Pregled bibliografske jedinice broj: 687116
Kako vide dom sestra, otac i ljuba: analiza prostora u trima baladama iz kazivanja Kate Murat
Kako vide dom sestra, otac i ljuba: analiza prostora u trima baladama iz kazivanja Kate Murat // FEB 2012. Zbornik radova. Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti / Muhoberac, Mira (ur.).
Zagreb: Folklorni ansambl Linđo, 2013. str. 199-207 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 687116 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako vide dom sestra, otac i ljuba: analiza prostora u trima baladama iz kazivanja Kate Murat
(How is home seen by a sister, a father and a wife: analysis of space in three ballads from Kate Murat's telling)
Autori
Rudan Kapec, Evelina ; Tomašić, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
FEB 2012. Zbornik radova. Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti
/ Muhoberac, Mira - Zagreb : Folklorni ansambl Linđo, 2013, 199-207
ISBN
978-953-56971-5-2
Skup
Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 11.12.2012. - 13.12.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
balada ; obitelj ; prostor ; dom ; Kate Murat ; Luka na Šipanu
(ballad ; family ; space ; home ; Kate Murat ; Luka na Šipanu)
Sažetak
U radu će se analizirati prostori u trima baladama: Nakić Grgur i sestra mu, Huda sreća Ive Senjanina i Ljubi Hrnjičina iz zbirke Narodne pjesme iz Luke na Šipanu A. Murata (MH, 1996., prir. Tanja Perić-Polonijo). Analiza će se nadovezati na istraživanje koje smo provele za rad „Usmene balade i njihovi prostori”, pisan za znanstveni skup „Bałkański folklor jako kod interkulturowy” (Balkanski folklor kao interkulturni kod) i u kojem se ustanovljuje da je važna referentna točka baladnoga prostora upravo DOM, posebno onih balada koje tematiziraju obiteljske krize. Baladni se prostori oformljuju kao opreka isključivanja-uključivanja u odnosu prema domu (koji uvijek implicitno ili eksplicitno uključuje i svoju materijalnu, fizičku komponentu), posredovanjem reguliranja obiteljskih uloga, odnosno osiguravanja pripadnosti i identiteta. Prema tom istraživanju iščitala su se tri baladna tipa s obzirom na oblikovanje prostora: 1. glavnina pripovijedanih događaja (ili ključni događaj balade) odvija se u DOMU, 2. glavnina pripovijedanih događaja odvija se NA PUTU (prema domu ili od doma, 3. glavnina pripovijedanih događaja odvija se IZVAN DOMA. U ovom radu pokušat će se utvrditi koliko se te pjesme uklapaju u navedene tipove, te posebno kakva je uloga muškog lika – oca u oblikovanju prostora u pjesmi Huda sreća Ive Senjanina, s obzirom na to da se većina oblikovanja i prezentacija prostora u baladama ostvaruje iz očišta bliskoga ženskim likovima kao onima koje u tradiciji funkcioniraju kao signum doma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija, Književnost
Napomena
This paper will analyze the spaces in three ballads: Nakić Grgur i sestra mu, Huda sreća Ive Senjanina and Ljubi Hrnjičina from Andro Murat's collection (MH, 1996., ed. Tanja Perić-Polonijo). The analysis will be built on our research for paper "Oral Ballads and their Spaces", which was written for a conference Bałkański folklor jako kod interkulturowy (Balkanski folklor kao interkulturni kod). In this paper we established that the important reference point of balladic spaces is HOME, especially in the ballads that deal with crisis family situations. Balladic spaces are formed as oppositions of inclusion and exclusion in relation to home (when home always implicitly or explicitly includes its material, physical component), through regulation of family roles, i. e. providing of belonging and identity. In this research were established the three ballade types considering the design of space: 1. the majority of narrated events (or key ballad event) takes place in the HOME 2. the majority of narrated events takes place ON THE ROAD (to home or from home) 3. the majority of narrated events takes place OUTSIDE THE HOME. This paper will try to establish how these songs fit into the types above and especially the role of the mail character (a father) in shaping the space in song Huda sreća Ive Senjanina, considering that most of the formattings and presentations of space in ballads are realized from point of view near to the female characters as those that in the tradition function as signum of home.
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-130-1300787-0789 - Novi zapisi hrvatske usmene književnosti (sistematizacija i valorizacija) (Botica, Stipe, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb