Naslov
Marketing usluga zagrebačkih muzeja
(Services marketing of Zagreb museums)

Autori
Komarac, Tanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.03

Godina
2014

Stranica
86

Mentor
Ozretić Došen, Đurđana

Ključne riječi
marketing usluga; muzeji; Zagreb
(services marketing; museums; Zagreb)

Sažetak
Iako se marketing muzeja istražuje još od 80-tih godina 20. stoljeća, u posljednjem su se desetljeću dogodile značajne promjene, kako u akademskoj disciplini tako i u praksi. Uloga se muzeja kao i uloga posjetitelja muzeja značajno promijenila. Muzeji se danas smatraju mjestima inteligentne zabave. Posjetitelji od njih traže aktivno iskustvo i istovremeno zadovoljavanje više potreba, prije svega obrazovanje i zabavu. To je dovelo do pojave fenomena edutainment kao zabave koja je kreirana da bude obrazovna. Uspješni muzeji diljem svijeta prepoznali su važne promjene u svom okruženju i prilagodili im se bez kompromitiranja svoje osnove misije (očuvanja baštine). U dosadašnjim istraživanjima u Republici Hrvatskoj nisu se istraživale marketinške aktivnosti muzeja kroz paradigmu marketinga usluga. Za potrebe izrade rada provedeno je sekundarno istraživanje domaće i strane znanstvene i stručne literature iz područja marketinga u kulturi i umjetnosti. Uslijedilo je eksplorativno primarno kvalitativno istraživanje na namjernom, prigodnom uzorku 17 zagrebačkih muzeja odabranih temeljem izvješća Muzejsko-dokumentacijskog centra (Posjet muzejima u Hrvatskoj 2011.). Ciljevi su bili istražiti: ulogu marketinga u zagrebačkim muzejima, načine na koje se oblikuju usluge muzeja, mišljenja o konkurenciji među muzejima i drugim vrstama obrazovno zabavnih sadržaja te mišljenja osoba zaduženih za marketing muzeja o pojavi i razvoju novih oblika usluga muzeja dostupnih putem interneta. Rezultati istraživanja pokazuju da ispitanici pozitivno percipiraju marketing, ali smatraju da nije uvijek i primjenjiv u muzejima. Konkurencija među muzejima po mišljenju ispitanika ne postoji, jer je ona prepreka suradnji muzeja. Pojavu virtualnih muzeja ispitanici podržavaju, ali smatraju da oni ne mogu i neće zamijeniti fizičke muzeje u budućnosti, dok je fenomen edutainment izrazito nepoželjna pojava za muzeje. Rezultate je potrebno sagledati u kontekstu ograničenja istraživanja - namjernog, prigodnog uzorka i perspektive jednog zaposlenika muzeja (voditelja marketinga ili ravnatelja muzeja). Buduća istraživanja je potrebno usmjeriti prema istraživanju mišljenja i motivacija posjetitelja za izbor određenog muzeja te kvalitete usluge muzeja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA