Naslov
Mjesto i uloga fizioterapije u rehabilitacijskom timu
(The area and role of physiotherapy in rehabilitation team)

Autori
Vrcić-Kiseljak, Ljiljana ; Kiseljak, Dalibor ; Kraljević, Nada

Izvornik
Fizikalna i rehabilitacijska medicina (1846-1867) 24 (2012), No.Suppl1; 176-177

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
rehabilitacija ; fizioterapija ; timski pristup
(rehabilitation ; physiotherapy ; team approach)

Sažetak
Timski pristup rehabilitaciji omogućuje svim sudionicima da postignu više nego svaki pojedinačno. Spoj kadrova nosi u sebi vrijednosti koje u interakciji osim kvalitete daju svakom šansu da uz reproduktivni rad razvija stvaralački i znanstveni doprinos. Proces rehabilitacije uključuje fizioterapeuta kao člana tima. Njegova uloga i mjesto definirani su fizioterapijskom procjenom koja je temelj planiranja fizioterapijske intervencije kao dijela procesa rehabilitacije. Fizioterapijska procjena je proces sustavnog prikupljanja i analize podataka i njihova korištenja u planiranju liječenja i rehabilitacije. Kada želimo pratiti poboljšanje funkcije i/ili mijenjati plan i postupke u rehabilitacijskom procesu, prvo trebamo analizirati postojeće stanje i korisnika/pacijenta i profila koji ostvaruju proces. Timski pristup traži jasno definirane uloge i zadatke. Oni se očituju praćenjem i usvajanjem novih znanja i metoda, fleksibilnošću i otvorenošću za promjene, korištenjem standardiziranih metoda i stručne terminologije u procjeni i intervenciji. Fizioterapeut je stručnjak koji se u svakodnevnoj praksi koristi nizom metoda procjene i prikuplja podatke za planiranje i praćenje fizioterapijske intervencije. On je stručnjak čijim se rezultatima mjerenja i prijedlozima služe drugi članovi tima. Øvretvit (1985.) navodi da fizioterapeuti ili bilo koji drugi zdravstveni stručnjaci i organizacije ne mogu bez potpore liječnika dovesti do značajnih zbivanja ili promjena u terapiji. U deklaraciji World Confederation for Physical Therapy (2007.) ističe se da korisnik/pacijent može potražiti pomoć izravno od fizioterapeuta, tj. bez prethodnog mišljenja drugih članova zdravstvenog tima. B. Klaić (1990.) definira fizioterapeuta kao liječnika koji liječi fizioterapijom. Cilj rada bio je usmjeren na upoznavanje s trenutačnim stanjem provedbe fizioterapijske procjene u praksi i korištenje rezultata drugih stručnjaka u rehabilitacijskom timu. Za potrebe rada, vlastitim upitnikom, na prigodnom uzorku od 31 fizioterapeuta prikupljeni su podatci o: - primjeni metoda fizioterapijske procjene u praksi/radu - primjeni standardiziranih instrumenata procjene u praksi/radu - korištenju prikupljenih podataka od ostalih članova tima. Prosječna dob ispitanika u promatranom uzorku bila je 31, 38 godina, a zastupljenost prema spolu 56% u korist žena. Staž u struci iznosio je 9, 9 godina. Metode procjene kojima se ispitivači služe u svakodnevnom radu obuhvaćaju: goniometriju (46%), manualni mišićni test (42%), metode procjene antropometrijskih karakteristika (6%) i ostale metode (6%). Standardizirani instrumenti procjene u svakodnevnom radu obuhvaćaju: goniometar i kutomjer (30%), centimetarsku traku (28%), dinamometar (6%), ljestvice boli (10%), Barthelov indeks (6%) i neke druge (20%). Procjenom prikupljenim podatcima služe se fizioterapeuti (45%), ostali fizioterapeuti u timu (37%) i ostali stručnjaci u timu (18%). Istraživanje na uzorku od 31 fizioterapeuta pokazalo je da se u fizioterapiji svakodnevno koriste metode i instrumenti procjene koji su integralni dio i suradnih struka. U timskom radu to je pozitivno jer preuzimanje ne treba tumačiti kao prisvajanje. Također ne treba izuzimanjem specifičnih metoda procjene težiti autarkiji. Anketa pokazuje da se podatcima mjerenja i fizioterapijske procjene koriste i drugi profili u timu. Time je ispunjena zadaća i opravdanost timske suradnje u kojoj je korisnik točka susreta svih sudionika. Slobodni protok informacija, suradnički odnos članova, povjerenje, uvažavanje, postizanje konsenzusa pridonosi boljem planiranju, kvaliteti i unaprjeđenju rada na korist svih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA