Pregled bibliografske jedinice broj: 693235
Jovan Bajford, Staro sajmište. Mesto sećanja, zaborava i sporenja
Jovan Bajford, Staro sajmište. Mesto sećanja, zaborava i sporenja // Historijski zbornik, 65 (2012), 2; 541-544 (nije recenziran, prikaz, ostalo)
CROSBI ID: 693235 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jovan Bajford, Staro sajmište. Mesto sećanja, zaborava i sporenja
(Jovan Bajford, Staro Sajmište: A Site Remembered, Forgotten, Contested)
Autori
Cvijović Javorina, Ivana
Izvornik
Historijski zbornik (0351-2193) 65
(2012), 2;
541-544
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo
Ključne riječi
Prikaz knjige
(Book Review)
Sažetak
Staro sajmište. Mesto sećanja, zaborava i sporenja najnovija je knjiga socijalnog psihologa Jovana Byforda, profesora na britanskom Open University u Milton Keynesu. Byford, inače rođeni Beograđanin, kao područja svojih istraživačkih interesa uglavnom navodi kulturu sjećanja (posebno u kontekstu teorija zavjere), antisemitizam i sjećanje na Holokaust, inzistirajući pritom na interdisciplinarnom proučavanju društvenih i psiholoških aspekata. Osim spomenutih tema, posebno ga zanima veza između psihologije i povijesti. Autor je knjiga Potiskivanje i poricanje antisemitizma: Sećanje na Vladiku Nikolaja Velimirovića u savremenoj srpskoj pravoslavnoj kulturi (2005.), Teorija zavere: Srbija protiv "novog svetskog poretka" (2006.) i Conspiracy theories: A Critical Introduction (2011.). U središte pozornosti svoje knjige o Starom sajmištu, na kojem je od 1941. do 1944. godine postojao zloglasni nacistički logor, kao što je vidljivo iz podnaslova, Byford ne stavlja kronološki tijek zbivanja na tom mjestu u navedenom razdoblju – iako daje detaljan prikaz različitih razvojnih etapa lokaliteta – već ga zanimaju prvenstveno poslijeratne kontroverze odnosno "sporenja" oko toga što treba biti glavni objekt sjećanja. Analizirajući različita vremenska razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata sve do najnovijih dana i s njima povezane različite naglaske u kulturi sjećanja, autor dolazi do zaključka da je logor Sajmište u poslijeratnom periodu zauzimao marginalno mjesto u društvenom sjećanju te da nadležne institucije nisu na odgovarajući način odale počast žrtvama logora. Unatoč tome što danas postoji velik broj inicijativa za obnovu, veći nego ikada prije, iz vida se počinje gubiti dimenzija Sajmišta kao "simboličkog prostora" te ga se sve češće promatra gotovo isključivo kao "fizički prostor" odnosno atraktivnu lokaciju koju pod svaku cijenu treba urediti jer narušava izgled Beograda. Pritom se sve češće postavlja pitanje treba li Sajmište uopće biti (isključivo) mjesto sjećanja na traumatičnu prošlost?
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
