Naslov
Dva lica kućnog kazališta u Dubrovniku u 18. stoljeću
(Two Faces of Home-based Theatre in 18th Century Dubrovnik)

Autori
Muraj, Lada

Izvornik
Kroatologija (1847-8050) 1 (2010); 183-198

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
kućno kazalište; kazalište kao oblik društvenosti; Dubrovnik; božićna pastorala; glumice
(home-based theatre; theatre as a social activity; Dubrovnik; Christmas pastoral plays; actresses)

Sažetak
Tijekom 18. stoljeća, uslijed sve učestalijih gostovanja talijanskih profesionalnih putujućih glumačkih družina u Dubrovniku, slabi aktivnost domaćih amatera u prostoru javnoga gradskog kazališta Orsan. Domaćim amaterima stoga preostaje jedino praksa kućnih kazališnih izvedaba, tradicija koja u obliku pirnih drama postoji još od Držićevih vremena. U osamnaestom stoljeću ta se praksa, po uzoru na aktualnu francusku modu pristiglu i na istočnu obalu Jadrana, upisuje u društvenost salona, o čemu posebice svjedoči kućna izvedba preradbe francuske srednjovjekovne Farse o meštru Pathelinu, u Dubrovniku nazvane Pokrinokat, potkraj stoljeća. Nasuprot ovom mondenom obliku prakse kućnog kazališta, postoje stanovite pretpostavke i za onu vezanu uz intimnu, obiteljsku sferu, ili pak sferu dubrovačkih ženskih samostana. Riječ je o božićnim pastoralama autorica poput Marije Bettera, Benedikte Gradić, Lukrecije Bogašinović i Anice Bošković. O njihovim kućnim scenskim izvedbama nemamo izravnih potvrda (bile su prije svega namjenjene lektiri mladih dubrovačkih djevojaka), dok s više sigurnosti možemo govoriti o samostanskim izvedbama. Riječ je, dakle, o dvije vrste kazališta kao specifičnih oblika društvenosti. Namjera je ovoga izlaganja prikazati te dvije prakse kućnoga kazališta te pokušati istražiti njihova društvena i izvedbena obilježja. Nadalje, zanimljivo je da se prigodom izvedbe Pokrinokta u hrvatskom kazalištu, iako doduše u kućnoj izvedbi, prvi put pojavljuju glumice, dok su autorice, a zacijelo i uprizoriteljice božićnih pastorala, bile također žene. Stoga nam je također namjera ponešto reći o ovim prvim pojavama žene kao aktivne sudionice u hrvatskom kazalištu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA