Naslov
Osvrt na Šupukov rukopis i još pregršt novih vijesti o starim primoštenskim rodovima i prezimenima
(Review on Šupuk's Manuscripts and a Handful of Latest Findings About Old Primošten Kinships and Surnames)

Autori
Juran, Kristijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Ante Šupuk i njegov rukopis o starim primoštenskim maticama

Urednik/ci
Juran, Kristijan ; Mučalo, Nataša

Izdavač
Državni arhiv u Šibeniku

Grad
Šibenik

Godina
2013

Raspon stranica
141-175

ISBN
978-953-7998-00-4

Ključne riječi
Primošten, povijesna demografija, 14-17. stoljeće, rodovi, prezimena
(Primošten, historical demography, 14.-17. century, kinships, surnames)

Sažetak
O demografskim i antroponomastičkim obilježjima primoštenskog stanovništva tijekom povijesti iscrpno su pisali Ante Šupuk, Frane Dujmović i Vinko Matošin. Njihovim je istraživanjima zajedničko to što su došli do zaključka da je u Prhovu, odnosno njegovu izravnom sljedniku Primoštenu, od 14. do 17. stoljeća zbog depopulacije i izumiranja starih rodova u nekoliko navrata došlo do znatnog priljeva doseljenika iz zaleđa. Taj su zaključak temeljili, posebno Šupuk, na općim spoznajama o demografski nepovoljnim suvremenim povijesnim okolnostima (ratovi, glad, epidemije) na dalmatinskoj mletačko-osmanskoj krajini i činjenici da se antroponimija (imena, patronimi i prezimena) prvih poznatih stanovnika primoštenskog kraja u 14. i 15. stoljeću bitno razlikuje od antroponimije Primoštena u 17. stoljeću. Mi smo u ovom radu došli do sasvim drugačijih zaključaka. Najprije smo donijeli niz novih vijesti o stanovništvu Primoštena u 15. i 16. stoljeću, a onda smo ih usporedili s podatcima iz matičnih knjiga 17. stoljeća, promatrajući ih pritom u odnosu prema poznatim demografsko- antroponomastičkim pojavama u životnim ciklusima rodova: konverziji prezimena i grananju obitelji. Prezimena, naime, do 18. stoljeća još uvijek nisu ustaljena, što drugim riječima znači da su obitelji često odbacivale naslijeđena prezimena i zamjenjivale ih novima. Primijetili smo da su upravo konverzije prezimena unutar roda, a ne doseljenje novih stanovnika, dovele do toga da se prezimenski korpus Primoštenaca u 17. stoljeću u velikoj mjeri razlikuje od takvih korpusa iz prethodnih stoljeća. Tako je, primjerice, primoštenska obitelj Blažev, čije prezime prvi put susrećemo 1609., potekla od Blaža Stojkovića, a Stojkovići su potomci Stojka Pribilovića koji je u Primoštenu živio u prvoj polovici 15. stoljeća. Sličnih je primjera mnogo što ukazuje na kontinuitet stanovništva. Štoviše, može se tvrditi da su današnji Primoštenci u velikoj mjeri izravni potomci srednjovjekovnih stanovnika primoštenskog kraja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA