Pregled bibliografske jedinice broj: 687757
Epizootiološka situacija bjesnoće kod divljih životinja u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2011. godine
Epizootiološka situacija bjesnoće kod divljih životinja u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2011. godine // Zbornik priopčenja znanstveno-stručnog skupa "Uzgoj divljači i zaštita biološke raznolikosti" / Florijančić, Tihomir (ur.).
Vinkovci, 2012. str. 16-23 (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 687757 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Epizootiološka situacija bjesnoće kod divljih životinja u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2011. godine
(Epidemiological situation of rabies in wild animals in Republic of Croatia in the period from 2008 to 2011)
Autori
Lolić, Marica ; Periškić, Marin ; Škrivanko, Mario ; Balić, Davor ; Agičić, Marija ; Čač, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik priopčenja znanstveno-stručnog skupa "Uzgoj divljači i zaštita biološke raznolikosti"
/ Florijančić, Tihomir - Vinkovci, 2012, 16-23
ISBN
978-953-99889-2-8
Skup
Uzgoj divljači i zaštita biološke raznolikosti
Mjesto i datum
Hrvatska, 17.04.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Hrvatska; bjesnoća; divlje životinje; lisice
(Croatia; rabies; wild animals; foxes)
Sažetak
Na području Republike Hrvatske prisutna je silvatična ili šumska bjesnoća, čiji su rezervoari divlje životinjske vrste. U razdoblju od 2008. do 2011. godine od 23205 pretraženih uzoraka moždanog tkiva različitih domaćih i divljih životinja, bjesnoća je potvrđena u 2950 slučajeva (12, 71%). Najviši broj pretraga odnosi se na lisice. Od 14170 pretraženih lisica u 2638 utvrđena je bjesnoća (18, 62%). Pretragom 4689 ostalih divljih životinja bjesnoća je utvrđena u 45 uzoraka slijedećih životinja: 19 kuna, 10 srna, 6 jazavca, 2 čaglja, 2 vuka, 2 divlje svinje, jelena lopatara, divokoze, tvora i štakora. Tijekom pretraživanja divljih životinja u navedenom razdoblju utvrdili smo da je lisica (Vulpes vulpes) najčešći izvor bjesnoće. Kod domaćih životinja najveći broj oboljelih čine psi i mačke zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama, te nepoštivanja zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca. Sustavnim provođenjem propisanih mjera i oralne vakcinacije lisica broj oboljelih divljih životinja i lisica se znatno smanjuje od 2008. godine. Budući da se od 2011. godine provodi oralna vakcinacija lisica na cijelom području Republike Hrvatske za očekivati je da će Hrvatska u skoroj budućnosti biti zemlja slobodna od ove zoonoze.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Profili:
Željko Čač
(autor)
Marin Periškić
(autor)
Mario Škrivanko
(autor)
Marica Lolić
(autor)
Davor Balić
(autor)