrati polo~aj Zagreba u Republici Hrvatskoj bez kratkog povratka u recentnu proalost, kako bi se vidjelo kakvo stanje je naslijeeno prije nego ato je po ela druga faza razvoja Zagreba u okviru samostalne Hrvatske, koju treba smjestiti na po etak 2000-ih godina, kada su promijenjeni politi ki odnosi u Hrvatskoj (promjena re~ima) i Zagrebu (promjena vlasti) te je zapo eo ja i razvoj gospodarstva, nakon stagnacije koja je zapo ela joa posljednjih godina u okviru bivae dr~ave. U prvoj fazi razvoja u sklopu samostalne Hrvatske, tijekom 1990-ih godina, Zagreb je kao glavni grad uglavnom stagnirao. No ostali dijelovi Hrvatske do~ivjeli su joa veu stagnaciju i regresiju, posebice na ekonomskom i demografskom polju, koja je bila posljedica rata i poraa, visokih troakova obnove te loaeg gospodarenja u po etnom stadiju druatvene tranzicije. Po etkom 2000-ih godina, promjenom re~ima u Hrvatskoj i vlasti u Zagrebu, dolazi do sna~nijeg ekonomskog razvoja Hrvatske, a posebice Zagreba. Ovaj obrat predstavlja po etka druge etape razvoja Zagreba kao glavnog grada samostalne Hrvatske. Ova etapa traje sve do po etka ekonomske krize i ulaska Hrvatske i Zagreba u recesiju, koja je u Zagrebu ipak bila slabija nego u Hrvatskoj, ato se vidi iz podataka o kretanju BDP-a u Tab. 1. Privatizacija nije donijela nova radna mjesta, nego je jedna od njenih posljedica bio gubitak radnih mjesta. Devedesete godine 20. stoljea donijele su Zagrebu pad broja radnih mjesta (dijelom i zakaanjeli efekt neefikasne ekonomije u socijalizmu 1980-ih godina), zbog deindustrijalizacije i loae voene privatizacije velikih poduzea, kao i gubitka tradicionalnih tr~iata za industrijske proizvode velikih zagreba kih tvornica (primjerice Prvomajska, Jedinstvo, Bratstvo, TPK, Gredelj, OKI i mnoge druge velike tvornice). Koristan je podatak da je Zagreb 1991. g. imao oko 330 tisua zaposlenih od kojih je samo pet posto radilo u privatnom sektoru (Vresk, 1997: 51). Devedesetih godina proalog stoljea, istodobno s padom broja radnih mjesta, dolazi do poveanja broja stanovnika, tako da nezaposlenost raste i iz ovog razloga. Ra una se da je izmeu 1991. i 1995. g. u Zagreb i okolicu, zbog Domovinskog rata, doselilo oko 175 tisua stanovnika, a najvei pritisak doseljavanja bio je u prigradskom podru ju Zagreba (Vresk, 1997: 61-62). Nakon doseljavanja u okolicu Zagreba iz drugih dijelova Hrvatske i iz dijelova Bosne i Hercegovine, tijekom 2000-ih godina, zapo inje proces suburbanizacije, u kojoj prevladava iseljavanje iz sredianjih dijelova Zagreba u okolicu Zagreba. Radi se o naime procesima zrelije faze razvoja gradske aglomeracije Zagreba, u kojoj dolazi do ja e suburbanizacije i apsolutne decentralizacije zagreba ke aglomeracije (Baai, 2005: 64, 73-74). Ovo je proces koji je normalan za ovaj stadij socio-ekonomskog razvoja druatva. Meutim, ti prostori su funkcionalno povezani sa Zagrebom, prvenstveno funkcijom rada dnevnim migracijama te ine jednu funkcionalno-ekonomsku cjelinu, koja je samo administrativno podijeljena. U Zagrebu danas ~ivi oko 30 posto urbanog stanovniatva Hrvatske, a po veli ini Zagreb je oko etiri puta vei nego drugi najvei hrvatski grad, Split. Socioekonomska urbana regija Zagreba, bitno vea od Zagreba kao teritorijalno-administrativne cjeline, ima oko milijun stanovnika, ato je gotovo jedna etvrtina stanovniatva Republike Hrvatske (Baai, 2003: 55). Zagreb, s neato viae od 18 posto stanovniatva Hrvatske, zapoaljava viae od 31 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, ato uz podatke o udjelu u BDP-u Hrvatske, dovoljno govori o ekonomskoj snazi Zagreba, ali i njegovoj privla nosti za imigraciju iz ostalih dijelova Hrvatske, posebice mladih ljudi koji dolaze u Zagreb na studij iz drugih dijelova Hrvatske i prostora naseljenih Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Zagreb na dan 31. o~ujka 2012. g. bilje~i 362.889 zaposlenih osoba. Istodobno, u Zagreba koj ~upaniji bilo je zaposleno 58.897 osoba, dakle Zagreb i Zagreba ka ~upanija su dio Hrvatske u kojem je zaposleno preko 400 tisua stanovnika Hrvatske. Udio nezaposlenih osoba u Zagreb u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj bio je 12.9 posto, mnogo manje od udjela u broju stanovnika Hrvatske, ato pokazuje da je postotak nezaposlenih u Zagrebu mnogo manji od hrvatskog prosjeka. Dovoljno je pogledati podatke o BDP-u (ukupnom i po stanovniku) Zagreba, Republike Hrvatske i hrvatskih ~upanija da bi se vidjeli razmjeri razlika u BDP-u po stanovniku izmeu Zagreba i pojedinih dijelova Hrvatske, kao i zna aja Zagreba za gospodarstvo Hrvatske u cjelini. Tab. 1: BDP Republike Hrvatske i Zagreba s indeksima promjene te udio BDP-a Zagreba u BDP-u Republike Hrvatske 2001.-2010. GodinaBDP RH, u milijunima euraBDP RH, indeksBDP Zagreba, u milijunima euraBDP Zagreba, indeksUdio BDP-a Zagreba u BDP-u RH u %2001.25 538100.07 537100.029.52002.28 112110.08 205108.829.22003.30 011117.58 991119.230.02004.32 759128.29 927131.330.32005.35 724139.811 138147.031.22006.39 102153.112 208160.931.22007.43 390167.913 176173.330.42008.47 370185.714 622191.830.92009.44 781175.814 079184.131.42010.44 441174.814 781192.733.3Napomena: Crvenom bojom ozna eni su pokazatelji iz godina gospodarskog pada. Izvori:  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm" http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm.  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-02_01_2011.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-02_01_2011.htm.  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm.  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htm. Iz podataka iznesenih u Tab. 1. vidljivo da je BDP na dr~avnoj razini i BDP Zagreba rastao u kontinuitetu do 2009. g., kada dolazi do kontrakcije gospodarske aktivnosti i pada BDP-a, ato se na razini Republike Hrvatske nastavlja i 2010. g. pa i kasnije, dok BDP Zagreba ve 2010. g. bilje~i porast te je ak vei nego 2008. g. Potvrda da je BDP Zagreba u razdoblju 2001.-2010. g. rastao br~e nego BDP Republike Hrvatske vidi se u razlici vrijednosti indeksa BDP-a, koji za Zagreb 2010. g. iznosi 192.7, a za Hrvatsku 174.8 u odnosu na 2001. g. polaznu godinu. Kriza u kojoj se Hrvatska nalazi ve petu godinu dodatno je naglasila razlike u gospodarskoj razvijenosti izmeu Zagreba i ostatka Hrvatske, ato je vidljivo i kroz udio BDP-a Zagreba u BDP-u Republike Hrvatske, koji je od 2007. do konca 2010. g. neprekidno rastao (Tab. 1.). Tab. 2: BDP po stanovniku za Republiku Hrvatsku i Zagreb 2001.-2010., u eurima GodinaBDP RH po stanovniku, u eurimaBDP Zagreba po stanovniku, u eurimaBDP Zagreba po stan. u odnosu na BDP RH, indeks 2001.-2010.2001.5 7529 674168.22002.6 33110 529166.32003.6 75911 527170.52004.7 37912 701172.12005.8 04214 216176.82006.8 80715 567176.82007.9 65616766171.52008.10 68218 554173.72009.10 11117 814176.22010.10 05718 645185.4Napomena: Crvenom bojom ozna eni su pokazatelji iz godina gospodarskog pada. Izvori:  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm" http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm.  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-02_01_2011.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-02_01_2011.htm.  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm.  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htm. Iz Tab. 2. vidljivo je da je razlika u BDP-u po stanovniku izmeu Republike Hrvatske i Zagreba ve 2001. g. bila 68 posto te da otada, s izuzetkom 2002. g. raste te je 2010. g. ova razlika iznosila ve viae od 85 posto u korist Zagreba. Zagreb je i prema u inkovitosti po rezultatima bio dobro plasiran meu jedinicama regionalne samouprave u Hrvatskoj (`kufli, Rabar, `ok evi, 2010: 95-96). Ovo su pokazali rezultati praenja BDP-a hrvatskih ~upanija provedenog metodom analize omeivanja podataka s ukupno pet inputa (broj diplomiranih studenata i aktivnih pravnih osoba, udio izravnih inozemnih ulaganja, investicije i izvoz) i dva outputa (BDP i bruto plae), prema kojoj se vide razlike u konkurentnosti izmeu hrvatskih ~upanija, ato je jedan od glavnih uzroka injenice da Hrvatska nije uspjela pratiti globalne trendove razvoja, jer BDP po stanovniku nije rastao ravnomjerno u ~upanijama Hrvatske. Sjeverozapad Hrvatske, Zagreb i Hrvatsko primorje s Istom izdvajaju se kao pol br~eg rasta BDP-a po stanovniku. Tri naju inkovitije jedinice regionalne samouprave, ato pokazuju rezultati navedenog istra~ivanja, prema modelu koji kao input uzima izvoz, a outpute BDP i bruto plae, bile su Istarska, Koprivni ko-kri~eva ka i Zagreba ka ~upanija, dok je sam Grad Zagreb zauzeo etvrto mjesto (`kufli, Rabar, `ok evi, 2010: 94-96). Istra~ivanje regionalne konkurentnosti u Hrvatskoj provedeno kroz istra~ivanje utjecaja odabranih determinanti (trgovinske otvorenosti, cestovne infrastrukture i ljudskih resursa) na regionalnu konkurentnost, primjenom modela viaestruke linearne regresije (Tijani, 2010: 419-454) pokazalo je da je najkonkurentnija hrvatska regija Sjeverozapadna Hrvatska, a za njom slijede Jadranska Hrvatska pa Sredianja i Isto na (Panonska) Hrvatska. Istra~ivanje je provedeno dok je Hrvatska joa bila podijeljena na tri NUTS 2 regije, a Zagreb je bio srediate regije Sjeverozapadna Hrvatska i ostvarivao ak oko dvije treine BDP-a navedene regije, ato pokazuje da Zagreb meu dijelove hrvatske koji su najviae konkurentni, ato dodatno oja ava zna enje Zagreba u Hrvatskoj, ali ga ini i prostorom koji mo~e biti konkurentan u odnosu na prostore susjednih dr~ava. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske za 2008. godinu donosi uvid u stanje konkurentnosti hrvatskih NUTS 2 i NUTS 3 regija ocjenjivanjem konkurentnosti poslovnoga okru~enja i poslovnoga sektora. Prema pokazateljima, vidljivo je da Sjeverozapadna Hrvatska ima najbolje makroekonomske pokazatelje, a nalazi se i na vrhu ljestvice regionalne konkurentnosti. U okviru regionalne konkurentnosti pojedinih NUTS 2 regija, rezultati za Grad Zagreb (Tijani, 2010: 435), unutar tadaanje statisti ke regije Sjeverozapadna Hrvatska, pokazuju joa mnogo veu konkurentnost Grada Zagreba u odnosu na regiju u kojoj se tada nalazio te joa vei otklon Zagreba u odnosu na ostale dvije NUTS 2 regije na koje je Hrvatska tada bila podijeljena. Zna enje Zagreba kao glavnog grada nove lanice Europske unije Hrvatska je 1. srpnja 2013. g. postala punopravna lanica Europske unije. Pristupanjem Hrvatske u lanstvo broj stanovnika Unije se poveao za oko 0.9 posto, dok je teritorij Unije porastao za oko dva posto. Sa 61 posto EU prosjeka BDP-a po stanovniku Hrvatska je pri samom dnu ljestvice meu EU lanicama, a u EU ulazi kao zemlja s treom najviaom stopom nezaposlenosti. Tom omjeru nije pomoglo niti kretanje BDP-a u 2012., kada je BDP EU-27 smanjen za 0.3 posto, a u Hrvatskoj za dva posto. Kad se Hrvatsku i Zagreb postavi u odnos prema Europskoj uniji, u smislu razlika u BDP-u po stanovniku, vidljivo je da je Hrvatska 2012. g. bila na 61 posto BDP-a po stanovniku u odnosu na tadaanjih 27 lanica Europske unije (EU-27) te su samo Bugarska (47 posto BDP-a EU-27 po stanovniku) i Rumunjska (49 posto), kao lanice EU, imale manji BDP po stanovniku od Hrvatske. Zagreb je, kao prostorna jedinica za statistiku 3. razine, 2010. g. zabilje~io BDP 85.4 posto vei od BDP-a Hrvatske, koja je iste godine bila na 58 posto BDP-a po stanovniku EU-27. Zagreb je, zbog BDP-a po stanovniku bitno veeg od hrvatskog prosjeka, premaaio BDP po stanovniku EU-27, te je 2010. g. BDP Zagreba po stanovniku iznosio oko 107 posto BDP-a po stanovniku EU-27. Ovaj podatak joa je jedan pokazatelj da Zagreb ima potencijala postati gospodarsko srediate ne samo sredianje Hrvatske nego i bitno aireg prostora ovog dijela jugoisto ne Europe, koji obuhvaa itavu sredianju i isto nu Hrvatsku ( ije se granice uvelike poklapaju s granicama NUTS-2 statisti ke regije Kontinentalne Hrvatske), ali i dijelove Bosne i Hercegovine (sjevernu i srednju Bosnu). Tradicionalna gospodarska povezanost Zagreba s navedenim dijelovima Hrvatske i susjedne dr~ave, u kojoj ~ive pripadnici hrvatskog naroda kako jednog od konstitutivnih naroda, pru~a velike mogunosti za Zagreb i navedene regije, koje su ve razvijene, ali ih dalje treba nastaviti razvijati. Zagreb mora optimalno koristiti svoj prometni polo~aj, jer se nalazi na raskri~ju prometnih koridora koji povezuju srednju, jugoisto nu i dio ju~ne, mediteranske Europe. Ovo je komparativna prednost koju Zagreb mora koristiti za ja i razvoj industrije i prometnih djelatnosti. Kontaktno-spojni polo~aj Zagreba datost je koja je vidljiva na prvi pogled, kao i blizina Zagreba dr~avnoj granici. Zbog oblika teritorija Republike Hrvatske i reljefnih zna ajki, gotovo svi glavni prometni pravci europskog zna aja, cestovni i ~eljezni ki, koji doti u hrvatski teritorij sijeku se u Zagrebu. Zagreb je voriate hrvatskog sustava suvremenih autocesta, trenutno duga kog oko tisuu i 200 kilometara. ak i bez rije ne luke na Savi, Zagreb je daleko najva~nije prometno voriate u Hrvatskoj, ali u budunosti mora postati najva~nije prometno voriate na spoju triju velikih europskih regija  srednje, jugoisto ne i mediteranske. No klju  uspjeha u podizanju vrijednosti prometne pozicije Zagreba nije samo u tome da Zagreb bude tranzitno voriate za promet roba i logistiku, nego da i ato vei broj turista koji dolaze ljetovati u Hrvatskoj, poato ih mre~a autocesta Hrvatske i prometni koridori navode da na putu prema morskoj obali prolaze pokraj Zagreba, ujedno svrate u Zagreb i zadr~e se u njemu barem pola dana ili dan-dva. Razvoj industrije visokih tehnologija namee se takoer kao logi na mogunost za Zagreb, kako bi digao razinu vrijednosti ostvarene po radnom mjestu. Razlog za ovo su prometna povezanost s ostalim dijelovima Hrvatske, ali i sa susjednim dr~avama i dijelovima Europe openito, a preko luke Rijeka, s kojim Zagreb ve~u autocesta i ~eljezni ka pruga i s cijelim svijetom. Visoke tehnologije zahtijevaju dobavu vrlo specifi nih vrsta proizvoda koje u Zagreb nije problem dostavljati. Joa va~niji razlog je prisutnost visokoobrazovanih kadrova u Zagrebu, posebice u tehni kim, medicinskim i biomedicinskim znanostima. Ono ato treba pratiti ovaj rast je svakako ulaganje u znanje: visoko obrazovanje, ulaganje u istra~ivanje i razvoj, software (O~ani et al., 2011: 49-50), pri emu se suradnja sa Sveu iliatem u Zagrebu, tehnoloaki park i Kampus Borongaj obi no spominju kao neki od klju nih ciljeva na kojima se radi. Nu~nost promialjanja novog mogunosti razvoja Zagreba u Europskoj uniji Proces europeizacije ne zahvaa samo dr~ave u cjelini nego i gradove. Veina Europljana ~ivi u gradovima, a odluke koje utje u na njihov ~ivot donose se na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Iako gradovi nisu izravno zastupljeni u Bruxellesu, obuhvaeni su procesom europskog integriranja, jer se oko dvije treine pravne ste evine koju primjenjuju lokalne vlasti donosi na europskoj razini (Zimmermann, 2006: 27). Ova injenica dovela je do promjena na lokalnoj i na europskoj razini. Primjena programa Europske unije na lokalnoj razini mijenja preferencije, politike i prakse lokalnih aktera. Istodobno, ova lokalna iskustva oblikuju razvoj programa i politika Europske unije, koje uklju uju ova iskustva i inovativne urbane prakti ne spoznaje (Marshall, 2005: 672). Potreba za primjenom europske pravne ste evine i inicijativa za sudjelovanjem u programima Europske unije uzrokovale su organizacijske promjene na lokalnoj razini. Mnogi gradovi proveli su reorganizaciju administracije i otvorili svoje urede u Bruxellesu. Razlike meu gradovima najbolje se mogu objasniti kroz razlike u veli ini grada, njegovim kapacitetima i ponaaanju politi ke elite (Kern, 2009: 9). Viae vrsta politika koje se definiraju na europskoj razini utje e na gradove. Neke od ovih politika su: politika izgradnje tr~iata, kao npr. liberalizacija tr~iata opskrbe energijom, politike korekcije tr~iata, kao npr. kohezijska politika Europske unije, politika ubla~avanja u inaka tr~ianog mehanizma, kao npr. politika zaatite okoliaa, te u manjem obimu politike koje nisu vezane uz tr~iate, poput npr. politike postupanja prema tra~iteljima azila (Sbragia, 2004). Meu politikama koje su najviae pod utjecajem regulative Europske unije su politika javne nabave i usluge od zajedni kog interesa, poput npr. sektora komunalnih usluga. Ove politike odreene na europskoj razini dr~ave koje ~ele pristupiti Uniji moraju integrirati u vlastito zakonodavstvo te ih gradovi moraju primjenjivati jer su postale dio nacionalnog zakonodavstva. Navedene politike koje se provode u Gradu Zagrebu dijelom su se ve promijenile zbog ugradnje europskog zakonodavstva u nacionalno zakonodavstvo, a neke se i sada mijenjaju sukladno zadanim rokovima za provedbu njihovih ciljeva (npr. rjeaavanje problema odlaganja i recikliranja otpada u Gradu Zagrebu, koje e morati dovesti do zatvaranja odlagaliata otpada Jakuaevec). Gradovi koji su aktivni u Bruxellesu posjeduju poduzetni ki duh i ~elju za definiranjem politika na europskoj razini (Kassim, 2005: 307). Vidljivo je da su vei gradovi, pogotovo gradovi koji su lanovi mre~e Eurocities, bolje zastupljeni u Bruxellesu od malih gradova (Kern, 2009: 14). Ovo je logi no budui da manji gradovi te~e mogu ostvariti kvalitetno zastupstvo u Bruxellesu, nego bi se bolje mogli i trebali prezentirati na razini regija. Da li e nekoj lokalnoj zajednici uspjeti ostvariti uspjeh neke inicijative i tako utjecati na proces donoaenja odluka Europske unije ovisi ponajviae o sposobnosti lokalnih vlasti u oblikovanju razli itih interesa pojedinih lokalnih sredina, koji se razlikuju ovisno o njihovoj veli ini, socio-ekonomskom polo~aju i lokaciji u ruralnoj ili urbanoj sredini. Ovakve razli ite interese najte~e je udru~iti u jedinstvene prijedloge za formuliranje politika, ali upravo je to ono ato mo~e najviae utjecati na politike Unije (Kern, 2009: 15). Zagreb, zbog svoje veli ine i ekonomskih i ljudskih resursa koje posjeduje, mora nai svoje mjesto u mre~i velikih gradova Europe, uklju enih u politike koje se provode na europskoj razini i to ne samo politike koje su  nametnute iz Bruxellesa, nego politike suradnje meu gradovima. Zagreb, kao glavni grad Hrvatske, jedne od lanica Europske unije, mora se kao takav i po eti sustavno i dugoro no brendirati, poato je brendiranje dr~ava i velikih gradova nu~an proces kako bi se u danaanjem svijetu privuklo investitore i promijenilo percepcije koje investitori i turisti imaju o pojedinim dr~avama i gradovima. Br h z j nԿ}k}k}Y}GkGkG5"h+CJOJPJQJaJnHtH"h[LCJOJPJQJaJnHtH"h|CJOJPJQJaJnHtH"hX)CJOJPJQJaJnHtH"hECJOJPJQJaJnHtH4jhbghECJH*OJPJQJUaJnHtH(hbghECJOJPJQJaJnHtH(hEhECJOJPJQJaJnHtH(hbghECJOJPJQJaJnHtH+hbghE5CJOJPJQJaJnHtH P&++++,6;4BZD0GN$d`a$gdcH6$d]a$gdcH6$d]a$gdcH6 $da$gdcH6$d7$8$H$]a$gdcH6nnpDPRxFdǵǠycyQQ"hECJOJPJQJaJnHtH+hEhE5CJOJPJQJaJnHtH(hEhECJOJPJQJaJnHtH"hQCJOJPJQJaJnHtH(hQhQCJOJPJQJaJnHtH"hoCJOJPJQJaJnHtH"hoCJOJPJQJaJnHtH(hhCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtHP !#$%­nYDY/(hbghm]CJOJPJQJaJnHtH(hbghXzCJOJPJQJaJnHtH(hbgh18CJOJPJQJaJnHtH(hbgh~CJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbghLjCJOJPJQJaJnHtH(hbghw{CJOJPJQJaJnHtH+hbghw{5CJOJPJQJaJnHtH%hbg5CJOJPJQJaJnHtH(hbghw{CJOJPJQJaJnHtH%B%%%N&P&''' 'R'T'**++++m[I4(hbghbgCJOJPJQJaJnHtH"hbgCJOJPJQJaJnHtH"heCJOJPJQJaJnHtH(hbgh|CJOJPJQJaJnHtH(hbgh3.,CJOJPJQJaJnHtH(hbgh0CJOJPJQJaJnHtH(hbgheCJOJPJQJaJnHtH(hbghpCJOJPJQJaJnHtH(hbghm]CJOJPJQJaJnHtH(hbghjnCJOJPJQJaJnHtH++++,,,n0 3F3H3677::;;>@Ӿp[[F(hbghFjCJOJPJQJaJnHtH(hbgh\ CJOJPJQJaJnHtH(hbgh<CJOJPJQJaJnHtH5jhbgh<0JCJOJPJQJUaJnHtHhbghz9CJOJQJaJhbgh<CJOJQJaJ(hbghQCJOJPJQJaJnHtH+hbgh185CJOJPJQJaJnHtH+hbgh!v5CJOJPJQJaJnHtH@TDVDXDZDnDzDE.G0GG@GpGл|gR=((hbghR ACJOJPJQJaJnHtH(hbghk{ECJOJPJQJaJnHtH(hbgh8HCJOJPJQJaJnHtH(hbgh3HCJOJPJQJaJnHtH(hbgh\ CJOJPJQJaJnHtH(hbghpCJOJPJQJaJnHtH(hbghQCJOJPJQJaJnHtH(hbghFjCJOJPJQJaJnHtH5jhbgh&H0JCJOJPJQJUaJnHtH(hbghZ*CJOJPJQJaJnHtH pGGGHH^JzJJJJJKTKFLLLLNN뻦|gR=|=RֻR(hbgh^CJOJPJQJaJnHtH(hbgh?CJOJPJQJaJnHtH(hbghZ*CJOJPJQJaJnHtH(hbghFjCJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbghk{ECJOJPJQJaJnHtH5jhbghz0JCJOJPJQJUaJnHtH(hbghR ACJOJPJQJaJnHtH(hbghPCJOJPJQJaJnHtHN.NNNPPP"P&PGP\PPPQ,Qֻ֦{e{O{eO:(hbgh@)dCJOJPJQJaJnHtH+hbgh@)d6CJOJPJQJaJnHtH+hbgh"6CJOJPJQJaJnHtH+hbghq6CJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbghw{CJOJPJQJaJnHtH5jhbgh0JCJOJPJQJUaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbgh~CJOJPJQJaJnHtHNPPPPPPPPQ$d$Ifa$gdcH6 $da$gdcH6$d`a$gdcH6 QQkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgQ%Q,Q2Q8Q>QCQ$d$Ifa$gdcH6,Q0Q8QQAQQQUQ]QaQcQfQvQzQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQR R2R:R>RDRdRlR~RRRRRRRRRRRRSSSSS"S(S.Sֽֽ1hbghRB*CJOJPJQJaJnHphtH1hbgh@)dB*CJOJPJQJaJnHphtH(hbgh@)dCJOJPJQJaJnHtH(hbghRCJOJPJQJaJnHtH?CQDQkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgDQJQQQWQ]QcQhQ$d$Ifa$gdcH6hQiQkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgiQoQvQ|QQQQ$d$Ifa$gdcH6QQkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgQQQQQQQ$d$Ifa$gdcH6QQkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgQQQQQQQ$d$Ifa$gdcH6QQkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgQQQQQQQ$d$Ifa$gdcH6QQkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgQ RR$R2R>RHR$d$Ifa$gdcH6HRJRkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgJRVRdRpR~RRR$d$Ifa$gdcH6RRkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgRRRRRRR$d$Ifa$gdcH6RRkd$$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbgRRRSS"S,S$d$Ifa$gdcH6,S.Skd $$Iflֈ +&"1 t0644 lap<ytbg.SSnTUUFVjWlW]]K^R^q^^^$d$Ifa$gdcH6 $da$gdcH6.SSSSS3T4TlTmTnToTTTTTUUNUOUUUUUUU>V@VDVFVֽֽֽ֍xaֽֽx,hbghi0JCJOJPJQJaJnHtH(hbghiCJOJPJQJaJnHtH1jhbghiCJOJPJQJUaJnHtH,hbghfA0JCJOJPJQJaJnHtH1jhbghfACJOJPJQJUaJnHtH(hbghfACJOJPJQJaJnHtH(hbgh"CJOJPJQJaJnHtHFVHVVVbWdWjWlWY[[[]]]]]]]ѥ{f{Qfллллллллл|gR(hbghLjCJOJPJQJaJnHtH(hbghPCJOJPJQJaJnHtH(hbgh*|JCJOJPJQJaJnHtH(hbghoCJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbghfACJOJPJQJaJnHtH1jhbghfACJOJPJQJUaJnHtH,hbghfA0JCJOJPJQJaJnHtH c:dfZfffffgRgTgrggg*htiVkXkl4l^lllmm n,n6nn֬mXCCCm(hbgh0CJOJPJQJaJnHtH(hbgh;BPCJOJPJQJaJnHtH(hbgh CJOJPJQJaJnHtH(hbgh]|CJOJPJQJaJnHtH(hbghXzCJOJPJQJaJnHtH(hbghLjCJOJPJQJaJnHtH(hbghoCJOJPJQJaJnHtH(hbghRCJOJPJQJaJnHtH(hbgh?]|CJOJPJQJaJnHtHnnorrrrFt^u`uxuuxxyzyzz{{{|gRgggg=(hbgh!vCJOJPJQJaJnHtH(hbgh2"CJOJPJQJaJnHtH(hbghQCCJOJPJQJaJnHtH(hbghI4CJOJPJQJaJnHtH5jhbgh]!m0JCJOJPJQJUaJnHtH(hbgh; CJOJPJQJaJnHtH(hbghKCJOJPJQJaJnHtH(hbgh?]|CJOJPJQJaJnHtH(hbghLjCJOJPJQJaJnHtH{{&|T|V|l|||z~|~(nptn΁Z\^`ԿԿԿԤԿԿԉt_t_tD_t5jhbgh$ 0JCJOJPJQJUaJnHtH(hbgh$ CJOJPJQJaJnHtH(hbgh*CJOJPJQJaJnHtH5jhbgh2"0JCJOJPJQJUaJnHtH5jhbgh 0JCJOJPJQJUaJnHtH(hbgh3JCJOJPJQJaJnHtH(hbgh CJOJPJQJaJnHtH+hbgh!v5CJOJPJQJaJnHtH`Ԃ P܅ȇ@\8NmmXmC.C(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbgh-C&CJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbghE:\CJOJPJQJaJnHtH(hbgh~CJOJPJQJaJnHtH(hbghkPCJOJPJQJaJnHtH(hbgh CJOJPJQJaJnHtH(hbgh CJOJPJQJaJnHtH(hbgh; CJOJPJQJaJnHtH(hbgh8CJOJPJQJaJnHtH8 ԑ’ |tڔܔX֚pppp[p[pF(hbgheCJOJPJQJaJnHtH(hbghzcCJOJPJQJaJnHtH(hbgh4#CJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbghE:\CJOJPJQJaJnHtH"hbgCJOJPJQJaJnHtH(hbgh; CJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbgh*|JCJOJPJQJaJnHtHXh$ڗ™>|ʚؚ֜mXmB+hbgh'5CJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbgh'CJOJPJQJaJnHtH(hbgh+vCJOJPJQJaJnHtH(hbgh}zCJOJPJQJaJnHtH(hbghlsCJOJPJQJaJnHtH(hbghlCJOJPJQJaJnHtH(hbgheCJOJPJQJaJnHtH(hbghyLCJOJPJQJaJnHtH֜؜:آڢ֤ؤFϺu``K`6(hbgh']CJOJPJQJaJnHtH(hbgheCJOJPJQJaJnHtH(hbgh4QCJOJPJQJaJnHtH5jhbghI0JCJOJPJQJUaJnHtH(hbghICJOJPJQJaJnHtH(hbghCCJOJPJQJaJnHtH(hbghMc=CJOJPJQJaJnHtH(hbgh+vCJOJPJQJaJnHtH5jhbgh+v0JCJOJPJQJUaJnHtHFXb̪ܪVxzµж(*$mmXCX(hbghMGCJOJPJQJaJnHtH(hbghL CJOJPJQJaJnHtH(hbghak}CJOJPJQJaJnHtH(hbgh4QCJOJPJQJaJnHtH(hbghcCJOJPJQJaJnHtH(hbghhCJOJPJQJaJnHtH(hbghC0CJOJPJQJaJnHtH(hbgh']CJOJPJQJaJnHtH(hbghkCJOJPJQJaJnHtH$bd`b4456667788.9zeePe;(hbghfCJOJPJQJaJnHtH(hbghACJOJPJQJaJnHtH(hbghh:CJOJPJQJaJnHtH(hbgh>]CJOJPJQJaJnHtHU(hbghzCJOJPJQJaJnHtH5jhbgh'0JCJOJPJQJUaJnHtH(hbgh_XCJOJPJQJaJnHtH(hbghQ CJOJPJQJaJnHtH(hbgh'CJOJPJQJaJnHtH*d6?$BCnDDEEE(O*OBO$PRQTRSPUVtX$nd]na$gdcH6 $da$gdcH6 nd]ngdcH6$ & Fda$gdcH6 $da$gdcH6$d`a$gdcH6endiranje mora biti organiziran, smislen i dugotrajan proces, u koji je potrebno ulagati (Paliaga, Franji, Strunje `ok evi, 2010: 101). Zagreb uz Jadransko more i prirodne ljepote u cjelini, sportaae i vrhunsku kuhinju primjerice, kao vrlo prepoznatljive hrvatske brendove, mora postati jedan od najboljih hrvatskih brendova. Sam proces brendiranja dugotrajan je, jer je potrebno stvoriti infrastrukturne projekte i objekte koji utje u na promjenu imid~a grada (Paliaga, Franji, Strunje `ok evi, 2010: 103-104). U Zagrebu je u posljednjih 10-15 godina napravljeno niz projekata (primjerice poslovna zona na }itnjaku s poslovnim neboderima, nekoliko hotela visoke klase, Muzej suvremene umjetnosti, skijaaka staza na Sljemenu, Arena Zagreb, suvremeni trgova ki centri s multiplex kino dvoranama itd.) i organizirane su manifestacije (npr. Snje~na kraljica svake godine, Svjetsko prvenstvo u rukometu 2009., Cro-a-porter, uz mnoge druge), koje utje u na promjenu imid~a grada i daju mu suvremeno, europsko lice te ga postavljaju na sportsku i kulturnu kartu Europe pa i svijeta. Upravo u skladu s navedenim lankom (Paliaga, Franji, Strunje `ok evi, 2010) u kojem je iznesena i konkretna metodologija mjerenja uspjeanosti brendiranja gradova, zasnovana na mjerenju zarade od turizma, izravnim inozemnim ulaganjima i ukupnom izvozu koji ima porijeklo u gradu, iznesena je tvrdnja da su rezultati brendiranja gradova kao dodatka procesu marketinga gradova vidljivi nakon 10-15 godina. Zagreb bi se trebao nastaviti brendirati kao srednjoeuropska metropola srednje veli ine i grad koji je predstavlja voriate i poveznicu (engl. gateway) izmeu srednje, mediteranske i jugoisto ne Europe. Ako bi ovaj dugoro an proces brendiranja bio uspjeaan, Zagreb bi trebao biti prepoznat i povezan s ovim asocijacijama: Zagreb kao grad privla an investitorima, uz posebne pogodnosti za greenfield investicije, primjerice sni~enje komunalnog doprinosa, smanjenje komunalne naknade, pomo pri realizaciji projekata itd. Zagreb kao turisti ko srediate, grad bogate povijesti i grad u kojem se mogue dobro zabaviti; Zagreb kao glavni grad dr~ave lanice Europske unije; Zagreb kao glavni grad svih dr~avljana Republike Hrvatske, bez politi kih konotacija. Zaklju ak Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, mijenja se njen polo~aj i prema ostalim lanicama Unije i prema dr~avama Zapadnog Balkana, kao dijela jugoisto ne Europe koji nije uklju en u lanstvo u Europskoj uniji. Istureni polo~aj Republike Hrvatske prema dr~avama Zapadnog Balkana, koji se najviae o ituje kroz granicu prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori, koja je ukupno duga oko 1 200 km, Zagrebu i Hrvatskoj pru~a mogunosti ekonomskog i politi kog utjecaja u rubnim prostorima Hrvatske, ali i susjednih dr~ava, prvenstveno BiH. Zagreb mo~e postati srediate impulsa razvoja i suradnje koji bi se nakon po etka koriatenja strukturnih fondova Europske unije, prelio u dijelove Hrvatske uz granicu s dr~avama Zapadnog Balkana, jer kako je vidljivo iz pojedinih iznesenih demografskih i ekonomskih pokazatelja od svih gradova u Hrvatskoj posjeduje najvee administrativne, ekonomske i ljudske resurse koji mogu pokrenuti ovaj zahtjevan i dugoro an proces. Kako bi Zagreb bio joa uspjeaniji u ovom procesu i radio na poboljaanju vlastita gospodarstva, mora se uspjeano brendirati kako bi izgradio sliku o sebi, postati prepoznatljiv brend koji e investitorima i turistima biti po~eljan grad za investicije i posjete. Literatura: Baai, K. (2003),  Zagreb: Population Change 1991-2001 , Hrvatski geografski glasnik, Vol. 65 No. 2, pp. 55-66. Baai, K. (2005),  Apsolutna decentralizacija u populacijskom razvoju Zagreba ke aglomeracije , Hrvatski geografski glasnik, Vol. 67 No. 1, pp. 63-80. Grupa autora (2001), Studija o gospodarstvenom razvoju Grada Zagreba u razdoblju 2001.-2005. godine, Ekonomski institut, Zagreb. Kassim, H. (2005),  The Europeanization of Member state institutions , in: Bulmer, S. and Lequesne, C. (eds.), The Member States of the European Union, Oxford University Press, Oxford, pp. 285-316. Kern, K. (2009),  Cities in a European Setting , Conference Innovation for Good Local and Regional Governance: A European Challenge, University of Twente (Enschede), April, 2-3, 2009. Marshall, A. (2005), Europeanization at the urban level: Local actors, institutions and the dynamics of multi-level interaction, Journal of European Public Policy, Vol. 12 No. 4, pp. 668-686. O~ani, M. et al. (2011), Strategija razvoja poduzetniatva i razvoja poduzetni ke infrastrukture u Gradu Zagrebu do 2020. godine: Zagreb pokreta  razvoja, podloga za raspravu, Razvojna agencija Zagreb, Zagreb. Paliaga, M., Franji, Z., Strunje `ok evi, }. (2010),  Methodology of valuation of cities' brands , Ekonomska istra~ivanja, Vol. 23 No. 2, pp. 102-111. Sbragia, A. (2004),  Key Policies , in: Bomberg, E. and Stubb, A. (eds.), The European Union: How Does it Work?, Oxford University Press, Oxford, pp. 111-135. `kufli, L., Rabar, D., `ok evi, S. (2010),  Assessment of the efficiency of Croatian counties using data envelopment analysis , Ekonomska istra~ivanja, Vol. 23 No. 2, pp. 88-101. Tijani, L. (2010),  Regionalna (ne)konkurentnost u Republici Hrvatskoj , Ekonomski pregled, Vol. 61 No. 7-8, pp. 419-454. Vresk, M. (1997),  Suburbanizacija Zagreba , Hrvatski geografski glasnik, Vol. 59 No. 1, pp. 49-71. Zimmermann, U. (2006),  Die Europische Verfassung  Eine Bilanz aus kommunaler Perspektive , in: von Alemann, U. and Mnch, C. (eds.), Europafhigkeit der Kommunen. Die lokale Ebene in der Europischen Union, VS Verlag fr Sozialwissenschaften, Wiesbaden, pp. 25-47. Izvori: Bolt, J. and van Zanden, J. L. (2013),  The First Update of the Maddison Project; Re-Estimating Growth Before 1820. , Maddison Project Working Paper 4,  HYPERLINK "http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/data.htm" http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/data.htm (pristupljeno 26.12.2013.) Bruto domai proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice 2. razine i ~upanije 2000.-2006.,  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm" http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm (pristupljeno 30.07.2013.) Bruto domai proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice 2. razine i ~upanije 2007.,  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm (pristupljeno 30.07.2013.) Bruto domai proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice 2. razine i ~upanije 2008.,  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-02_01_2011.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-02_01_2011.htm (pristupljeno 30.07.2013.) Bruto domai proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice 2. razine i ~upanije 2009.,  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm (pristupljeno 31.07.2013.) Bruto domai proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice 2. razine i ~upanije 2000.-2010.,  HYPERLINK "http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htm" http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htm (pristupljeno 01.08.2013.) Cvetkovi, T., Lali, N., Mili evi M. (2013), Suburbanizacija,  HYPERLINK "http://www.slideshare.net/urbanaekonomija/suburbanizacija-cvetkovi-tomislav-lali-nikola-milievi-mateja" http://www.slideshare.net/urbanaekonomija/suburbanizacija-cvetkovi-tomislav-lali-nikola-milievi-mateja (pristupljeno 26.12.2013.) European Institute for Security Studies, Regions, Western Balkans,  HYPERLINK "http://www.iss.europa.eu/regions/western-balkans/" http://www.iss.europa.eu/regions/western-balkans/ (pristupljeno 27.12.2013.) European Union  Partnerships with the Western Balkans,  HYPERLINK "http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/western_balkans/r18008_en.htm" http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/western_balkans/r18008_en.htm Eurostat graphs and tables, GDP per capita in PPS,  HYPERLINK "http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114" http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114 (pristupljeno 18.07.2013.) Hrvatska po BDP-u po stanovniku pri dnu, po nezaposlenosti pri vrhu EU,  HYPERLINK "http://www.seebiz.eu/hrvatska-po-bdp-u-po-stanovniku-pri-dnu-po-nezaposlenosti-pri-vrhu-eu/ar-67030/" http://www.seebiz.eu/hrvatska-po-bdp-u-po-stanovniku-pri-dnu-po-nezaposlenosti-pri-vrhu-eu/ar-67030/ (pristupljeno 21.07.2013.) Hrvatski BDP od 1990. vei samo 7,9 %, a poljski udvostru en,  HYPERLINK "http://www.tportal.hr/vijesti/biznis/306155/Hrvatski-BDP-od-1990-veci-samo-7-9-a-poljski-udvostrucen.html" http://www.tportal.hr/vijesti/biznis/306155/Hrvatski-BDP-od-1990-veci-samo-7-9-a-poljski-udvostrucen.html (pristupljeno 28.12.2013.) Makroekonomski razvoj Grada Zagreba i financijski rezultati poslovanja poduzetnika u razdoblju 2005.-2011.,  HYPERLINK "http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/Makroekonomski_razvoj_GZ_fin_rez_poslovanja_poduzetnika_2005-2011.pdf" http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/Makroekonomski_razvoj_GZ_fin_rez_poslovanja_poduzetnika_2005-2011.pdf (pristupljeno 04.08.2013.) Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku,  HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_04_35_1120.html" http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_04_35_1120.html (pristupljeno 27.12.2013.) Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. g.,  HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_96_2161.html" http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_96_2161.html (pristupljeno 27.12.2013.) Radawiecka, Ewa (2009),  METHODS OF BRAND VALUE VALUATION , Zeszyty naukowe, Instytutu Ekonomii i zarazadzania,  HYPERLINK "http://www.ieiz.tu.koszalin.pl" www.ieiz.tu.koszalin.pl (pristupljeno 27.12.2013.) Stanje u gospodarstvu na podru ju Grada Zagreba i Zagreba ke ~upanije 2012. godine,  HYPERLINK "http://www.hgk.hr/wpcontent/blogs.dir/1/files_mf/stanje_u_gospodarstvu_gz_i_zz_2012.pdf.pdf" www.hgk.hr/wpcontent/blogs.dir/1/files_mf/stanje_u_gospodarstvu_gz_i_zz_2012.pdf.pdf (pristupljeno 29.07.2013.) Changes in geopolitical and economic position of Zagreb after Croatia's accession in the European Union Petar Kure i Abstract This paper is aimed at exploring the fundamental characteristics of geopolitical and economic position of Zagreb, as Croatia's capital and one of main cities of European Union s member states. Contact-connection position of Zagreb is visible at first glance, as well as proximity of the city to the national border. Due to the shape of Croatia's territory and its geographic features, the main European traffic routes that enter Croatia's territory intersect in Zagreb, except Danube's corridor Vc and VII. Zagreb is economical capitol of Croatia, making over 30 per cent od nation's GDP. Zagreb and its surroundings' appeal are visible in continuing positive balance of daily and weekly migrants to the city. Zagreb, as the largest labour market, attracts workforce from its surroundings on a daily base. As a university centre, Zagreb attracts students from all parts of Croatia, as well as from neighbouring countries, especially from Bosnia and Herzegovina. After Croatia's accession to the European Union, the city's position changes towards other union member states and west Balkan countries. Outward position of Croatia towards western Balkan countries is manifested with its borders with Bosnia and Herzegovina, Serbia and Montenegro, making a 1200 km long border. That enables Croatia and Zagreb the possibility of economic and political influence in Croatia's boundary areas, as well as neighbouring countries, especially Bosnia and Herzegovina. Zagreb can become the centre point of development and cooperation which would, after the initial use of European union's structural funds, spill over to other parts of the country bordering with countries of western Balkan, due to its administrative, economic, and human resources that can initiate this long and demanding process. In this paper, the differences between Zagreb, surrounding counties and the rest of Croatia are indicated through examination of statistical data such as GDP (total and per citizen), employment, and other factors. The need for further branding of Zagreb, as a way for making Zagreb more attractive to investors and tourists is also accentuated and problematized. Keywords: Zagreb, Republic of Croatia, European Union, regions, geopolitical position, economic position.  Doc.dr.sc. Petar Kure i, viai znanstveni suradnik. Visoka poslovna akola Zagreb, dekan. E-mail:  HYPERLINK "mailto:petar.kurecic@vpsz.hr" petar.kurecic@vpsz.hr.  Iz podataka o povijesnom BDP-u Hrvatske u sklopu bivae dr~ave i u razdoblju samostalnosti, vidi se koliki je bio pad BDP-a po stanovniku u 1990-im godinama. Prema podacima Maddison Project Database, Hrvatska je 1986. g. dosegla vrhunac BDP-a po stanovniku u razdoblju razvoja u bivaoj dr~avi, te je BDP po stanovniku u Hrvatskoj iznosio 9.037 dolara (1990 Intl. GK$). BDP po stanovniku Hrvatske 1990. g. iznosio je 8.123 dolara, a do 1993. g. do~ivljava pad na samo 5.364 dolara! Od 1993. g. BDP po stanovniku raste do 1999. g., kada ponovno pada (sa 7.253 na 7.111 dolara). Od 2000. g. BDP po stanovniku Hrvatske kontinuirano raste do 2009. g., kada Hrvatska ulazi u (zasad) petogodianju ekonomsku krizu i gotovo neprekinutu recesiju. Vrhunac BDP-a po stanovniku Hrvatska je, prema ovom izvoru, do~ivjela 2008. g., kada je BDP po stanovniku iznosio 10.725 dolara. Podaci preuzeti iz: Bolt, J. and van Zanden, J. L. (2013),  The First Update of the Maddison Project; Re-Estimating Growth Before 1820. , Maddison Project Working Paper 4,  HYPERLINK "http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/data.htm" http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/data.htm  Tijekom vremena suburbanizacija Zagreba sve je viae ja ala, a mijenjala su se i njezina obilje~ja. Intenzitet dnevnih migracija zaposlenih u Zagrebu se poveao, s tim da su u gravitacijskom podru ju izvraene promjene. Zona najintenzivnijih migracija dobila oblik prstena ( zagreba ki prsten ). Dnevne migracije zaposlenih u grad, njihovo gravitacijsko podru je i njihov intenzitet su jasan pokazatelj povezanosti Zagreba i okolice. Zapoaljavanje stanovniatva u gradu, koje je omogueno dnevnim migracijama, uvjetuje preobrazbu naselja okolice i njenu suburbanizaciju. Dva migracijska tipa jasno su izra~ena- onaj koji ima visoki stupanj zaposlenosti (preko 75% aktivnih), te visoki udio dnevnih migranata od aktivnih i zaposlenih (preko 50%). Ovakva migracijska obilje~ja imaju npr. sljedee opine: Bistra i Stupnik, te gradovi Sv. Nedjelja i Zapreai. Drugi tip ima suprotna obilje~ja: niski stupanj zaposlenosti (ispod 50% aktivnih, te nizak udio dnevnih migracija od aktivnih (ispod 10%) i zaposlenih (ispod 20%). Takva obilje~ja ima npr. opina Pisarovina. Izmeu ta dva tipa mogu se utvrditi prijelazni oblici. Izvor: Cvetkovi, T., Lali, N., Mili evi M. (2013), Suburbanizacija,  HYPERLINK "http://www.slideshare.net/urbanaekonomija/suburbanizacija-cvetkovi-tomislav-lali-nikola-milievi-mateja" http://www.slideshare.net/urbanaekonomija/suburbanizacija-cvetkovi-tomislav-lali-nikola-milievi-mateja Dva migracijska tipa jasno su izra~ena- onaj koji ima visoki stupanj zaposlenosti (preko 75% aktivnih), te visoki udio dnevnih migranata od aktivnih i zaposlenih (preko 50%). Ovakva migracijska obilje~ja imaju npr. sljedee opine: Bistra i Stupnik, te gradovi Sv. Nedjelja i Zapreai. Drugi tip ima suprotna obilje~ja: niski stupanj zaposlenosti (ispod 50% aktivnih, te nizak udio dnevnih migracija od aktivnih (ispod 10%) i zaposlenih (ispod 20%). Takva obilje~ja ima npr. opina Pisarovina. Izmeu ta dva tipa mogu se utvrditi prijelazni oblici.  Stanje u gospodarstvu na podru ju Zagreba i Zagreba ke ~upanije 2012. godine,  HYPERLINK "http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/stanje_u_gospodarstvu_gz_i_zz_2012.pdf.pdf" www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/stanje_u_gospodarstvu_gz_i_zz_2012.pdf.pdf  Ibid.  Za potrebe rada se ime glavnog grada Zagreba koristi u dva zna enja: kao glavni grad Republike Hrvatske i kao teritorijalno-administrativna cjelina koju predstavlja Grad Zagreb, s administrativnim granicama koje se poklapaju s granicama prostornih jedinica za statistiku 3. razine, a koje u Republici Hrvatskoj ine ~upanije, zajedno s Gradom Zagrebom. Kad je u pitanju analiza ekonomskih i demografskih pokazatelja, naziv Zagreb odnosi se upravo na Grad Zagreb, kao teritorijalno-administrativnu cjelinu.  NUTS  Nomenclature of Territorial Units for Statistics (Oznake za teritorijalne statisti ke jedinice). Postoje tri razine ovakvih jedinica u Europskoj uniji. Prvu razinu ine dr~ave (NUTS 1), drugu razinu ine statisti ke regije (NUTS 2), a treu razinu u veini slu ajeva ine jedinice podru ne samouprave (NUTS 3). U Hrvatskoj treu razinu NUTS regija ine ~upanije i Grad Zagreb. Drugu razinu su od 2007. g. do promjene statisti kih regija izvraene 2012. g. inile tri regije  Sjeverozapadna Hrvatska, Sredianja i Isto na Hrvatska te Jadranska Hrvatska. Promjenom iz 2012. g. Jadransku Hrvatsku i dalje ini sedam hrvatskih ~upanija koje izlaze na Jadransko more, dok su regije Sjeverozapadna i Sredianja i Isto na Hrvatske spojene u jedinstvenu regiju  Kontinentalna Hrvatska, koju ini 13 kontinentalnih ~upanija i Grad Zagreb. Izvori: Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku,  HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_04_35_1120.html" http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_04_35_1120.html Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku 2012. g.,  HYPERLINK "http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_96_2161.html" http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_96_2161.html  Hrvatska po BDP-u po stanovniku pri dnu, po nezaposlenosti pri vrhu EU,  HYPERLINK "http://www.seebiz.eu/hrvatska-po-bdp-u-po-stanovniku-pri-dnu-po-nezaposlenosti-pri-vrhu-eu/ar-67030/" http://www.seebiz.eu/hrvatska-po-bdp-u-po-stanovniku-pri-dnu-po-nezaposlenosti-pri-vrhu-eu/ar-67030/  Koliko je ekonomska politika u Hrvatskoj proteklih dva desetljea veinom bila pogreana i atetna pokazuje podatak da je BDP Hrvatske od 1990. g. porastao samo 7.9 posto, dok je primjerice BDP Poljske udvostru en! Hrvatska je od svih postsocijalisti kih dr~ava u posljednje 23 godine zabilje~ila najmanji porast BDP-a, koji je rastao po stopi od samo 0.7 posto godianje. Vidjeti: Hrvatski BDP od 1990. vei samo 7,9 %, a poljski udvostru en,  HYPERLINK "http://www.tportal.hr/vijesti/biznis/306155/Hrvatski-BDP-od-1990-veci-samo-7-9-a-poljski-udvostrucen.html" http://www.tportal.hr/vijesti/biznis/306155/Hrvatski-BDP-od-1990-veci-samo-7-9-a-poljski-udvostrucen.html  Eurostat graphs and tables, GDP per capita in PPS,  HYPERLINK "http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114" http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114  Europeizacija se mo~e definirati kao primjena pravne ste evine Europske unije i njenih u inaka na lokalnoj razini. Uglavnom se najviae istra~uje europeizacija na razini dr~ava lanica i kandidata za lanstvo u Europskoj uniji, dok se istra~ivanje europeizacije na razini gradova javlja tek kasnije i u manjem obimu. Prema: Kern, K. (2009),  Cities in a European Setting , Conference Innovation for Good Local and Regional Governance: A European Challenge, University of Twente (Enschede), April, 2-3, 2009, pp. 1-2.  Jedan od takvih gradova je i Zagreb. Upravo se pokuaava ukazati na veli inu i kapacitete Zagreba unutar Hrvatske, u kojoj Zagreb po svim pokazateljima odska e te nema razloga da ne bude potpuno  europeiziran grad po prihvaanju europskih standarda i normi, posebice u politikama koje se donose na europskoj razini, a utje u na lokalnu razinu.  Brendiranje je proces stvaranja brenda. Brend (engl. brand) se mo~e definirati kao ime, pojam, simbol, dizajn ili njihova kombinacija, s namjerom identificiranja roba ili usluga jednog ponua a ili viae njih, koji ih razlikuje od roba ili usluga koje nudi konkurencija (The American Marketing Association, 2009). Brend se mo~e definirati i kao ime koje bilo koji proizvod ili proizvoa a ini jedinstvenim u odnosu na sli ne ili jednake proizvode ili proizvoa e (Radawiecka, 2009). Brendovi su postali glavni komunikatori na tr~iatu.  Pojam  Zapadni Balkan ozna ava prostor bivae Jugoslavije minus Slovenija plus Albanija, koji nastaje sredinom 1990-ih godina. Zbog nestabilnosti i izoliranosti od europskih integracija, pojam se po inje koristiti u slu~benim dokumentima Europske unije kao oznaka prvenstveno za prostor bivae Jugoslavije. Izdvajanjem Slovenije iz ratova u bivaoj Jugoslaviji, teritorijalni obuhvat pojma je su~en, ali je istodobno proairenom Albanijom. U politi kom smislu, pojam  Zapadnog Balkana razrauje se u koncept nakon 1997. g. Pojam je unijet i u slu~bene dokumente Europske unije nakon osnivanja posebnog regionalnog povjerenstva Vijea ministara Unije za Zapadni Balkan. Viae u: European Institute for Security Studies, Regions, Western Balkans,  HYPERLINK "http://www.iss.europa.eu/regions/western-balkans/" http://www.iss.europa.eu/regions/western-balkans/ European Union  Partnerships with the Western Balkans,  HYPERLINK "http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/western_balkans/r18008_en.htm" http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/western_balkans/r18008_en.htm     PAGE \* MERGEFORMAT15 .909D9|99999H::;*;Z;;p<r<<<<<<<= ==&=8=mmXmCXmX(hbghACJOJPJQJaJnHtH(hbghr}CJOJPJQJaJnHtH(hbgh^CJOJPJQJaJnHtH(hbghpCJOJPJQJaJnHtH(hbgh&gdCJOJPJQJaJnHtH(hbghR CJOJPJQJaJnHtH(hbgh6oCJOJPJQJaJnHtH(hbghzCJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH8===>>???????@&@,@N@P@\@n@@@@@2A6AAB֬mmmWmm+hbgh6CJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbghr}CJOJPJQJaJnHtH(hbgh_sCJOJPJQJaJnHtH(hbgheCJOJPJQJaJnHtH(hbgh6oCJOJPJQJaJnHtH(hbghpCJOJPJQJaJnHtH(hbgh^CJOJPJQJaJnHtHBBbCCCClDnDDEEEEEFXGZG8LvLxLLRNNԿԪkUk:kkk5jhbghh0JCJOJPJQJUaJnHtH+hbgh?]|5CJOJPJQJaJnHtH(hbgh?]|CJOJPJQJaJnHtH(hbgh|CJOJPJQJaJnHtH(hbghr}CJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbgh&gdCJOJPJQJaJnHtH(hbgh_sCJOJPJQJaJnHtH+hbgh_s6CJOJPJQJaJnHtHNNNN&O(O*O>OBO`OdOhOOOOOO PPP$PBP묖kVkVkV@VkVkVk+hbghp6CJOJPJQJaJnHtH(hbghpCJOJPJQJaJnHtH(hbghV.CJOJPJQJaJnHtH+hbgho5CJOJPJQJaJnHtH+hbghfc5CJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH(hbgh[@CJOJPJQJaJnHtH(hbghr}CJOJPJQJaJnHtH(hbgh?]|CJOJPJQJaJnHtHBPHPJPPPPQQ:QYjYnYYYYYY:Z[@[֫֫mXXC(hbghTdCJOJPJQJaJnHtH(hbghM CJOJPJQJaJnHtH%hbg6CJOJPJQJaJnHtH+hbghI6CJOJPJQJaJnHtH(hbghICJOJPJQJaJnHtH+hbgh_X6CJOJPJQJaJnHtH(hbghACJOJPJQJaJnHtH(hbgh_XCJOJPJQJaJnHtH(hbgh-CJOJPJQJaJnHtHtXYZN\D] ^$`&`6`ab^cdTeffghxijklrmdooqzqr 8dgdcH6dgdcH6 $da$gdcH6@[v[[[[[\\4\6\>\L\N\p\v\x\\\\]](]*]2]D]b]lllVlll+hbghK6CJOJPJQJaJnHtH(hbghKCJOJPJQJaJnHtH(hbghjCJOJPJQJaJnHtH(hbgh-CJOJPJQJaJnHtH+hbghM 6CJOJPJQJaJnHtH(hbghTdCJOJPJQJaJnHtH(hbgh,CJOJPJQJaJnHtH(hbghM CJOJPJQJaJnHtHb]h]j]]]]]]]]] ^6^<^^^^________ `` `$`뫖nnY(hbghCCJOJPJQJaJnHtH+hbgh[6CJOJPJQJaJnHtH"hbgCJOJPJQJaJnHtH(hbghR_CJOJPJQJaJnHtH(hbgh[CJOJPJQJaJnHtH+hbghp6CJOJPJQJaJnHtH(hbghTdCJOJPJQJaJnHtH(hbghpCJOJPJQJaJnHtH$`&`6`aafahajaaa`bbbbb^c`ccc^d`d{fMfM6M,hbgh"0JCJOJPJQJaJnHtH1jhbgh"CJOJPJQJUaJnHtH(hbgh"CJOJPJQJaJnHtH,hbghe60JCJOJPJQJaJnHtH1jhbghe6CJOJPJQJUaJnHtH(hbghe6CJOJPJQJaJnHtH(hbgh;CJOJPJQJaJnHtH+hbghfc5CJOJPJQJaJnHtH(hbghfcCJOJPJQJaJnHtH`ddddTeVeeepfrftfffghghhhhhhxizijjjjjjjkk2l4l|c|c1jhbghfcCJOJPJQJUaJnHtH(hbghfcCJOJPJQJaJnHtH,hbghi0JCJOJPJQJaJnHtH1jhbghiCJOJPJQJUaJnHtH(hbghiCJOJPJQJaJnHtH(hbgh"CJOJPJQJaJnHtH(hbghTdCJOJPJQJaJnHtH 4llllllpmrmtm\n^n*o,ooojplpл|c|cLc331jhbgh%zCJOJPJQJUaJnHtH,hbghe60JCJOJPJQJaJnHtH1jhbghe6CJOJPJQJUaJnHtH(hbghe6CJOJPJQJaJnHtH(hbgh%zCJOJPJQJaJnHtH(hbghTdCJOJPJQJaJnHtH(hbghfcCJOJPJQJaJnHtH1jhbghfcCJOJPJQJUaJnHtH,hbghfc0JCJOJPJQJaJnHtHlpppqzq|q8r:rrrrFsHs(t*tttuuvvhwjwwwxлvvvdO(hhCJOJPJQJaJnHtH"h%zCJOJPJQJaJnHtH,hbghe60JCJOJPJQJaJnHtH1jhbghe6CJOJPJQJUaJnHtH(hbghe6CJOJPJQJaJnHtH(hbgh%zCJOJPJQJaJnHtH1jhbgh%zCJOJPJQJUaJnHtH,hbgh%z0JCJOJPJQJaJnHtHrFs(uuwz|n}~RP $da$gdcH6$d7$8$H$a$gdcH6$nd]na$gdcH6 d]gdcH6 nd]ngdcH6dgdcH6x x8x yyyyyzzzzz{{||זoVAV*V,hbghe60JCJOJPJQJaJnHtH(hbghe6CJOJPJQJaJnHtH1jhbghe6CJOJPJQJUaJnHtH"hbgCJOJPJQJaJnHtH(hbghNCJOJPJQJaJnHtH(hbghCJOJPJQJaJnHtH,hOh0JCJOJPJQJaJnHtH(hhCJOJPJQJaJnHtH"hCJOJPJQJaJnHtH+jhCJOJPJQJUaJnHtH||||n}p} ~~~~~~RTrtF|gUg@dfȮޮ *,8<JLPޯʺ hdKGh&H0JOJQJmHsHjh&HOJQJUmHsHh&Hh&HOJQJmHsHh&HmHsHh&Hh&HOJQJh&HOJQJh&HOJQJmHsHB<>pr  "@BFHJVź{j_Phzh<OJQJmHsHhzh<OJQJ!jhzh<0JOJQJU hPh<0JOJQJmHsHhPh<OJQJmHsH%jhPh<OJQJUmHsHh<OJQJmHsHhPh<OJQJ!jhPh<0JOJQJUh&Hh&HmHsHh&HOJQJh&HOJQJmHsHh&Hh&HOJQJVXZ0p´ܴNPRķзҷPvֻػdl^bdԷrrarr h]!mh]!m0JOJQJmHsH%jh]!mh]!mOJQJUmHsHhkOJQJmHsHh]!mOJQJmHsHh]!mh]!mOJQJmHsHh]!mh]!mOJQJ!jh]!mh]!m0JOJQJUh<OJQJmHsHhh<OJQJmHsHhh<OJQJ!jhh<0JOJQJU&6h*TZ\`bfhlnrt$a$ dgdEgd'gd2v0268:z|,f̻{{n{_N!jh2"h<0JOJQJUh h<OJQJmHsHh h<0JOJQJjh h<OJQJUh2"h<OJQJmHsHh<OJQJmHsHh2"h<OJQJh h<OJQJ!jh h<0JOJQJUh]!mh]!mOJQJmHsH h]!mh]!m0JOJQJmHsH%jh]!mh]!mOJQJUmHsH(*, &8ݻ}n]RC7Ch<OJQJmHsHh2vh<OJQJmHsHh2vh<OJQJ!jh2vh<0JOJQJUh8h<OJQJmHsHh8h<0JOJQJjh8h<OJQJUhT\OJQJmHsHhT\hT\OJQJh8h<OJQJ!jh8h<0JOJQJU h2"h<0JOJQJmHsHh2"h<OJQJmHsH%jh2"h<OJQJUmHsHh0BlntDøԩ~o~o~o~^SDSDSDShhh<OJQJmHsHhhh<OJQJ!jhhh<0JOJQJUh8Fah8FaOJQJmHsHh8Fah'OJQJmHsHh8Fah'OJQJ!jh8Fah'0JOJQJUhIh<OJQJmHsHhIh<OJQJ!jhIh<0JOJQJUh<OJQJmHsHh2vh<OJQJmHsHh2vh<6OJQJmHsHDFPVx248~TVβ£²†wgwgVg hdKGhe60JOJQJmHsHjhe6OJQJUmHsHhe6he6OJQJmHsHhe6OJQJmHsH hdKGh%z0JOJQJmHsHh%zh%zOJQJmHsHjh%zOJQJUmHsHh%zOJQJmHsHhr}OJQJmHsHh<OJQJmHsHhhh<OJQJhhh<OJQJmHsH!VXZ\^bdhjnptv(hbghQCJOJPJQJaJnHtHhmHnHuh<jh<UjhlvUhlvhhh<OJQJmHsHhe6OJQJmHsH$nhd]n^ha$gdcH621h:pbg. A! "M # $ % $$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v#v#v#v:V l t065155555p<ytbg$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)d$$If!vh#v1#v#v3#v:V l t06515535p(yt@)dj 666666666vvvvvvvvv66666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J fANormal dCJ_HaJmHsHtH >A > Zadani font odlomkaVi@V 0Obi na tablica4 l4a .k . 0 Bez popisa 4U`4 E0 Hiperveza >*phd@d E Tekst fusnote d$CJOJPJQJ^JaJmHsHtH`o` ETekst fusnote Char$CJOJPJQJ^JaJmHsHtH>&`!> EReferenca fusnoteH*t3t Reaetka tablice7:V0:B: _X0 Zaglavlje  p#@oQ@ _X0Zaglavlje Char CJaJtH 8 @b8 _X0Podno~je  p#>oq> _X0 Podno~je Char CJaJtH HV`H Td0SlijeenaHiperveza >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] x* ~"R#59??ABNBR]g0 7 7##0" ))),n%+@pGN,Q.SFV]^:a>fn{`X֜F$.98=BNBP2StX@[b]$``d4llpx|ʡVDV^`abcdefj    NQQCQDQhQiQQQQQQQQQHRJRRRRR,S.S^^__8_R_l_____c*tXr_ghiklmnopqrstuvwxyz{|}~ &3'l'n'''(N(((()#)q)),/s////<0@00001_1c111ttuuuvvvwwwxxx!yyy0zz{l{{ |>|||D}z}}N~~&^ȀQɁ3݂σʄS0XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX "%,!c4 R 1 Z7EX"_"""+#|##XXXXXXXXXXX8@0(  B S  ? OLE_LINK1 OLE_LINK2 _Hlt375662679 _Hlt375662680 _Hlt375662681 _Hlt375662791 _Hlt375662796 _Hlt375662869 _Hlt375662870 _Hlt375837896 _Hlt375837897 _Hlt375837898 _Hlt375838372 _Hlt375838373 _Hlt375838374 _Hlt375840411 _Hlt375840412&&}}}))مم;;;KKK1@@@@@@@ @ @ @ @ @@@@))}}}**څڅ<<<LLL1eahakaqakkkkmmm(m,m2m9mEmHmJmLmRmWmZm[mcmimlmpmsmtmzm{mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnn nnnnnn n!n)n*n4n8n@nAnJnLnVnZn`nbnjnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnoo ooooo!oIpTpXpapepkpmpsppppppppppppppppppqq q qqqqqqq!q"q,q-q2q4q:qwqqqqqqqqqqqqqqqqqqrrrssssssss!s"s,s;s=s?sBsCsJsOsRsSsXs^sasestsysssssssssssssssssssssst ttt$t*t.t1tDtFtGtQtRtXtYt_tztttt{{{{{{{{{{[|c|l|x|y|}|~||||||G}O}P}V}W}Z}[}a}g}j}k}q}r}t}؀9<ipqxz͓Гדݓ ,3499ABHILMSY\]cdfêĪΪӪתتݪު !#+ʭխaix!*67;<?@GHO .1ikyz D F J K '(FGVW,- # #$$$$$$$$$$$$$$%%$%%%+%,%1%2%7%8%=%>%B%D%I%J%P%Q%V%W%\%]%b%c%g%i%n%o%u%v%{%|%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%&& & &&&&&&&#&%&*&+&1&2&7&8&>&?&D&E&I&K&P&Q&W&X&]&^&d&e&j&k&o&q&v&w&}&~&&&&&&&&&&&m'''O(((")r))),,J-K-Q-R-p-q-------------------.. . .......$.%.*.+.1.2.7.9.>.?.D.E.K.L.Q.S.X.Y.^._.e.f.k.m.r.s.x.y.~............................#/$///?000 1b1111221737a=c===??AA(E)ERJSJLLMM-N.NCQDQRRWWXXRYSYk[l[\\__ccddee ffCfDfffffjklkwkxkkkllmmmm~nn>o?oppppHqIqqqxryrrrssss`tat#u$uuu#v%vvv,w.www5x7xxx>y@yyyMzOzz{{{{ |Z|[|||F}G}y}}j~k~~'QʁPRނ:;Ѓ,-R.),/<@Aeh"y|}âĢXޣ/qt0 69kިBEHKXY .133E F K K GEHEkkRlRllldmemS,-+1,CX4X?4]|^R_I`8Fab@)dTd&gdfgbghiFjk]!m$vmjno6o_s!v+v2vEy%zk|]|?]|r}ak}$ fcon']e6jq%yo|c5k~"E[1;m]&qz*}z|q} iW Qbf Ijf82UzQxV 4#K<6[3,C0e8[NAoip+ Gjh,plsPT\}lv<UVwlBw{z0C2"cr?4QLj-@  !#$&')-./12569;=@BCGIJLMOQRTUW]0 *,6:@DHJN@R@V@`@dflntx|4UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"qK'fPkzIL[D!  20< KQHX  $PE2!xx  Petar Kure i Petar Kure i    Oh+'0d   , 8DLT\Petar KureiNormalPetar Kurei129Microsoft Office Word@:@b@Z@6Ckz՜.+,D՜.+,, hp|  I<  Naslov 8@ _PID_HLINKSALzRN\http://www.hgk.hr/wpcontent/blogs.dir/1/files_mf/stanje_u_gospodarstvu_gz_i_zz_2012.pdf.pdfr"K http://www.ieiz.tu.koszalin.pl/F`HAhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_96_2161.html@aEAhttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_04_35_1120.htmlH%Bjhttp://www.zagreb.hr/UserDocsImages/Makroekonomski_razvoj_GZ_fin_rez_poslovanja_poduzetnika_2005-2011.pdfCV?jhttp://www.tportal.hr/vijesti/biznis/306155/Hrvatski-BDP-od-1990-veci-samo-7-9-a-poljski-udvostrucen.html<ehttp://www.seebiz.eu/hrvatska-po-bdp-u-po-stanovniku-pri-dnu-po-nezaposlenosti-pri-vrhu-eu/ar-67030/6{9chttp://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114 >6Qhttp://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/western_balkans/r18008_en.htm[32http://www.iss.europa.eu/regions/western-balkans/=w0ghttp://www.slideshare.net/urbanaekonomija/suburbanizacija-cvetkovi-tomislav-lali-nikola-milievi-matejaBp-@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htmCq*@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm@r'@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-02_01_2011.htmAs$@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htmk!9http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm2'7http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/data.htmBp@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htmCq@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm@r@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-02_01_2011.htmAs@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htmk9http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htmBp @http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htmCq @http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/12-01-02_01_2012.htm@r@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/12-01-02_01_2011.htmAs@http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htmk9http://www.dzs.hr/Hrv/publication/2009/12-1-5_1h2009.htm >Qhttp://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/western_balkans/r18008_en.htm[2http://www.iss.europa.eu/regions/western-balkans/6{chttp://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00114CVjhttp://www.tportal.hr/vijesti/biznis/306155/Hrvatski-BDP-od-1990-veci-samo-7-9-a-poljski-udvostrucen.htmlehttp://www.seebiz.eu/hrvatska-po-bdp-u-po-stanovniku-pri-dnu-po-nezaposlenosti-pri-vrhu-eu/ar-67030/F`Ahttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_08_96_2161.html@a Ahttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_04_35_1120.html| ]http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/stanje_u_gospodarstvu_gz_i_zz_2012.pdf.pdf=wghttp://www.slideshare.net/urbanaekonomija/suburbanizacija-cvetkovi-tomislav-lali-nikola-milievi-mateja2'7http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/data.htm;Tmailto:petar.kurecic@vpsz.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ACDEFGHIKLMNOPQRSTUVWXY^_bRoot Entry FCaData 1TableKWordDocument 4"SummaryInformation(BDocumentSummaryInformation8JMsoDataStore(C(CA4DE4AHWKQ==2(C(CItem  PropertiesUCompObj }   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q