Naslov
Timski pristup kod trudnice s astmom
(Team approach at pregnant woman with asthma)

Autori
Jadanec, Marinela ; Pešec Filipec, Manuela ; Benko, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
6. Kongres fizioterapeuta Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem / Grubišić, Mirjana - Zagreb : Hrvatska komora fizioterapeuta, 2009, 140-144

ISBN
978-953-55914-0-5

Skup
6. Kongres fizioterapeuta Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 16.10.2009. - 18.10.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
timski pristup ; trudnica ; astma
(team approach ; pregnant woman ; asthma)

Sažetak
UVOD Astma je najčešći respiratorni poremećaj u trudnoći (2). Trudnoća je povezana s brojnim mehaničkim, imunološkim, biokemijskim, hemodinamskim i respiratornim fiziološkim promjenama (1). Prisutnost respiratornog poremećaja u trudnoći upućuje na moguće komplikacije za trudnicu i fetus koje mogu biti fatalne (3). Problemi koji su prisutni kod trudnica koje posjeduju astmu tijekom trudnoće su: utjecaj trudnoće na astmu, utjecaj astme na trudnoću te tretman astme tijekom trudnoće. Neadekvatno kontrolirana astma može dovesti do hipoksije trudnice i fetusa što vodi brojnim komplikacijama tijekom trudnoće (5). Timskom suradnjom perinatološkog i respiratornog fizioterapeuta omogućuje se cjelovitost u procjeni, postavljanju ciljeva, intervenciji i evaluaciji trudnice s astmom. Takvim se pristupom omogućuje kontrola simptoma astme, postizanje normalne plućne funkcije, prevencija napredovanja i prevencija komplikacija kod trudnice i fetusa. METODE Pretraživanjem dostupnih baza podataka (Pub Med, Medline, Ovid) pronađeno je niz radova koji ukazuju na važnost timske suradnje perinatološkog i respiratornog fizioterapeuta kod trudnice s astmom, te važnost timske suradnje s ostalim članovima tima. REZULTATI I RASPRAVA Astma je najčešći, potencijalno ozbiljni medicinski problem koji komplicira trudnoću. Liječenje astme tijekom trudnoće je jedinstveno zbog utjecaja same bolesti i lijekova na trudnicu i fetus. Učestalost astme u trudnoći raste (6). Istraživanja pokazuju da 7 od 100 trudnica pati od astme tijekom trudnoće. Trudnice s astmom imaju veći rizik od pojave komplikacija tijekom trudnoće (7). Intenzivna i slabo kontrolirana astma povezana je s hipertenzijom, kongenitalnim malformacijama, prijevremenim porođajima, potrebom za carskim rezom, preeklampsijom, intrauterinim zastojem rasta ploda (IUGR), prolaznom tahipnejom novorođenčeta, mekonijem, razvojem oligohydroamniona, pneumonijom i ostalim perinatalnim komplikacijama kao morbiditetom i mortalitetom trudnice (1, 2, 8, 9, 10). Trudnica s astmom mora biti evaluirana i kontrolirana od strane opstetričara i pulmologa te educirana i vođena od strane perinatološkog i pulmološkog fizioterapeuta.Fizioterapijski pristup je usmjeren na sprečavanje hipoksije majke, olakšavanje bronhospazma, osiguravanje adekvatne ventilacije te optimiziranje uteroplacentarnog protoka prevenirajući hipoksiju fetusa (11). Jedinstveni cilj fizioterapije i kontrole astme tijekom trudnoće održavanje je odgovarajuće oksigenacije fetusa preveniranjem hipoksičnih napada majke. Napredovanje astme bi trebalo strogo kontrolirati s ciljem ublažavanja simptoma astme i postizanjem maksimalnog ekspiratornog protoka ili forsiranog ekspiratornog volumena u 1. sekundi od 70% predviđenog ili više (10). Kako bi se postigli navedeni ciljevi izuzetno je bitna timska suradnja perinatološkog i respiratornog fizioterapeuta, kako u komponenti fizioterapijske procjene tako i u intervenciji te edukaciji same trudnice. Fizioterapijska procjena je sastavni dio fizioterapijskog procesa. Provodi se na početku i tijekom fizioterapijske intervencije. Iznimno je značajna za timsku suradnju perinatološkog i respiratornog fizioterapeuta jer procjenom dobivamo uvid u funkcionalni status trudnice (obrazac disanja i aktivacije respiratorne muskulature, saturacija kisikom, mobilnost prsnog koša (indeks disanja), plućni volumeni i kapaciteti, posturalna prilagodba u trudnoći, razina aktivnosti svakodnevnog života), te se na temelju procjene određuju smjernice i ciljevi daljnje fizioterapijske intervencije u okviru timske suradnje. Vježbe disanja imaju važnu ulogu u liječenju i prevenciji respiratornih bolesti, a cilj im je educirati trudnicu o pravilnom disanju, povećati ventilaciju pluća i smanjiti utrošak energije potrebne za disanje. Testovi plućne funkcije su neophodni u fizioterapijskoj procjeni i praćenju trudnice. Forsirani ekspiratorni volumen u 1. sekundi (FEV1) i maksimalni ekspiratorni protok (PEF) najkorisniji su testovi koji služe za praćenje opstrukcije dišnih puteva. FEV1 manji od 1L ili manji od 20% od očekivanog ukazuje na ozbiljno stanje bolesti manifestirano hipoksijom, slabim odgovorom na terapiju i visokim stupnjem recidiva (12). Prema Dombrowskom (2006.) napredovanje astme bi trebalo strogo kontrolirati s ciljem ublažavanja simptoma astme i postizanjem maksimalnog ekspiratornog protoka ili forsiranog ekspiratornog volumena u 1. sekundi od 70% predviđenog ili više (10). Ovi fiziološki mjerni testovi su korisni indikatori kontrole astme te su korisni u praćenju astme kod trudnica (1). Maksimalni ekspiratorni protok (PEF) može se jednostavno mjeriti Peak flow metrom. Ovaj je parametar koristan u kliničkoj praksi jer je dobar pokazatelj bronhalne opstrukcije. Velik je naglasak na edukaciji trudnice od strane fizioterapeuta o pravilnom i samostalnom korištenju Peak flow metra u kliničkim i kućnim uvjetima. Prema Nickelu (2006.) progresivna mišićna relaksacija pokazala se kao učinkovita metoda u poboljšanju krvnog tlaka, plućnih parametara i srčanog ritma te je na taj način korisna metoda u podizanju kvalitete života trudnica s bronhalnom astmom i sastavni je dio antenatalne fizioterapije (13). Evaluacija timskog pristupa kod ovako specifične problematike je nužna kako bi se dale smjernice za daljnji razvoj fizioterapijske intervencije u okviru timske suradnje. ZAKLJUČAK Timskim pristupom fizioterapeuta iz područja perinatologije i respiratorne fizioterapije omogućuje se cjelovitost u prevenciji mogućih komplikacija koje su česte kod trudnice s astmom. Brojne fiziološke biokemijske promjene tijekom trudnoće mogu potencijalno poboljšati ili pogoršati tijek astme (1). Iz tog je razloga izuzetno bitno, kroz timsku suradnju, osigurati praćenje simptoma astme, prevenciju napredovanja i prevenciju komplikacija kod trudnice i fetusa. Usprkos činjenici da je trudnoća normalni fiziološki proces, koji je prisutan kod svake zdrave žene, broj medicinskih stručnjaka koji su uključeni u medicinski tim stalno raste. Stoga je kod trudnice s astmom neophodna timska suradnja ginekologa, pulmologa, primalje, fizioterapeuta specijaliziranih u području perinatologije i respiratorne fizioterapije, porodničara, psihologa, radnog terapeuta, laboranata, patronažnih sestara i pedijatara. Kada je potrebno i ostali medicinski stručnjaci, kao što su radiolozi i socijalni radnici i drugi. Prema Plodenu i Mantleu izuzetno je bitno da su svi članovi tima upoznati sa svim medicinskim zahtjevima trudnice te da na njih odgovorno reagiraju. Krajnji je cilj svakako da trudnoća rezultira zdravom majkom i zdravim novorođenčetom (15).

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA