Pregled bibliografske jedinice broj: 695022
Jezična kreativnost u učenju hrvatskoga kao nasljednoga jezika
Jezična kreativnost u učenju hrvatskoga kao nasljednoga jezika // Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja / Cergol Kovačević, Kristina ; Udier, Sanda Lucija (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2014. str. 7-7 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 695022 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezična kreativnost u učenju hrvatskoga kao nasljednoga jezika
(Linguistic creativity in learning Croatian language as hereditary language)
Autori
Aladrović Slovaček, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja
/ Cergol Kovačević, Kristina ; Udier, Sanda Lucija - Zagreb : Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku (HDPL), 2014, 7-7
ISBN
978-953-7963-09-5
Skup
XXVIII. međunarodni znanstveni skup "Višejezičnost kao predmet multidisciplinarnih istraživanja"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.04.2014. - 27.04.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
jezična kreativnost; komunikacijska kompetencija; učenje hrvatskoga kao nasljednoga jezika
(language creativity; communicative competence; learning of Croatian language as heritage language)
Sažetak
Učenje hrvatskoga kao nasljednoga jezika u hrvatskoj nastavi u inozemstvu odvija se najčešće u nehomogenim grupama (različita dob, različit broj godina učenja hrvatskoga jezika) jednom tjedno kroz dva školska sata. Iako najveći broj sati uče hrvatski jezik, polaznici uče i o kulturi, povijesti te zemljopisnim karakteristika Republike Hrvatske. Istraživanja su pokazala da je znanje nasljednih govornika hrvatskoga jezika obilježeno relativno visokim stupnjem tečnosti, relativno širokim rječnikom, visokom komunikativnošću, ali niskim stupnjem gramatičke točnosti, kao i nepoznavanjem pragmatičkih ili sociolingvističkih pravila. Stoga je napravljeno istraživanje o poznavanju hrvatskoga jezika na razini komunikacijske kompetencije (osposobljenosti) kod učenika (N = 50) koji hrvatski jezik uče kao nasljedni u okviru hrvatske nastave u inozemstvu (Savezna Republika Njemačka, pokrajina Baden-Württemberg, koordinacija Ulm). Iako 75% učenika smatra hrvatski jezik svojim materinskim jezikom, rezultati testa pokazuju dominantu ulogu njemačkoga jezika, osobito na grafijskoj i leksičkoj razini. Upravo zato, cilj je ovoga rada ispitati jezičnu kreativnost učenika – polaznika hrvatske nastave u inozemstvu, odnosno koje strategije učenici rabe kako bi popunili „praznine“ u svome mentalnome leksikonu hrvatskoga jezika te kojim se postupcima služe kako bi gramatički i stilski oblikovali pisani tekst. Uzorak čini pedeset pisanih radova učenika, nastalih na temelju slikovnoga predloška. Metodom analize sadržaja dobiveno je koje strategije i postupke učenici rabe na grafijskoj, gramatičkoj i leksičkoj razini, a dobiveni će se rezultati usporediti s obzirom na broj godina učenja hrvatskoga jezika, spol te stav prema hrvatskome jeziku. Očekuje se da će učenici biti najkreativniji u oblikovanju neologizama kako bi popunili leksičke „praznine“, u uporabi arhaičnih ili dijalektalnih gramatičkih oblika te u izravnome prijenosu govora u pismo na grafijskoj razini. Također se očekuje da će ispitanici koji duže uče hrvatski jezik raditi manje odstupanja te manje pribjegavati različitim jezičnim strategijama kako bi popunili svoje leksičke ili gramatičke „praznine“.
Izvorni jezik
Hrvatski
