Pregled bibliografske jedinice broj: 699681
Multipla skleroza- nepredvidiv tijek bolesti
Multipla skleroza- nepredvidiv tijek bolesti // Perspektive razvoja sestrinstva u neuroznanosti / Kopačević, Lenka ; Sedić, Biserka (ur.).
Zagreb: Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za neurologiju (UMSTHN), 2010. str. 102-105 (ostalo, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 699681 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Multipla skleroza- nepredvidiv tijek bolesti
(Multiple sclerosis-unpredictable course of the disease)
Autori
Grgurić, Dubravka ; Hrastović, Marica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Perspektive razvoja sestrinstva u neuroznanosti
/ Kopačević, Lenka ; Sedić, Biserka - Zagreb : Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za neurologiju (UMSTHN), 2010, 102-105
ISBN
978-953-56352-0-8
Skup
Perspektive razvoja sestrinstva u neuroznanosti
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 15.10.2010. - 18.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
oštećenje mijelinske ovojnice; uzrok nepoznat;
(Damage to the myelin sheath; the cause is unknown;)
Sažetak
Multipla skleroza (MS) je kronična autoimuna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne tj. kralježničke moždine), obilježena propadanjem mijelinske ovojnice živčanih vlakana i upalnom reakcijom. To dovodi do usporenja ili blokade prijenosa živčanog impulsa između živčanih stanica. Karakteristično je stvaranje ožiljaka, tzv. "demijeliniziranih plakova" na mjestima nestanka mijelinske ovojnice u strukturama mozga ili u kralješničkoj moždini. Kod većine bolesnika znaci bolesti javljaju se između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Žene obolijevaju dva puta češće od muškaraca. Bolest je češća u zemljama smještenim između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine, a vrlo je rijetka u tropima i na Dalekom istoku Simptomi ovise o mjestu zahvaćanja i jačini upale mijelinske ovojnice produžetaka živčanih stanica. To je razlog zbog čega su simptomi različiti, a tijek bolesti teško predvidljiv. U liječenju simptoma bolesti od koristi su i lijekovi i postupci koji smanjuju spasticitet (mišićni relaksansi, anksiolitici, neki antiepileptici, botulinum toksin, fizikalna terapija), ublažavaju umor i malaksalost (polivitamini, pravilna prehrana i način života), smanjuju drhtanje, bol, poboljšavaju raspoloženje i pomažu reguliranju smetnji mokrenja i stolice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Centar za biomedicinske znanosti,
Centar za kliničku primjenu neuroznanosti
Profili:
Dubravka Grgurić
(autor)
