Naslov
Svećenici iz obitelji Vranić i Rožmanić u senjskoj-modruškoj biskupiji od XV-XVIII stoljheća-Kostrenjani ili Bakrani ?
(Priests from families Vranić iRožmanić at diocese of Senj and Modruš from 15th to 18 th century descend from Kostrena ili Bakar?)

Autori
Rožmanić, Vojko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Život, kultura i povijest Kostrene, 2014

Urednik/ci
Vranić, Silana

Izdavač
Katedra Čakavskog sabora

Grad
Kostrena

Godina
2014

Raspon stranica
27-39

ISBN
978-953-7073-09-1

Ključne riječi
: Kostrena, Domin Kirin Vranić, književnik Ivan Vranić, graditelj Ivan Vranić, Matija Rožmanić. Matej Rožamnić, Ivan Smoljanović

Sažetak
Sažetak: Svećenici iz obitelji Vranić i Rožmanić, kao i senjsko modruški biskup Ivan Smoljanović (1665-1678) podrijetlom su Kostrenjani, ali se zbog mjesta službovanja često nazivaju Bakranima. U radu su nabrojeni svećenici iz obitelji Vranić i Rožmanić koji su porijeklom iz Kostrene, a crkvene dužnosti obavljali u Bakru od XV. do XVIII. stoljeća Među svećenicima iz obitelji Vranić izdvajamo kancilira Domina Kirina Vranića (XV stoljeće), Ivana Vranića, književnika iz 1599. godine ; Ivana Vranića, graditelja svetišta crkve Sv. Andrije i kapele u crkvi Majke božje od Porta (1632-1666), te Mateja Vranića, bakarskog arhiđakona iz 1775. godine. Istaknutomu je bakarskom plovanu Matiju Rožmaniću 1628. car i kralj Ferdinand II dodijelio plemstvo. Kanonik Antun Rožmanić 1654. bio je, uz podršku kneza Nikole Zrinskog, nosilac pobune popova glagoljaša protiv biskupa senjsko-modruškog Petra Marijanija. Kanonik Matej Rožmanić primicerus i arhiđakon senjsko mudruške biskupije bio je 1695. godine nosioc izvješća biskupa Sebastijana Glavinića Svetoj stolici u Rim.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA