ࡱ;   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry  FMicrosoft Word-Dokument MSWordDocWord.Document.89qOh+'0@H \ h t  Ivo Turk0@@11@_D]@՜.+,D՜.+,? [ll Default Style 1$*$A$3B*OJQJCJmHsHKHPJnHtH^JaJ_H9BBAbsatz-StandardschriftartHHWW-Absatz-StandardschriftartJJWW-Absatz-Standardschriftart1L!LWW-Absatz-Standardschriftart11N1NWW-Absatz-Standardschriftart111PAP WW-Absatz-Standardschriftart1111RQR!WW-Absatz-Standardschriftart11111TaT"WW-Absatz-Standardschriftart111111VqV#WW-Absatz-Standardschriftart1111111XX$WW-Absatz-Standardschriftart11111111ZZ%WW-Absatz-Standardschriftart111111111\\&WW-Absatz-Standardschriftart1111111111^^'WW-Absatz-Standardschriftart11111111111``(WW-Absatz-Standardschriftart111111111111bb)WW-Absatz-Standardschriftart1111111111111dd*WW-Absatz-Standardschriftart11111111111111ff+WW-Absatz-Standardschriftart111111111111111hh,WW-Absatz-Standardschriftart1111111111111111jj-WW-Absatz-Standardschriftart11111111111111111l!l.WW-Absatz-Standardschriftart111111111111111111n1n/WW-Absatz-Standardschriftart1111111111111111111pAp0WW-Absatz-Standardschriftart11111111111111111111rQr1WW-Absatz-Standardschriftart111111111111111111111tat2WW-Absatz-Standardschriftart1111111111111111111111vqv3WW-Absatz-Standardschriftart11111111111111111111111xx4WW-Absatz-Standardschriftart11111111111111111111111166Simboli numeriranja<<Default Paragraph Font44Znakovi podno~jaH**)* Broj stranice00Sidro podno~jaH*HHZnakovi krajnje zabiljeakeH*JJWW-Znakovi krajnje zabiljeakeDDSidro krajnje zabiljeakeH*2&2Footnote AnchorH*0*!0Endnote AnchorH*JBJ Zaglavlje 3x$OJQJCJPJ^JaJ.BB. Text Body 4x"/AR"Popis5^J:"b:Opis 6xx $CJ6^JaJ](r(Indeks7 $^J**Fusnota8CJaJ0 0Podno~je 9 9r 88Sadr~aji tablice: $@@Naslov tablice ;$a$ $5\44 Zaglavlje< % $0A0Sadr~aj okvira=0A0Frame Contents>.`o bc  $o`:` "$~ @)xBhmm>n|nnn>opooo,pfppp*q`qqqrRrrrs@ssstNttt2uuu\v6(Z¡VVFrҤ2b֥ <rFL<rP:zP2h$\6zn42R@X<^zD4NRnD\VnZtr$$B0l&6??&@^@@@@AVAAAAB\BBBB(CTCCCCDFDDDD&EZEEEsؙ      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ #! !@ @(    NC"  0(  < C .#$T^`.^8`8.^`.^`.^p`p.^ ` .^@ `@ .^ ` .^`.^`P^@`@^`0^```^`^`^`^``^0`0WW8Num1PGTimes New Roman5Symbol3&ArialGTimes New RomanOWenQuanYi Micro Hei?Lohit Hindi3&Arial?Lohit Hindi"hK'#"N"N' 0 0M 0Caolan80 t`c#:::"\$P<<xa4@cbL@"`x8Jb:,(@ DNEVNA CIRKULACIJA (MIGRACIJA) STANOVNI`TVA U SREDNJIM GRADOVIMA HRVATSKE dr.sc. Ivo Turk znanstveni suradnik Institut Ivo Pilar Maruliev trg 19 10000 Zagreb SA}ETAK Cirkulacija stanovniatva podrazumijeva one oblike pokretljivosti stanovniatva koji su kratkotrajni, cikli ki i kojima je obilje~je izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnijom promjenom boraviata. S obzirom da je sistem srednjih gradova u sklopu urbanog sistema nositelj ravnomjernog i usklaenog razvoja svake dr~ave, va~no je istra~iti dnevnu cirkulaciju stanovniatva unutar njega. U ovome je radu obraena dnevna cirkulacija (migracija) stanovniatva u i iz srednjih gradova Hrvatske bazirana na popisnim rezultatima iz 2001. godine. Pojedina su obilje~ja dnevne cirkulacije (migracije) prikazana i na temelju ranijih popisa stanovniatva (1981. i 1991.). Dnevna je cirkulacija stanovniatva dobar pokazatelj nodalno-funkcionalnih odnosa u prostoru. Na temelju odnosa dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u iz odreenog naselja mo~e se dobiti jasna predod~ba o nodalno-funkcionalnoj ovisnosti, funkciji rada i obrazovanja, koli ini interakcije grada i okolice, te o gravitacijskom utjecaju grada. Broj dnevnih cirkulanata iz pojedinog naselja u pravilu je obrnuto proporcionalan centralitetu, dok mu je broj cirkulanata u pojedino naselje proporcionalan. Na temelju dobivenih rezultata jasno se mogu izdvojiti dvije skupine srednjih gradova u Hrvatskoj. Jedni su oni koji imaju izra~enu funkciju rada i obrazovanja i zapravo su funkcionalno neovisni. Drugi su oni koji nemaju izra~enu spomenutu funkciju i mogu se okarakterizirati kao funkcionalno ovisni o drugim gradovima. Klju ne rije i: dnevna cirkulacija, srednji gradovi, urbani sistem, funkcionalna ovisnost, gravitacijsko podru je grada, centralitet UVOD U Hrvatskoj se demografskoj i geografskoj literaturi za pojam dnevne pokretljivosti stanovniatva koriste dva termina. Stariji termin je dnevna migracija, dok je drugi, novijega datuma, dnevna cirkulacija stanovniatva. Radi se o na elno o istozna nim pojmovima (iako postoje odreene razlike). U ovome je radu koriaten pojam dnevna cirkulacija stanovniatva. Cirkulacija stanovniatva podrazumijeva razli ite oblike pokretljivosti, uglavnom kratkotrajne, u estale ili cikli ke, kojima je zajedni ko obilje~je izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnijom promjenom boraviata. Pri tome odsutnost iz mjesta stanovanja mo~e trajati od nekoliko sati i dana do nekoliko mjeseci (Nejaami, 2005.). U ovom je radu obraena samo dnevna cirkulacija stanovniatva. Jasno je da je dnevna cirkulacija stanovniatva vrlo zna ajan pokazatelj funkcionalne ovisnosti ili neovisnosti pojedinog naselja. Ona je ponajprije vezana uz funkciju rada i obrazovanja u pojedinom naselju. Naselja koja imaju razvijenu funkciju rada privla e radnike iz okolice, gdje spomenute funkcije nisu toliko izra~ene. Nasuprot tome, naselja koja imaju slabije izra~ene funkcije rada i obrazovanja imaju ulogu ishodiata dnevne cirkulacije stanovniatva. Redovita cirkulacija (dnevna/tjedna) nema izravnih demografskih u inaka, osim ato mo~e dijelom prijei u kona nu migraciju (to je njezin mogui prikriveni u inak). Meutim, taj oblik prostorne pokretljivosti ima sna~no posredno djelovanje na tzv. (bio)reprodukcijsko ponaaanje. Ono je bilo pogotovo izra~eno u drugoj polovici 20. stoljea. Tada su cirkulanti iz seoskih sredina oponaaali na in ~ivota razvijenije urbane sredine u kojoj su radili i prihvaali takav na in ~ivota. Na taj na in dnevna cirkulacija djeluje urbanizirajue na selo i u biti mijenja njegovu tradicionalnu ulogu i funkciju. Openito gledano, u slabije razvijenim ruralnim prostorima dnevna je cirkulacija utoliko pozitivna ato zapravo dr~i na ~ivotu one ruralne prostore koji su dovoljno blizu gradovima (da je dnevna cirkulacija u njih mogua). Ne postojanje dnevne cirkulacije bi najvjerojatnije ubrzalo depopulaciju takvih ruralnih prostora. Ipak, redovita dnevna cirkulacija iscpljuje osobe koji u njoj sudjeluju i tako u biti smanjuje njihovu produktivnost (Nejaami, 2005.). Motivi za dnevnu cirkulaciju stanovniatva mogu biti razli iti. Istra~ivanja u Velikoj Britaniji pokazuju da postoje najmanje etiri skupine radnika cirkulanata: Oni koji su se spremni preseliti i putovati na rad iz udaljenih podru ja zato ato ~ele ~ivjeti u o uvanom okoliau; Mladi ljudi, obi no mladi parovi, koji putuju zato ato je stanovanje jeftinije u okolnim naseljima nego u gradu u kojem rade; Osobe koje su blizu mirovine i koje su kupile kuu na selu ili na obali, pa putuju na posao do umirovljenja; Osobe koje za razliku od prve tri skupine putuju iz naselja u kojem su roene, ili u kojem dugo borave, zato ato nemaju mogunosti zaposlenja u svojoj sredini. Iz ove se skupine mogu izdvojiti mladi ljudi koji joa ~ive s roditeljima (Nejaami 2005.). Prve tri skupine nazivaju se i dobrovoljni ili namjerni cirkulanti, a etvrta skupina se naziva cirkulanti po inerciji ili cirkulanti iz potrebe. Postoji i skupina obrnutih cirkulanata koji ~ive u velikom gradu, a rade u nekom okolnom naselju (Nejaami, 2005.). Na elno gledano, meunaseljska dnevna cirkulacija stanovniatva nije pozitivna pojava. Ona iscrpljuje pojedinca i smanjuje mu radnu efikasnost. Ako cirkulacija ima i dodatnu psiholoaku "cijenu", onda se njezino postojanje na veu udaljenost mora kompenzirati ili veim dohotkom boljim radnim mjestom, ili boljim uvjetima stanovanja u naselju  ishodiatu cirkulacije (Stutzer i Frey, 2004.). Dnevna cirkulacija stanovniatva obuhvaa viae od samog putovanja na posao i s posla. Jasno je da ona zahtijeva vrijeme, no generira i skrivene troakove (poput troaka za hranu ako je udaljenost izmeu naselja stanovanja i rada/akolovanja vea). Du~e izbivanje od kue na elno negativno utje e na odnose u obitelji (Kahneman et al. 2003.). Ustanovljeno je da skoro 20% od ukupnih prosje nih prihoda prosje nog kuanstva u SAD-u otpada na putne troakove u svrhu odlaska na posao, ato je viae od iznosa kojeg takvo kuanstvo potroai na hranu (Stutzer i Frey, 2004.). Dnevna je cirkulacija nepovoljno djeluje i na okolia. Ona poveava zagaenje zraka, podi~e razinu buke, zaguauje i usporava promet, te pridonosi poveanju temperature zraka u velikim gradovima. Uz sve navedeno, ona je i veliki generator stresa i ostalih negativnih emocija (Stutzer i Frey, 2004.). Utvrena je i povezanost izmeu dnevne cirkulacije i poveanog krvnog tlaka, bolesti kostiju i miaia, smanjene tolerancije na frustraciju, poveane anksioznosti, loaeg raspolo~enja i smanjenih kognitivnih sposobnosti (Koslowsky et al. 1995.). S obrizom da je broj dnevnih cirkulanata iz pojedinog naselja obrnuto proporcionalan centralitetu naselja koji se o itava u funkciji rada i obrazovanja, cilj istra~ivanja je utvrditi u kojoj su mjeri srednji gradovi homogeni po pitanju odnosa dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u i iz pojedinog grada. Osnovna je pretpostavka ovoga rada da se srednji gradovi Hrvatske mogu podijeliti u dvije skupine na temelju obilje~ja dnevne cirkulacije. Prvu skupinu ine funkcionalno neovisni srednji gradovi koji privla e dnevne cirkulante iz svoje okolice, ponajprije zbog razvijene funkcije rada i obrazovanja. Oni imaju zna ajnu centralnu ulogu u prostoru. Drugu skupinu ine srednji gradovi koji su sateliti veih gradova, ponajprije makroregionalnih centara. Oni su funkcionalno ovisni o veim gradovima i nemaju toliko izra~enu centralnu ulogu u prostoru. OSNOVNA METODOLO`KA OBJA`NJENJA Gradovima su smatrana ona naselja koja imaju administrativni status grada. Razmotrena su samo urbana naselja, a ne airi prostor administrativnog grada s okolnim ruralnim naseljima. Zna ajan metodoloaki problem predstavlja odreivanje srednjih gradova u Hrvatskoj. S obzirom na broj stanovnika pojedina nih gradova u Hrvatskoj i na nepravilan urbani sistem u kojem je prisutna izra~ena dominacija najveeg grada (Zagreba), kao najprimjerenije i najjednostavnije polaziate za utvrivanje grani nih vrijednosti broja stanovnika srednjih gradova izdvaja se aritmeti ka sredina (Turk, 2010.). Tako se za donju granicu razreda srednjih gradova mo~e uzeti zaokru~eni iznos polovine broja stanovnika prosje nog hrvatskog srednjeg grada prema popisu stanovniatva iz 2011. godine. Za gornju se granicu mo~e uzeti zaokru~eni iznos dvostrukog broja stanovnika prosje nog hrvatskog srednjeg grada temeljen na istom popisu stanovniatva. Na taj na in mo~e se ustvrditi da srednji gradovi u Hrvatskoj imaju od 10000 do 40000 stanovnika. Ista veli inska kategorija za srednji grad vrijedila je i za popis stanovniatva iz 2001. godine (Turk 2010.). Takvom klasifikacijom izdvaja se (prema popisu iz 2011.) 29 srednjih gradova: Bjelovar, akovec, Dubrovnik, Dugo Selo, akovo, Kastav, Knin, Koprivnica, Kri~evci, Kutina, Makarska, Metkovi, Nova Gradiaka, Petrinja, Po~ega, Rovinj, Samobor, Sinj, Sisak, Slatina, Solin, `ibenik, Trogir, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Zapreai i }upanja. Da je razmatrana veli inska kategorija gradova od 10000 do 40000 stanovnika prema popisu iz 2001., u srednje bi gradove bio uvraten Pore , a ne bi bili uvrateni Dugo Selo i Kastav. Porast broja stanovnika Kastva u razdoblju izmeu 2001. i 2011. uzrokovan je pripajanjem sljedeih naselja: Brn ii, ikovii, Rubeai, Spin ii i Trinajstii. Tako prema najnovijem teritorijalnom ustrojstvu administrativni Grad Kastav viae ne broji 6 naselja, nego samo jedno (istoimeno  Kastav). Stoga su za 2001. godinu za relevantne uzeti podatci za administrativni Grad Kastav. Ranijih godina razmtreni su samo podatci za naselje Kastav jer bi se zbrajanjem podataka za 6 naselja koja su spojena uklju ili i unutarnaseljski cirkulanti prema danaanjem teritorijalnom ustrojstvu. Velikih gradova (broj stanovnika 2011. vei od 40000) bilo je 9, dok je malih gradova (broj stanovnika manji od 10000) bilo 89. Uslijed metodoloakih razlika, na~alost nije mogua usporedba svih podataka o dnevnoj cirkulaciji stanovniatva kroz du~e vremensko razdoblje. Istra~ivanje je temeljeno na popisnim podatcima iz 2001. godine, jer u vrijeme pisanja rada rezultati popisa stanovniatva iz 2011. o dnevnoj cirkulaciji joa uvijek nisu bili objavljeni. Veina podataka o dnevnoj cirkulaciji stanovniatva iz ranijih popisa stanovniatva nije usporediva s onima iz 2001. Usporedivi podatci iz ranijih popisa stanovniatva (1981. i 1991.) su usporeeni s onima iz 2001. godine. U ovome je radu broj dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz srednjih gradova u druga naselja obraen na temelju popisa stanovniatva iz 1981., 1991. i 2001. Za godinu 1971. podatci o dnevnim cirkulantima na razini naselja nisu dostupni. Potrebno je upozoriti na pojedine metodoloake razlike u popisima koje su bitne za usporeivanje popisnih rezultata za dnevne cirkulante. Popis stanovniatva iz 2001. obuhvaa podatke za: ukupan broj dnevnih cirkulanata, dnevne cirkulante koji obavljaju zanimanje, broj u enika koji dnevno cirkuliraju i broj studenata koji dnevno cirkuliraju. Popis stanovniatva iz 1991. prikazuje podatke za broj dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje, te za broj u enika i studenata koji dnevno cirkuliraju. Zbrajanjem te dvije kategorije mo~e se dobiti ukupan broj dnevnih cirkulanata. U popisu iz 1981. prikazani su samo dnevni cirkulanti koji obavljaju zanimanje. Iz navedenog proizlazi da su za navedene popise stanovniatva usporedivi samo dnevni cirkulanati koji obavljaju zanimanje. Stoga e se usporedba broja dnevnih cirkulanata vraiti na temelju navedene kategorije. Ostale su kategorije prikazane radi boljeg uvida u navedenu problematiku. Pri razmatranju dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje popisi iz 1991. i 2001. obuhvatili su ukupno stanovniatvo, a popis iz 1981. je obuhvatio samo stanovniatvo  u zemlji . Treba ipak imati na umu da kategorija stanovniatva pojedinog naselja  u inozemstvu koje dnevno cirkulira u Hrvatskoj teako mo~e u realnosti postojati. Ako je netko popisan u naselju u Hrvatskoj a ~ivi u inozemstvu onda je teako mogue da on (zbog udaljenosti) dnevno cirkulira u Hrvatskoj. Iznimke su eventualno mogue u pograni nim zonama. Stoga se rezultati za ovu kategoriju stanovniatva, unato  metodoloakim razlikama zapravo mogu usporediti za sva tri navedena popisa stanovniatva, pa e se dalje u ovome radu, te razlike zanemariti. DNEVNA CIRKULACIJA STANOVNI`TVA IZ SREDNJIH GRADOVA Broj dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz naselja u pojedinim se srednjim gradovima Hrvatske znatno razlikuje. Prema podatcima iz 2001. godine on varira od 6266 u Zapreaiu do 476 u }upanji. Tab.1. Dnevni cirkulanti koji cirkuliraju iz srednjih gradova Hrvatske 2001. godine (s usporedbom stanja u malim i velikim gradovima) NaseljeUkupan broj dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz naseljaBroj dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanjeBroj u enika koji dnevno cirkulirajuBroj studenata koji dnevno cirkulirajuUdio ukupnog broja dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz naselja u ukupnom stanovniatvu (%)BJELOVAR9186571581033,30 AKOVEC138510901551398,77DUBROVNIK527385117251,73DUGO SELO2215160338921224,94AKOVO13358061813486,38KASTAV4117282891830846,31KNIN27419159242,46KOPRIVNICA10286141652494,14KRI}EVCI9486501251738,21KUTINA8305531491275,60MAKARSKA59244268824,42METKOVI52035315793,75NOVA GRADI`KA608432140354,58PETRINJA1923142439110513,93PO}EGA57445579392,74ROVINJ4982341031603,70SAMOBOR3768287230359224,88SINJ117285711919610,22SISAK241614973245946,57SLATINA55242565625,05SOLIN4352314183337627,46`IBENIK958729140892,58TROGIR123379618624911,30VELIKA GORICA97597673751133429,27VINKOVCI150210491533004,52VIROVITICA47933376693,07VUKOVAR10086012751323,35ZAPRE`I6266471283671535,73}UPANJA47637771283,46UKUPNO SREDNJI GRADOVI52233377797486687413,41UKOPNO MALI GRADOVI39802283857562375711,00UKUPNO VELIKI GRADOVI3777228379643328782,74HRVATSKA UKUPNO4607831384851962423182510,38 Izvor: Popis stanovniatva, kuanstava i stanova 31. o~ujka 2001. CD, rezultati po naseljima, Zagreb, 2005. U prethodnoj je tablici prikazano stanje vezano uz dnevne cirkulante u srednjim gradovima Hrvatske temeljeno na Popisu stanovniatva iz 2001. godine. Iz tablice se jasno mo~e zaklju iti da se u Hrvatskoj, po obilje~jima dnevne cirkulacije stanovniatva, mogu izdvojiti dva tipa srednjih gradova. Podjela na dva tipa izvraena je radi prakti nosti odnosno jednostavnosti i bolje preglednosti. Prvi tip ine oni srednji gradovi Hrvatske koji imaju udio ukupnog broja dnevnih cirkulanata u ukupnom stanovniatvu vei od 10%, dok drugi tip ine oni gradovi koji imaju udio iste kategorije stanovniatva ispod 10%. S obzirom na injenicu da udio dnevnih cirkulanata varira od 1,73% do 46,31% i da je prosje an udio promatrane kategorije za srednje gradove 13,41%, opravdano je uzeti zaokru~enu prosje nu vrijednost od 10% za vrijednost razgrani enja dva spomenuta tipa gradova. Osim toga, prosje an udio dnevnih cirkulanata u ukupnom stanovniatvu Hrvatske iste je godine iznosio 10,38%, ato ide u prilog prikazanom razgrani enju. U prvom se slu aju radi o srednjim gradovima koji su ovisni o drugim, veim gradovima. Ti gradovi nemaju dovoljno izra~enu funkciju rada i funkcionalno su vezani za vee gradove. Ovu kategoriju, s iznimkom Petrinje koja sa Siskom tvori dvojni grad, ine satelitski gradovi makroregionalnih centara Zagreba, Splita i Rijeke. Srednji gradovi koji su svrstani u ovu skupinu su: Dugo Selo, Kastav, Petrinja, Samobor, Sinj, Solin, Trogir, Velika Gorica i Zapreai. Najvei udio dnevnih cirkulanata u ukupnom stanovniatvu 2001. godine imaju gradovi Kastav (46,31%), Zapreai (35,73%), Velika Gorica (29,27%), i Solin (27,46%). Drugu kategoriju ine oni srednji gradovi koji imaju dovoljan centralitet i ne ovise u toliko izra~enoj mjeri o veim centrima. U ovu skupinu spadaju svi preostali srednji gradovi. Najmanji udio dnevnih cirkulanata u ukupnom stanovniatvu imali su 2001. godine Dubrovnik (1,73%), Knin (2,46%) i Po~ega (2,74%). U teoriji ovi bi gradovi trebali imati relativno bitnu centralnu ulogu u prostoru. U veini slu ajeva to doista je tako, no postoje i iznimke poput ve navedenog Knina, iji mali udio dnevnih cirkulanata nije rezultat njegovog velikog centraliteta, ve ekonomske krize (uvelike uzrokovane Domovinskim ratom) i prevelike udaljenosti od ~upanijskog centra `ibenika i ostalih veih gradova za dnevno cirkuliranje stanovniatva. Mali gradovi Hrvatske imali su udio dnevnih cirkulanata u ukupnom stanovniatvu iznad hrvatskog prosjeka (11,00%). U ovoj kategoriji gradova prisutna su velika odstupanja u udjelima dnevnih cirkulanata. Najmanji udio dnevnih cirkulanata u ukupnom stanovniatvu u skupini malih gradova zabilje~io je Vis (1,07%). Na temelju uvida u udjele dnevnih cirkulanata u ukupnom stanovniatvu mo~e se zaklju iti da najmanje udjele dnevnih cirkulanata imaju oto ni gradovi (poput spomenutog Visa, Cresa, Malog Loainja, Hvara ili Kor ule). To je logi no stoga ato je teako dnevno cirkulirati s otoka na kopno, a navedeni gradovi imaju ulogu centralnih naselja na otocima. Niske udjele dnevnih cirkulanata imaju i vei gradovi u Gorskoj Hrvatskoj (poput Gospia, Ogulina, ili Oto ca). S obzirom na obilje~ja naseljenosti i demografsku situaciju u Gorskoj Hrvatskoj ovakvo je stanje o ekivano stoga ato ti gradovi imaju centralnu ulogu u prostoru. To se posebice odnosi na Gospi koji je i ~upanijsko srediate. Iznimka su u ovoj skupini gradova Delnice, gdje udio dnevnih cirkulanata iznosi 11,44. Tome je uzrok blizina Rijeke i dobra prometna povezanost s njome. Malen udio dnevnih cirkulanata imaju i pograni ni, te relativno prometno izolirani gradovi (poput Hrvatske Kostajnice, Imotskog, Iloka ili Vrgorca). Nasuprot tome, najvee udjele dnevnih cirkulanata imaju satelitski mali gradovi makroregionalnih centara. Tako je najvei udio dnevnih cirkulanata u skupini malih gradova zabilje~en u Svetoj Nedelji (33,49%), Kaatel Suurcu (27,23%) i Kraljevici (25,41%). Veliki su gradovi homogeni po tome ato svi imaju udjele dnevnih cirkulanata ispod hrvatskog prosjeka, ato je o ekivano stoga ato funkcije rada i obrazovanja, kao i centralitet naselja u pravilu rastu proporcionalno s porastom broja njegovih stanovnika. Sveukupno gledajui, veliki su gradovi imali udio od 2,74% dnevnih cirkulanata u ukupnom stanovniatvu. Najmanje ih je bilo u Zagrebu (2,11%) i Puli (2,26%), dok ih je najviae zabilje~eno u Karlovcu (6,27%) i Vara~dinu (5,05%). Jasno je da je Zagreb u hrvatskim okvirima najvee naselje s najveim centralitetom i nodalno-funkcionalnom regijom. U okvirima Istre koja je zbog fizi ko-geografskih obilje~ja (poluotok) dijelom prometno izolirana, Pula se kao najvee naselje isti e po centralitetu. Nasuprot njoj, relativno veliki udio dnevnih cirkulanata u Karlovcu i Vara~dinu posljedica je blizine Zagreba i dobre prometne povezanosti s njime. U svrhu sagledavanja suvremenih promjena u broju dnevnih cirkulanata usporeen je njihov ukupni broj za popise stanovniatva iz 1991. i 2001. godine. Spomenute su promjene prikazane u sljedeoj tablici. Tab. 2. Kretanje broja dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz naselja u srednjim gradovima Hrvatske (1991.  2001.) (s prikazom stanja u malim i velikim gradovima) NaseljeUkupan broj dnevnih cirkulanata 1991.Ukupan broj dnevnih cirkulanata 2001. Indeks promjene 2001./1991.BJELOVAR441918208,16 AKOVEC8631385160,49DUBROVNIK344527153,2DUGO SELO15582215142,17AKOVO5391335247,68KASTAV25634117160,63KNIN207274132,37KOPRIVNICA6401028160,63KRI}EVCI562948168,68KUTINA409830202,93MAKARSKA325592182,15METKOVI506520102,77NOVA GRADI`KA220608276,36PETRINJA2262192385,01PORE 391567145,01PO}EGA288574199,31ROVINJ182498273,63SAMOBOR33573768112,24SINJ7901172148,35SISAK14022416172,33SLATINA302552182,78SOLIN37314352116,64`IBENIK364958263,19TROGIR6401233192,66VELIKA GORICA10556975992,45VINKOVCI9001502166,89VIROVITICA213479224,88VUKOVAR9971008101,1ZAPRE`I58036266107,98}UPANJA195476244,1UKUPNO SREDNJI GRADOVI4115952233126,91UKUPNO MALI GRADOVI3086136564118,48UKUPNO VELIKI GRADOVI1594337772236,92HRVATSKA UKUPNO68242446078367,52 Izvor: Tablogrami popisa stanovniatva 1991. po naseljima, Popis stanovniatva, kuanstava i stanova 31. o~ujka 2001. CD, rezultati po naseljima, Zagreb, 2005. Primjetno je da velika veina srednjih gradova Hrvatske ima poveanje broja dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz naselja. Razlog tomu je poveanje mobilnosti stanovniatva i otvaranje mogunosti za rad, a dijelom i za akolovanje u okolnom ruralnom prostoru srednjih gradova, kao i u velikim gradovima Hrvatske. U pojedinim naseljima promjene naseljskih granica uzrokovale su promjenu broja dnevnih cirkulanata. Tako je na primjer poveanje broja dnevnih cirkulanata u Dubrovniku posljedica izdvajanja velikog broja naselja, uslijed ega je ranija unutarnaseljska cirkulacija postala meunaseljska. Poveanje broja dnevnih cirkulanata u Kastvu posljedica je objedinjavanja 6 naselja u jedno. S obzirom da se radi o relativno malim naseljima koja gravitiraju Rijeci, poveanje broja dnevnih cirkulanata je lako objasniti. Smanjenje broja dnevnih cirkulanata zabilje~ili su samo Velika Gorica i Petrinja. Ono je u Petrinji povezano s padom ukupnog broja stanovnika (posljedica Domovinskog rata), dok je u Velikoj Gorici povezano s smanjenjem broja radnih mjesta u Zagrebu. Ukoliko se promatraju u cjelini, broj dnevnih cirkulanata srednjih gradova porastao je izmeu 1991. i 2001. godine za 26,91%. Mali gradovi Hrvatske bilje~e sli an intenzitet porasta broja dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz naselja (18,48%). Porast mobilnosti stanovniatva osnovni je razlog za takvu cirkulaciju stanovniatva. Stanovnici malih gradova dnevno cirkuliraju u srednje ili velike gradove zbog obavljanja djelatnosti ili akolovanja. Zanimljivo je da veliki gradovi Hrvatske bilje~e vrlo veliko poveanje broja dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz naselja (136,92%). S jedne strane, ovaj podatak ukazuje na ja anje decentralizacijskih procesa u velikim gradovima Hrvatske, ato je povezano s njihovom satelitizacijom. Viae nije rijetka pojava da ljudi koji ~ive u velikim gradovima rade u satelitskom gradu koji spada u red malih ili srednjih gradova. Pri tom procesu je bitna blizina i dobra prometna povezanost naselja izmeu kojih postoji cirkulacija stanovniatva. S druge strane, isti proces mo~e ukazivati i na gospodarske procese u velikim gradovima uslijed kojih se radne funkcije grada premjeataju u okolna manja naselja. Hrvatska ukupno gledano bilje~i pad broja dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz naselja (za 32,48%) emu je uzrok pad ukupnog broja stanovnika, starenje stanovniatva i sveukupno loae socioekonomske prilike u najveem dijelu ruralnih naselja koja dominiraju u Hrvatskoj. Kako bi se stekao bolji uvid u problematiku dnevne cirkulacije stanovniatva u srednjim gradovima Hrvatske razmotrit e se kategorija dnevnih cirkulanata koja se mo~e pratiti kroz tri razli ita popisa stanovniatva (1981, 1991. i 2001. godine). Rije  je o broju dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje. Tab. 3. Kretanje broja dnevnih cirkulanata u srednjim gradovima Hrvatske koji obavljaju zanimanje i cirkuliraju iz naselja (1981.  2001.) (s prikazom stanja u malim i velikim gradovima) NaseljeBroj dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje 1981. godineBroj dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje 1991. godineBroj dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje 2001. godineIndeks promjene 2001./1981.BJELOVAR335357657196,11 AKOVEC3925761090278,06DUBROVNIK333323385115,62DUGO SELO90311241603177,52AKOVO247321806326,32KASTAV174217332828162,34KNIN184150191103,8KOPRIVNICA156344614393,59KRI}EVCI325395650200KUTINA327338553169,11MAKARSKA271307442163,1METKOVI38047935392,89NOVA GRADI`KA226202432191,15PETRINJA120417641424118,27PO}EGA126271455361,11ROVINJ7969234296,2SAMOBOR247426612872116,09SINJ389676857220,31SISAK69010411497216,96SLATINA167289425254,49SOLIN264529353141118,75`IBENIK366329729199,18TROGIR355420796224,23VELIKA GORICA79038766767397,09VINKOVCI5966081049176VIROVITICA122185333272,95VUKOVAR395146660115,21ZAPRE`I213847144712220,39}UPANJA134157377281,34UKUPNO SREDNJI GRADOVI291603200037779129,56UKUPNO MALI GRADOVI193022316026177135,62UKUPNO VELIKI GRADOVI92081375328379- Izvor: Tablogrami popisa stanovniatva 1981. po naseljima, Tablogrami popisa stanovniatva 1991. po naseljima, Popis stanovniatva, kuanstava i stanova 31. o~ujka 2001. CD, rezultati po naseljima, Zagreb, 2005. Iz tablice je uo ljivo da u promatranome razdoblju gotovo svi gradovi bilje~e zna ajno poveanje broja dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje i cirkuliraju iz naselja. Jedine su iznimke gradovi Metkovi, Velika Gorica i Vukovar. Metkovi bilje~i rastuu centralnu ulogu u prostoru, ato utje e na smanjenje broja dnevnih cirkulanata. Uspostava dr~avne granice dobrim je dijelom ote~ala dnevnu cirkulaciju iz Metkovia u prostor Bosne i Hercegovine, ato je u jednoj mjeri utjecalo na smanjenje broja promatrane kategorije dnevnih cirkulanata. Porast radne funkcije, koja djeluje na poveanje centraliteta u Velikoj Gorici vezan je uz decentralizacijske procese u zagreba koj urbanoj regiji. Veliko smanjenje broja dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje u Vukovaru rezultat je ratnih razaranja, propasti gospodarstva i promjena naseljskih granica. Naime, 1991. godine je Vukovar povean za dijelove naselja Braadin, Borovo, Lipova a i Trpinja, pa su nekadaanje meunaseljske cirkulacije postale unutarnaseljske. Uzrok poveanja broja dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje u ostalim hrvatskim srednjim gradovima je urbanizacija njihove ruralne okolice, na ato je uvelike djelovalo i poboljaanje prometne povezanosti u navedenim prostorima, deindustrijalizacija, te poveanje ovisnosti pojedinih srednjih gradova o makr      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~oregionalnim centrima i ostalim velikim hrvatskim gradovima. Poveanje stanovniatva u gradu sa slabom funkcijom rada rezultira poveanjem broja cirkulanata. To se ponajprije odnosi na pojedina satelitska naselja Zagreba (Zapreai i Dugo Selo) i Splita (Trogir). U danaanje doba koje je okarakterizirano poboljaanjem prometne povezanosti i automobilizacijom dolazi do smanjenja vremenske udaljenosti izmeu naselja. Dolazi do tzv.  sa~imanja prostora koji je pozitivan preduvjet za poveanje broja dnevnih cirkulanata. Dnevna cirkulacija unutar urbanih regija makroregionalnih centara (ponajprije Zagreba) stvara velike probleme za njihovu, ve ionako preoptereenu prometnu infrastrukturu. Mali gradovi Hrvatske bilje~e osjetno vee poveanje broja dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje od srednjih gradova (poveanje od 35,62%). Taj podatak ukazuje na poveanu ovisnost malih gradova o radnim mjestima u veim gradovima. Ovakvo stanje nije dobro jer upuuje na slabljenje ekonomskog potencijala malih gradova koji su spona s ruralnim prostorom. Zbog nepotpunosti podataka o dnevnim cirkulantima, za skupinu velikih gradova mogue je pratiti promatrani proces tek od 1991. godine. U tom je razdoblju broj dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje povean za ak 106,35%. Odreeni stupanj decentralizacije urbane regije i radnih funkcija, te poveanje mobilnosti stanovniatva glavni je uzrok ovog procesa. DNEVNA CIRKULACIJA STANOVNI`TVA U SREDNJE GRADOVE Broj dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u naselje neposredno govori o funkcijama naselja. Problem je ato su podatci za ovu kategoriju dnevnih cirkulanata dostupni samo za one cirkulante koji obavljaju zanimanje i to za popis iz 2001. godine (jedino je ta kategorija prikazana), pa je usporedba jedino mogua s istom kategorijom dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz naselja. Kod prikaza broja dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u naselja prikazane su: ~upanija iz koje se najviae cirkulira, grad/opina iz koje se najviae cirkulira, te naselje iz kojeg je zabilje~en najvei broj dnevnih cirkulanata. Tab. 4. Broj dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje u srednje gradove prema popisu iz 2001. godine (s prikazom podataka za male i velike gradove) Naselje u koje se cirkuliraUkupan broj cirkulanata koji obavljaju zanimanje}upanija iz koje se najviae cirkulira u naseljeUdio cirkulanata iz ~upanije odakle ih najviae cirkulira u odnosu na ukupan broj cirkulanataGrad/opina iz koje se najviae cirkulira u naseljeUdio cirkulanata iz grada/opine odakle ih najviae cirkulira u odnosu na ukupan broj cirkulanataNaselje iz kojeg se najviae cirkulira u naseljeUdio cirkulanata iz naselja odakle ih najviae cirkulira u odnosu na ukupan broj cirkulanataBJELOVAR4880Bjelovarsko-bilogorska89,06Bjelovar45,06Trojstveni Markovac6,50 AKOVEC11956Meimurska93,82 akovec24,05Nedeliae8,46DUBROVNIK5657Dubrova ko-neretvanska99,77Dubrovnik58,48Nova Mokoaica33,36DUGO SELO1692Zagreba ka48,64Brckovljani13,48Zagreb23,35AKOVO2865Osje ko-baranjska80,38akovo28,20Selci akova ki7,68KASTAV356Primorsko-goranska100,00Rijeka34,55Rijeka34,55KNIN1258Splitsko-dalmatinska46,50Split19,24Split18,28KOPRIVNICA7173Koprivni ko-kri~eva ka91,44Koprivnica22,79Starigrad6,47KRI}EVCI1932Koprivni ko-kri~eva ka86,59Kri~evci47,72Sveti Ivan }abno3,99KUTINA2338Sisa ko-moslava ka80,67Popova a35,54Voloder7,31MAKARSKA923Splitsko-dalmatinska98,70Tu epi23,62Tu epi23,62METKOVI869Dubrova ko-neretvanska97,01Kula Norinska22,17Opuzen13,46NOVA GRADI`KA2964Brodsko-posavska97,50Reaetari23,52Reaetari12,69PETRINJA1774Sisa ko-moslava ka77,34Petrinja32,24Sisak22,15PO}EGA4775Po~eako-slavonska95,69Pleternica23,37Jakai i Pleternica6,51ROVINJ1224Istarska99,35Kanfanar20,83Rovinjsko Selo15,69SAMOBOR3902Zagreba ka71,73Samobor53,43Zagreb24,47SINJ2985Splitsko-dalmatinska99,80Sinj59,10Glavice18,93SISAK6285Sisa ko-moslava ka93,67Sisak43,36Petrinja13,97SLATINA1352Viroviti ko-podravska95,12Slatina40,09Sladojevci10,80SOLIN2622Splitsko-dalmatinska99,20Split49,24Split44,89`IBENIK4230`ibensko-kninska93,45`ibenik56,45Brodarica10,21TROGIR2170Splitsko-dalmatinska97,70Seget24,61Seget Donji12,49VELIKA GORICA6108Zagreba ka49,23Velika Gorica36,79Zagreb38,11VINKOVCI6912Vukovarsko-srijemska91,26Ivankovo14,61Ivankovo11,98VIROVITICA3777Viroviti ko-podravska94,78Virovitica36,40Milanovac10,96VUKOVAR2631Vukovarsko-srijemska86,05Borovo25,12Borovo25,12ZAPRE`I2870Zagreba ka55,96Grad Zagreb25,82Zagreb24,36}UPANJA1187Vukovarsko-srijemska96,21Boanjaci25,61Boanjaci25,61UKUPNO SREDNJI GRADOVI99667------UKUPNO MALI GRADOVI85194------UKUPNO VELIKI GRADOVI161919------ Izvor: Tablogrami popisa stanovniatva 2001. (posebna obrada) U srednje je gradove 2001. godine dnevno cirkuliralo 100755 stanovnika. Broj dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u srednje gradove i obavljaju zanimanje je vei od onog za male gradove, a manji od onog za velike gradove. To je logi no s obzirom na ukupan broj stanovnika spomenutih kategorija gradova, jer on u najveoj mjeri determinira funkcije grada, a ujedno i centralitet naselja ili skupine naselja. Upravo stoga, relativni pokazatelj, tj. postotni udio dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u naselja i obavljaju zanimanje je najvei u malim gradovima, a najmanji u velikim gradovima, pa stoga daje iskrivljenu sliku o intenzitetu dnevne cirkulacije u naselja. Najvei broj spomenute kategorije dnevnih cirkulanata zabilje~en je 2001. godine u akovcu (11956). Velik broj dnevnih cirkulanata zabilje~en je i u Koprivnici (7173), Vinkovcima (6912) i Sisku (6285). Najmanje je dnevnih cirkulanata zabilje~eno u Metkoviu (869). Mali broj dnevnih cirkulanata imali su joa Makarska (923), }upanja (1187) i Rovinj (1224). Kod gotovo svih srednjih gradova najviae je dnevnih cirkulanata zabilje~eno iz njihovih mati nih ~upanija. Jedina je iznimka Knin, gdje je bilo viae dnevnih cirkulanata iz susjedne Splitsko-dalmatinske, nego iz mati ne `ibensko-kninske ~upanije. Udjeli cirkulanata iz ~upanije najvee cirkulacije u ukupnom broju cirkulanata variraju od 46,50% u Kninu, do 100,00% u slu aju Kastva. Kod svih malih gradova najviae je dnevnih cirkulanata zabilje~eno iz prostora mati ne ~upanije. Udjeli cirkulanata iz ~upanije najvee cirkulacije variraju od 55,43% u Svetoj Nedjelji (zbog blizine Zagreba), do 100% u Imotskom (zbog relativne prometne izoliranostii grani nog polo~aja), Supetru (zbog oto nog polo~aja koji uvjetuje prometnu izoliranost) i Valpovu (zbog udaljenosti drugih ~upanija). Kod velikih gradova jedino Zagreb bilje~i viae dnevnih cirkulanata izvan mati ne ~upanije (iz Zagreba ke ~upanije). Zagreb ima ujedno i najmanji udio cirkulanata iz ~upanije najvee cirkulacije (56,36%). Razlog tome je ato velik udio cirkulanata dnevno cirkulira u Zagreb iz podru ja Grada Zagreba koji je zasebna ~upanija. Kod ostalih velikih gradova udjeli cirkulanata iz ~upanija najvee cirkulacije (koje su ujedno i mati ne ~upanije tih gradova) varira od 86,92% u Karlovcu do 99,46% u Puli. Razmotre li se gradovi/opine odakle je zabilje~ena najvea dnevna cirkulacija u srednje gradove uo ava se da u najveem broju slu ajeva najviae osoba cirkulira u grad iz prostora mati nog administrativnog grada. Takvi su Bjelovar, akovec, Dubrovnik, akovo, Koprivnica, Kri~evci, Petrinja, Pore , Samobor, Sinj, Sisak, Slatina, `ibenik, Velika Gorica i Virovitica. Srednji gradovi (naselja) u koje najviae osoba cirkulira iz nekog drugog administrativnog grada su (u zagradi je napisan administrativni grad/opina odakle je zabilje~eno najviae cirkulanata): Dugo Selo (Brckovljani), Kastav (Rijeka), Knin (Split), Kutina (Popova a), Makarska (Tu epi), Metkovi (Kula Norinska), Nova Gradiaka (Reaetari), Po~ega (Pleternica), Rovinj (Kanfanar), Solin (Split), Trogir (Seget), Vinkovci (Ivankovo), Vukovar (Borovo), Zapreai (Zagreb) i }upanja (Boanjaci). Udjeli dnevnih cirkulanata u odnosu na ukupan broj cirkulanata u srednje gradove iz gradova/opina najveeg intenziteta cirkulacije variraju od 14,61% u slu aju Vinkovaca do 59,10% u slu aju Sinja. U najvei broj malih gradova (naselja) zabilje~en je najvei intenzitet dnevne cirkulacije iz prostora mati nog administrativnog grada. Iznimke su (u zagradi je napisan administrativni grad/opina odakle je zabilje~eno najviae cirkulanata): Bakar (Rijeka), Beliae (Valpovo), Biograd na Moru (Sveti Filip i Jakov), Buje (Umag), Hrvatska Kostajnica (Sisak), Labin (Raaa), Lipik (Pakrac), Nin (Zadar), Novigrad (Buje), Obrovac (Zadar), Opatija (Rijeka), Opuzen (Slivno), Orahovica ( a inci), Sveta Nedelja (Zagreb), Valpovo (Beliae), Vodice (`ibenik), i Vodnjan (Pula). Udjeli dnevnih cirkulanata u odnosu na ukupan broj cirkulanata u male gradove iz gradova/opina najveeg intenziteta cirkulacije variraju od 16,88% u Belom Manastiru do 90,07% u Vrgorcu. Jasno je da naselja s izra~enijim funkcijama rada i obrazovanja, koja stoga imaju i vei centralitet, privla e dnevne cirkulante iz veeg broja emitivnih ishodiata od onih s manjim centralitetom i slabije razvijenim navedenim funkcijama. I kod malih i kod srednjih gradova mo~e se uo iti da je manja dominacija jednog emitivnog ishodiata (u ovom slu aju grada/opine) dnevne cirkulacije prisutna u prostorima gdje postoji ravnomjernija raspodjela stanovniatva, odnosno gdje ne dominira jedan izraziti centar naseljenosti. U krakom prostoru, gdje je prisutan velik broj malih naselja (vrlo esto zbog vee vertikalne raa lanjenosti reljefa) u estalo se javlja dominacija jednog emitivnog ishodiata (grada/opine s najveim brojem stanovnika, odnosno najveim naseljem) dnevne cirkulacije. Kod velikih je gradova, u najveem broju slu ajeva dnevna cirkulacija intenzivnija izvan podru ja mati nog administrativnog grada. Takvi su gradovi (naselja) (u zagradi je napisan administrativni grad/opina odakle je zabilje~eno najviae cirkulanata): Pula (Medulin), Rijeka (Kastav), Slavonski Brod (Sibinj), Split (Kaatela), Zadar (Sukoaan), Zagreb (Velika Gorica). Ostali veliki gradovi (Karlovac, Osijek i Vara~din) bilje~e najviae dnevnih cirkulanata iz vlastitog administrativnog grada. Udjeli dnevnih cirkulanata u odnosu na ukupan broj cirkulanata u velike gradove iz gradova/opina najveeg intenziteta cirkulacije variraju od 10,90% u Vara~dinu do 34,03% u Osijeku. U slu aju velikih gradova u pravilu ne postoji jedno dominantno ishodiate dnevne cirkulacije (misli se na grad/opinu) kao u slu aju pojedinih malih i srednjih gradova. Veliki gradovi uslijed razmjerno razvijenih funkcija rada i obrazovanja, kao i velikog centraliteta privla e dnevne cirkulante iz veeg broja gradova/opina i naselja od malih i srednjih gradova. U skupini srednjih gradova najveu dominaciju jednog ishodianog naselja cirkulacije (na temelju udjela cirkulanata iz tih naselja u odnosu na ukupan broj cirkulanata u naselje) imali su Solin (44,89% cirkulanata iz Splita), Velika Gorica (38,11% cirkulanata iz Zagreba), te Dubrovnik (33,36% cirkulanata iz Nove Mokoaice). Najmanju dominaciju jednog ishodianog naselja imali su Kri~evci (3,99% iz Svetog Ivana }abna), Bjelovar (6,50% iz Trojstvenog Markovca) i Po~ega (6,51% iz Jakaia i Pleternice). U skupini malih gradova najvea dominacija jednog ishodianog centra zabilje~ena je u Malom Loainju (56,85% cirkulanata iz Velog Loainja), Bakru (47,68% cirkulanata iz Rijeke), te u Kor uli (43,85% cirkulanata iz }rnova). Nasuprot tome, najmanja dominacija zabilje~ena je u Buzetu (3,30% cirkulanata iz Mar enegle), Pazinu (4,52% cirkulanata iz Lindara) i u Pore u (4,97% cirkulanata iz Vrvara). U skupini velikih gradova najvea je dominacija zabilje~ena u Splitu (15,07% cirkulanata iz Solina), a najmanja u Slavonskom Brodu (5,80% cirkulanata iz Brodskog Varoaa). I ovdje je primjetno da veliki gradovi uslijed veeg centraliteta imaju manje izra~enu dominaciju jednog ishodianog centra dnevne cirkulacije od malih i srednjih gradova. Raspon postotnih udjela izmeu naselja s najveom i najmanjom dominacijom jednog ishodianog naselja cirkulacije takoer je manja u skupini velikih gradova od one u malim i srednjim gradovima. I tome je uzrok vei centralitet velikih gradova. INDEKS DNEVNIH CIRKULANATA U SREDNJIM GRADOVIMA KOJI CIRKULIRAJU U NASELJE I IZ NASELJA Ukoliko se broj dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u naselje podijeli s brojem cirkulanata iz toga naselja dobije se indeks koji jasno prikazuje koliko je izra~ena funkcija rada i obrazovanja nekog naselja, te kakav je odnos izmeu tih funkcija i funkcije stanovanja. U ovom je slu aju mogue jedino napraviti indeks izmeu broja dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u naselje i iz naselja za kategoriju cirkulanata koji obavljaju zanimanje, prema popisu stanovniatva iz 2001. godine, pa je tako i u injeno, budui da podatci za druge kategorije cirkulanata i druge popise nisu dostupni. Tab. 5. Indeks broja dnevnih cirkulanata u srednjim gradovima Hrvatske koji obavljaju zanimanje 2001. godine (broj cirkulanata koji cirkuliraju u naselje podijeljen je s brojem onih koji cirkuliraju iz naselja i pomno~en sa 100) NaseljeBroj dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje i cirkuliraju iz naseljaBroj dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje i cirkuliraju u naseljeIndeks broja dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanjeBJELOVAR6574880742,77 AKOVEC1090119561096,88DUBROVNIK38556571469,35DUGO SELO2215169276,39AKOVO8062865355,46KASTAV41173568,65KNIN1911258658,64KOPRIVNICA61471731168,24KRI}EVCI6501932297,23KUTINA5532338422,78MAKARSKA442923208,82METKOVI353869246,18NOVA GRADI`KA4322964686,11PETRINJA14241774124,58PO}EGA45547751049,45ROVINJ2341224523,08SAMOBOR28723902135,86SINJ8572985348,31SISAK14976285419,84SLATINA4251352318,12SOLIN3141262283,48`IBENIK7294230580,25TROGIR7962170272,61VELIKA GORICA7673610879,60VINKOVCI10496912658,91VIROVITICA33337771134,23VUKOVAR6012631437,77ZAPRE`I4712287060,91}UPANJA3771187314,85UKUPNO SREDNJI GRADOVI3968099667251,18 Izvor: Popis stanovniatva, kuanstava i stanova 31. o~ujka 2001. CD, rezultati po naseljima, Zagreb, 2005.; Tablogrami popisa stanovniatva 2001. (posebna obrada) Gradska naselja openito imaju viae dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u njih nego iz njih. Stoga i gotovo svi srednji gradovi imaju vrijednost prikazanog omjera veu od 100, ato potvruje raniju pretpostavku. Zbirno gledano, srednji gradovi imaju skoro tri puta viae cirkulanata koji cirkuliraju u njih nego iz njih. To je potvrda njihove funkcionalne neovisnosti (u ovom se slu aju radi o funkciji rada). Uzmemo li vrijednost navedenog omjera za pokazatelj funkcionalne neovisnosti, uo ava se da na temelju njega najveu funkcionalnu neovisnost imaju Dubrovnik, Koprivnica, Virovitica, akovec i Po~ega. Nasuprot toga, najmanju funkcionalnu neovisnost imaju Kastav, Zapreai, Dugo Selo, Velika Gorica i Solin. Takvo stanje ne udi jer je rije  uglavnom o satelitskim naseljima Zagreba, Splita i Rijeke. Ovime je u biti potvrena osnovna pretpostavka rada. U skupini hrvatskih srednjih gradova doista postoji uvjetna podjela na dvije skupine koje su ranije u objaanjene. Samo pet srednjih gradova ima vrijednost indeksa broja dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje manju od 100 (Kastav, Dugo Selo, Zapreai, Velika Gorica i Solin), ato zna i da su oni u prosjeku izra~enija ishodiata nego odrediata dnevne cirkulacije. Jasno je da se radi o "klasi nim" primjerima satelitskih gradova, od kojih su dva u zagreba koj, jedan u splitskoj, a jedan u rije koj urbanoj regiji. Kako bi se stvari bolje razumjele, bilo bi svrsishodnije izdvojiti tri skupine srednjih gradova. Jednu od njih bi tvorilo pet spomenutih gradova koji imaju vrijednost razmatranog indeksa manju od 100 (tipi ni satelitski gradovi). Budui da je aritmeti ka sredina indeksa dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje (bez onih gradova gdje je vrijednost indeksa manja od 100) 569,59, zaokru~ena granica vrijednosti od 550 razdvajala bi preostale dvije skupine srednjih gradova koji su na elno gledano funkcionalno neovisni (temeljeno dakako na promatranom pokazatelju). Tako bi drugu bi skupinu funkcionalno manje neovisnih gradova tvorili gradovi koji imaju vrijednost spomenutog indeksa od 100 do 550. U nju spadaju akovo, Kri~evci, Kutina, Makarska, Metkovi, Petrinja, Rovinj, Samobor, Sinj, Sisak, Slatina, Trogir, Vukovar i }upanja. Treu skupinu funkcionalno viae neovisnih gradova tvorili bi oni gradovi gdje je vrijednost spomenutog indeksa vea od 550. Njoj pripadaju Bjelovar, akovec, Dubrovnik, Knin, Koprivnica, Nova Gradiaka, Po~ega, `ibenik, Vinkovci i Virovitica. Zanimljivo je da se neki po broju stanovnika relativno vei srednji gradovi svrstavaju u skupinu funkcionalno manje neovisnih srednjih gradova. Takvi su na primjer Sisak i Vukovar. Uzrok tome je ekonomska kriza koja je uzrokovana propaau industrije, emu je u velikoj mjeri uzrok Domovinski rat, posebice u slu aju Vukovara. Nasuprot tome, pojedini po broju stanovnika relativno manji srednji gradovi koji su svrstani u skupinu funkcionalno viae neovisnih, svoj status zapravo duguju slabo razvijenoj funkciji rada u gradskoj okolici. Takvi su na primjer Knin i Po~ega. Jasno je da na broj dnevnih cirkulanata ne utje e samo stanje u jednom naselju, nego je on zapravo rezultat kompleksnih odnosa vezanih za funkciju rada u gradskoj regiji (okolici) koja je omeena mogunoau, odnosno isplativoau pendularnog (cirkularnog) kretanja unurar jednog dana. Razmotre li se mali gradovi u cjelini uo ava se da je omjer dvije promatrane skupine dnevnih cirkulanata neato vei nego u srednjim gradovima (omjer iznosi 311,19). Mali gradovi bilje~e tri puta viae cirkulanata koji cirkuliraju u naselje od onih koji cirkuliraju iz njega. Najveu vrijednost omjera imaju Imotski (3783,33), Gospi (2488,89), Kor ula (2096,77), Rab (1587,36) i Vrgorac (1534,09). Na temelju vrijednosti ovog omjera moglo bi se zaklju iti da ovi gradovi imaju najvei centralitet i funkcionalnu neovisnost, no u slu aju malih gradova ovakvi omjeri mogu biti rezultat male ukupne baze stanovnika, odnosno malog sveukupnog broja obje skupine cirkulanata. Kad je baza mala, bezna ajna promjena u apsolutnom iznosu, ini se zna ajnom. Kad se prika~e pomou relativnog pokazatelja (omjera, postotka ili indeksa). Takva je situacija prisutna kod znatnog broja malih gradova. Pojedini mali gradovi imaju toliko mali broj dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju u naselje da u tablogramima DZS-a nije prikazan. Mo~e se pretpostaviti da takvi gradovi imaju vrlo mali centralitet i veliku funkcionalnu ovisnost o drugim gradovima. Takvi su gradovi ve ranije spomenuti Cres, Komi~a, Skradin i Vis. Oni imaju i malen broj dnevnih cirkulanata koji cirkuliraju iz tog naselja, ato proizlazi iz prometne izoliranosti navedenih malih gradova (to se posebice odnosi na oto ne gradove). Osim tih gradova vrijednost razmatranog omjera manju od 100 imaju Vodnjan (39,81), Otok (42,99), Novi Vinodolski (61,09), Vodice (86,94), i Opuzen (95,65). Jasno je da su gotovo svi ovi gradovi funkcionalno ovisni o obli~njim veim gradovima: Vodnjan o Puli, Otok o Vinkovcima, Novi Vinodolski o Rijeci, Crikvenici i Senju, Vodice o `ibeniku, Opuzen o Metkoviu. Potvrda za ovu tvrdnju se mo~e nai u broju dnevnih cirkulanata u te gradove iz naselja koja su najvea ishodiata cirkulacije (tablogrami DZS-a  posebna obrada za popis stanovniatva iz 2001.). Na primjer, najviae dnevnih cirkulanata (koji obavljaju zanimanje) u Metkovi dolazi iz Opuzena (117 ili 13,46%), dok najviae dnevnih cirkulanata u Opuzen dolazi iz Metkovia (62 ili 31,31%). Budui da je ukupan broj cirkulanata koji cirkuliraju iz Opuzena u Metkovi skoro dvostruko vei od broja cirkulanata koji cirkuliraju iz Metkovia u Opuzen, mo~e se ustvrditi da je Opuzen funkcionalno ovisan o Metkoviu. Omjer izmeu dnevnih cirkulanata koji obavljaju zanimanje i cirkuliraju u naselje i onih koji cirkuliraju iz naselja, u skupini velikih gradova bilje~i veu vrijednost od one u malim i srednjim gradovima. To je posljedica izra~enije funkcije rada velikih gradova. Svi veliki gradovi imaju vrijednost promatranog omjera veu od 100, ato zna i da imaju  pozitivnu bilancu dnevnih cirkulanata . Najveu vrijednost omjera imali su Vara~din (987,71), Osijek (859,56) i Pula (733,05), dok su najmanju imali Karlovac (288,63), Zadar (349,08) i Rijeka (360,80). Srednju vrijednost imali su Split (427,77), Zagreb (647,01) i Slavonski Brod (713,08). Ovdje se teako mo~e zaklju iti da vea vrijednost promatranog omjera zna i direktno i izra~eniju funkciju rada. Posve je jasno da Zagreb ima najja u funkciju rada od svih naselja u Hrvatskoj, no ipak, on nema najveu vrijednost promatranog pokazatelja. Razlog tome je ato Zagreb ima relativno razvijenu urbanu regiju (prsten okolnih naselja) koja i sama ima izra~enu funkciju rada, ato nije slu aj kod npr. Vara~dina koji ima osjetno manju urbanu regiju, s slabije izra~enom funkcijom rada. Mo~e se zaklju iti da veliki gradovi Hrvatske koji imaju veu vrijednost prou avanog pokazatelja ja e dominiraju u okolnom prostoru u funkciji rada (odnosno zapoaljavanja) od onih koji bilje~e njegovu manju vrijednost. ZAKLJU AK Na temelju istra~enog, mo~e se rei da su po etne hipoteze potvrene. Na temelju broja dnevnih cirkulanata mogu se izdvojiti funkcionalno ovisni i neovisni srednji gradovi. Skupina funkcionalno ovisnih broji samo pet srednjih gradova i oni se na temelju istra~enog kriterija mogu nazvati satelitskim gradovima. Skupina funkcionalno neovisnih gradova podijeljena je dvije skupine. To su funkcionalno manje i viae neovisni gradovi. Jasno je meutim da i funkcija rada u gradskoj okolici utje e na broj dnevnih cirkulanata u i iz pojedinog grada. Openito, ja e razvijena funkcija rada u gradskoj okolici e smanjiti broj cirkulanata koji svakodnevno putuju prema gradu. Isto e tako potaknuti i cirkulaciju iz grada u njegovu regiju. Mo~e se rei da ja anje radne funkcije u okolici grada ne njega djeluje decentralizirajue. Ono u biti pridonosi skladnom razvoju grada i njegove regije (okolice), no znatno optereuje prometni sustav. To je pojanprije uo ljivo u vrijeme kada ljudi odlaze na posao i kad se s njega vraaju. U uvjetima poveanja troakova prijevoza dnevna cirkulacija stanovniatva postaje dodatno optereenje za kuni bud~et, no jasno je da e dnevna cirkulacija uvijek postojati. Dnevna cirkulacija optereuje stanovniatvo. Jasno je da je osoba koja na putovanje od kue do posla ili akole/fakulteta troai svakodnevno nekoliko sati, zbog umora manje produktivna od nekoga tko nije sudionik dnevne cirkulacije. U budunosti e biti zanimljivo sagledati obilje~ja dnevne cirkulacije stanovniatva u srednjim gradovima koji su ozna eni kao satelitski. esta je situacija kad tipi ni satelitski grad s vremenom po ne razvijati vlastitu radnu, obrazovnu i ostale funkcije, te tim procesima postane funkcionalno neovisan ili barem manje ovisan o mati nom gradu. Procesi decentralizacije velikih gradova idu tome u prilog. Transformacija satelitskih gradova u funkcionalno neovisne je pozitivan proces jer podrazumijeva ravnomjeran razvoj gradske regije, a i ujedno pozitivno djeluje na airi regionalni razvoj. Nepovoljan proces suprotan ovome jest daljnja centralizacija velikih gradova gdje se ote~ava razvoj srednjih i manjih gradova na ra un ja anja funkcija centralnog (velikog/primarnog) grada. Dnevna je cirkulacija stanovniatva jedan od indikatora kojim se mogu mjeriti procesi centralizacije, odnosno decentralizacije unutar gradskih regija. Rezultati popisa stanovniatva iz 2011. e pokazati u kojem smjeru idu centralizacijski/decentralizacijski procesi u urbanim regijama hrvatskih gradova. LITERATURA Friganovi, M.A. (1990.), Demogeografija  stanovniatvo svijeta, `kolska knjiga, Zagreb Kahneman, D., Krueger, A.B., Schkade, D.A., Schwartz, N., Stone, A.A. (2003.), A Survey Method For Characterizing Daily Life Experience: The Day Reconstruction Method (DRM), Mimeo, Princeton University, Princeton Koslowsky, M., Kluger, A.N., Reich, M., (1995.), Commuting Stress: Causes, Effects and Methods of Coping, Plenum Press, New York Nejaami, I. (2005.), Demogeografija  Stanovniatvo u prostornim odnosima i procesima, `kolska knjiga, 283, Zagreb Stutzer, A., Frey, B.S. (2004.), Stress That Doesn't Pay: The Commuting Paradox, Working Paper No. 151, Working Paper Series, Institute for Empirical Research in Economics, University of Zrich, 1-27, Zrich Turk, I. (2010.), Srednji gradovi Hrvatske  Suvremeni demogeografski procesi, doktorska disertacija, Geografski odsjek PMF-a, 272 str., Zagreb Wertheimer-Baleti, A. (1999.), Stanovniatvo i razvoj, MATE, Gospodarska misao, Zagre IZVORI PODATAKA: Popis stanovniatva, kuanstava i stanova 31. o~ujka 2001. CD, rezultati po naseljima, Zagreb, 2005. Tablogrami popisa stanovniatva 1991. po naseljima Tablogrami popisa stanovniatva 1981. po naseljima Tablogrami popisa stanovniatva 2001. (posebna obrada)  Pojam se za popis iz 1981. godine odnosi na bivau Jugoslaviju, dok se za kasnije popise odnosi na Hrvatsku.  Navedeni broj ne obuhvaa Zagreb. Tablogrami popisa stanovniatva iz 1981. ne prikazuju Zagreb kao jedinstveno naselje, nego je on podijeljen na viae cjelina od kojih je svaka smatrana naseljem. Zbrajanjem njih nije mogue dobiti to an broj dnevnih migranata jer se zbog nelogi ne teritorijalno administrativne podjele, cirkulacija iz jednog dijela Zagreba u drugi (npr. Iz Dubrave u Centar) smatrala meuopinskom migracijom. Procjena broja dnevnih migranata na temelju podataka iz kasnijih godina ne bi bila pouzdana, pa stoga nije ni izvraena.  Misli se na Grad Zagreb, koji ima status ~upanije.  Takoer se misli na Grad Zagrb, koji ima stauts ~upanije.  U slu aju Zagreba (naselja) - izvan Grada Zagreba koji ima status posebne ~upanije.  PAGE 15   PAGE 28  '<)B)&*"++-;;&>*>tBxBzBBBJTNTTUXUYY*a,aZa\abb:dNV|CJaJ mHsH5CJmHsHaJjU0J10J-mHsHW ".:R\".@LnxBN\hv8Bdp&2BLp|&DPbl&6BPZCJaJc &2HTbl,8LXhr ".JVdp"NZp|"6@Vbz".^jnrvz~CJaJc  $*    FH #$#&$($F+J+4/366770<4<6<8<:<<<><@<> >EE*G.G0Gaass~~.~2~~mHsH5\ mHsH5jU0J10J-mHsHjU0J10J+mHsHmHsHCJmHsHaJCJaJJ~ ڑޑPTTX>B֙ڙ lpڛޛƜȜ̜ĢƢʢ̢ 0J, 0J,jU jU 0J+PJ^JjU0J+OJQJCJmHsHaJCJmHsHaJCJmHsH5aJ\mHsHCJmHsHaJF  ( B D F V X   $a$$a$$a$$a$dh$a$dh$a$dh$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$ "''>)@)dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$$a$$a$$a$$a$$a$$a$@)B)(*$++--00z7|7;;(>*>vBxBdh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$ & Fdh$a$dh$a$xBzBBBLTNTVUXUYYbb|h~hhh8dh$a$8dh$a$8dh$a$8dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$hhpjrj~kkkllllmm :$If$a$:$Ifdh$a$dh$a$dh$a$ mmmmmmmmVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4mnnn$n,n4n>nVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4>n@nTn\ndnlnrn|nVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4|n~nnnnnnnVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4nnnnnnnnVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4nooo"o*o2o>oVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4>o@oJoRoZo`ofopoVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4poroooooooVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4ooooooooVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4oop ppp"p,pVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4,p.p@pHpPpVp\pfpVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4fphpzppppppVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4ppppppppVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4pppqqqq*qVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4*q,q:qBqJqPqVq`qVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4`qbqpqxqqqqqVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4qqqqqqqqVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4qqqqqr rrVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4rr$r.r8r@rHrRrVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4RrTrdrlrtrzrrrVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4rrrrrrrrVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4rrrrrrrsVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4ssss$s,s4s@sVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4@sBs^shsrszsssVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4ssssssssVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4ssssstttVPGGGGG :$If$a$:$If$$IfֈF _% <p<474747474f4tt"t,t4t :$If$a$:$If$a$$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$ĠƠؠys:$If|$$If\i <% (p(474747474f4 :$If$a$(|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4(*>FNZ|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4Z\pz|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4¡|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4¡ġҡܡ|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4 6>HV|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4VXjrz|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4ʢҢڢ|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4 |sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f48@HV|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4VXjt~|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4ƣΣ֣|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4$.8F|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4FHRZdr|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4rt|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4ĤҤ|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4ҤԤ|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4$2|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f424BJTb|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4bd|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4ȥ֥|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4֥إ |sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4 &0<|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4<>PZdr|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4rt|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4Цܦ|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4 ,8F|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4FHt|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4ʧا|sss :$If$a$:$If|$$If\i <% (p(474747474f4&( }{skc[Sdh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$$a$|$$If\i <% (p(474747474f4L :$If$a$:$If$a$$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$ LN`hpxlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4$.<lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4<>LT\drlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4rtlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f408@HPlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4PR`hpxlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4$,:lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4:<NXblzlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4z|lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4 *2:BPlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4PR^fpzlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4 $2lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f424BJRZhlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4hjlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4$lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4$&6@HP\lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4\^pzlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4(6lf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f468`lxlf]]]] :$If$a$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lf[RRR :$If$a$ $If$a$G$:$If$$Ifr% 2p2474747474f4lgb`XPHdh$a$dh$a$dh$a$$a$$a$$$Ifr% 2p2474747474f4lnDFDFHxz$a$$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$zt.Vn :$If$a$np*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4  :$If$a$(4*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f44JVfr :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 &2 :$If$a$24HR*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4Rht :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 6@ :$If$a$@BPX*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4X~ :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 $0< :$If$a$<>T^*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4^ :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4$0BNpz :$If$a$z|*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4DP^jx :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 :$If$a$:D*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4Dfr :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4(4 :$If$a$46DN*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4Nr~ :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 (FR :$If$a$RTdn*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4n :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4(8D :$If$a$DFR\*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4\ :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 (4JV :$If$a$VXdn*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4n :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4.:NZ :$If$a$Z\jt*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4t :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4$0LXfr :$If$a$rt*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 :$If$a$$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4$P\r~ :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 $ :$If$a$$&8B*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4BXd| :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4$0 :$If$a$02`l*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4lptx| :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4 :$If$a$*!! :$If$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4"& :$If$a$&(**% dh$a$$$Ifִ Cg$ PpP474747474f4  dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$"#$#H+J+6/366dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$6772<4<6<8<:<<<><@< > >>>F?? :$If$a$:$If$a$$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$dh$a$$a$??????|sss :$If$a$:$If|$$If\$ Hl$ (p(474747474f4??@ @@&@|sss :$If$a$:$If|$$If\$ Hl$ (p(474747474f4&@(@<@D@N@^@|sss :$If$a$:$If|$$If\$ Hl$ (p(474747474f4^@`@t@~@@@|sss :$If$a$:$If|$$If\$ Hl$ (p(474747474f4@@@@@@|sss :$If$a$:$If|$$If\$ Hl$ (p(474747474f4@@@@@@|sss :$If$a$:$If|$$If\$ Hl$ (p(474747474f4@@@AAA|sss :$If$a$:$If|$$If\$ Hl$ (p(474747474f4AA4A