Naslov
Vojnici iz Hercegovine u mletačkim kopnenim postrojbama (18. st.)
(Soldiers from Herzegovina in the Venetian Army Units (the Eughteenth Century))

Autori
Čoralić, Lovorka

Izvornik
Hum (Mostar) (1840-233X) 10 (2013); 162-182

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Hercegovina; Mletačka Republika; vojna povijest; povijest 18. stoljeća
(Herzegovina; Republic of Venice; military history; history of the eighteenth century)

Sažetak
Tijekom ranog novovjekovlja, a ponajprije vrijeme mletačko-osmanskih ratova u 17. i 18. stoljeću, okosnicu mletačkih prekojadranskih kopnenih snaga činile su postrojbe pod nazivom Fanti oltramarini i Croati a cavallo. Njihovo su ljudstvo ponajprije činili vojnici i časnici zavičajem s mletačkih posjeda od Istre do Albanije i Grčke, ali nisu bili rijetki niti primjeri udjela vojnika iz drugih, mahom Mletačkoj Republici susjednih područja. Jedan je takav primjer i udio vojnika iz Hercegovine, zastupljenih u mletačkim postrojbama tijekom 18. stoljeća, osobito u njegovoj prvoj polovici, odnosno tijekom odvijanja Malog ili Drugog morejskog rata (1714. – 1718.). Prema dosadašnjim istraživačkim saznanjima nastalim uvidom u gradivo iz Archivio di Stato di Venezia (fond Inquisitori sopra l'amministrazione dei pubblici ruoli) u mletačkim su pješačkim i konjaničkim postrojbama 18. stoljeća zabilježena 32 hercegovačka vojnika, užim zavičajem podrijetlom ponajprije iz Mostara i Trebinja. Uglavnom je riječ o običnim vojnicima, a tek u nekoliko primjera bilježimo i niže časnike (narednik, kaplari). Pukovnijama i satnijama u kojima su djelovali hercegovački vojnici zapovijedali su ponajprije dalmatinski i bokeljski časnici, najčešće odvjetci plemićkih obitelji koje su pokoljenjima davale Serenissimi visok časnički kadar. Jedinice su bile stacionirane duž mletačkih istočnojadranskih posjeda (Istra, Dalmacija, Boka), kao i u gradovima i utvrdama duž Veneta. Prema raspoloživim podacima, prosječan hercegovački vojnik u mletačkoj vojnoj službi 18. stoljeća bio je pješak star 23 godine ili konjanik u tridesetim godinama, smeđokos ili crnokos, srednjega rasta, a dužina njegove vojne službe trajala je – osobito u ratnom i poratnom vremenu – i po desetak godina. Na kraju možemo zaključiti: ukupan broj hercegovačkih vojnika u mletačkim postrojbama nije bio velik, posebice u usporedbi s područjima Dalmacije (Zadar, Šibenik, Split i njihovo kopneno područje) i Boke (Kotor i kotorski distrikt) koja su se od početka 15. stoljeća nalazila u sastavu Republike svetoga Marka. Međutim, uspoređujući ga s brojem vojnika zavičajem iz hrvatskih krajeva koji se nisu nalazili pod mletačkom vlašću, opažamo da je udio Hercegovaca – osobito u prvoj polovici 18. stoljeća – vrijedan istraživačke pozornosti i znanstvene raščlambe. Naravno, neka buduća istraživanja će zasigurno dodati neka nova imena na listu vojnika iz Hercegovine koji su služili u mletačkoj vojsci, ali je teško očekivati da će to bitno izmijeniti ovdje ocrtanu sliku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA