Naslov
PRISILNE I DOBROVOLJNE MIGRACIJE NJEMAČKOG STANOVNIŠTVA NA HRVATSKOM I BOSANSKO-HERCEGOVAČKOM PODRUČJU TIJEKOM DRUGOG SVJETSKOG RATA I PORAĆA
(Forced and voluntary migrations of German Population on Croatian and Bosnia and Herzegovina territory during the World War II and the post-war period)

Autori
Karakaš Obradov, Marica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Nijemci u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Nova istraživanja i perspektive

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 04.10.2013. - 05.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Drugi svjetski rat; NDH; "narodna demokracija"; Hrvatska; Bosna i Hercegovina; Nijemci; migracije
(Second World War; Independent State of Croatia; "people's democracy"; Croatia; Bosnia nad Herzegovina; Germans; migrations)

Sažetak
Na području Nezavisne Države Hrvatske živjelo je oko 170.000 Nijemaca, oko 150.000 na području Hrvatske i oko 20.000 na području Bosne i Hercegovine. Prvi val preseljavanja/evakuacije zahvatio je njemačko stanovništvo u NDH, potkraj 1941. i početkom 1942., zbog izbijanja ustanka i opasnosti od partizana na sigurnije područje unutar NDH. Takvih preseljavanja/evakuacija bilo je i u kasnijem razdoblju, a najmasovnija su provedena u jesen 1944. na područje Njemačkog Reicha. Ova preseljavanja/evakuacije smatrane su sigurnosnim i privremenim mjerama. U rujnu 1942. potpisan je ugovor vlada NDH i Trećeg Reicha o iseljavanju Nijemaca iz Bosne i Hercegovine te Nijemca iz pojedinih gradova i sela u Hrvatskoj na područje Njemačkog Reicha. Početkom 1943. provedena su iseljavanja u Treći Reich s područja zapadne i središnje Slavonije. Ova iseljavanja provodila su se bez izravne ili neizravne prisile, a iseljenici su postajali državljani Njemačkog Reicha. Nijemci na područjima pod nadzorom partizana nisu preseljeni/evakuirani na područje Njemačkog Reicha, ali su ih s tih područja protjerivali. Poslije rata preseljenim/evakuiranim, iseljenim i prognanim Nijemcima jugoslavenske vlasti nisu dopustile povratak te su planirale i preostale jugoslavenske Nijemce iseliti/protjerati. U poraću većina hrvatskih i bosanskohercegovačkih Nijemaca nije se uspjela vratiti svojim kućama. Nijemci koji su se uspjeli vratiti u zavičaj, kao i oni koji su ostali na hrvatskom i bosanskohercegovačkom području, završili su u logorima. Oni koji su preživjeli logore i prisilni rad većinom su iselili 1950-ih godina 20. stoljeća te je na hrvatskom i bosanskohercegovačkom području, uostalom kao i drugdje u Jugoslavije, posebice Vojvodini, do sredinom 1960-ih godina 20. stoljeća, gotovo nestalo njemačkog stanovništva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA