Naslov
MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA KVALITETE ŽIVOTA U TERMINALNOM STADIJU NEIZLJEČIVE BOLESTI RAZVOJEM SUVREMENIH OBLIKA PALIJATIVNE SKRBI NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
(The Possibilities for Improving Quality of Life in the Terminal Stage of Incurable Diseases by Developing Up-To-Date Forms of Palliative Care in the Bjelovar-Bilogora County)

Autori
Šklebar, Ivan ; Šklebar Duška

Izvornik
Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru (1846-9787) 7 (2013); 181-188

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
palijativna skrb; dnevna bolnica za palijativnu skrb; hospicij;
(palliative care; day hospice; hospice; mobile team for home palliativ care;)

Sažetak
Na području Bjelovarsko-bilogorske županije godišnje umire između 350 i 450 bolesnika koji boluju od nekog tipa zloćudne bolesti. Jedna četvrtina umire u Općoj bolnici u Bjelovaru, a ostali kod kuće ili u nekom obliku smještaja za stare i nemoćne. Prisustvo i umiranje ovakvih bolesnika na bilo kojoj od spomenutih lokacija najčešće nije u skladu sa suvremenim dostignućima i mogućnostima zdravstvene struke u zadovoljavanju složenih potreba u palijativnoj skrbi koja jedina preostaje u terminalnom stadiju bolesti. Svijest o ovoj činjenici, kako struke, tako i javnosti, dovela je do toga da je Ministarstvo zdravlja 2012. potaklo izradu strategije razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj koja daje osnovu za planiranje kadrovskih potreba te uspostavu organizacijskih oblika i potrebnih kapaciteta za sveobuhvatnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb za bolesnike u terminalnom stadiju neizlječive bolesti. Sukladno iskustvima ekonomski razvijenih europskih zemalja optimalna organizacija palijativne skrbi uključuje liječenje kod kuće pod nadzorom educiranih multidisciplinarnih timova za palijativne kućne posjete te ambulanti za palijativnu skrb. U stacionarnim ustanovama, prvenstveno bolnicama, racionalno je uspostaviti jedinicu za palijativnu skrb u okviru koje može djelovati dnevna bolnica te odjel za palijativnu skrb. Ovisno o ekonomskim mogućnostima zajednice može se uspostaviti i hospicij kao posebna ustanova palijativne skrbi. Osim u javnom vlasništvu, hospiciji mogu biti u privatnom vlasništvu, vlasništvu vjerskih zajednica ili vlasništvu filantropskih zaklada. Bjelovarsko-bilogorska županija već danas raspolaže prostornim kapacitetima na sekundarnoj razini zdravstvene zaštite koji se mogu izdvojiti za potrebe palijativnog liječenja, ali za tu, kao i sve druge razine organizacije palijativne skrbi, potrebno je imati educirane djelatnike tako da se ulaganje u edukaciju zdravstvenog osoblja nameće kao prioritetni zadatak bez kojeg neće biti moguće poboljšati postojeće stanje u palijativnoj skrbi, podići kvalitetu preostalog života oboljelih te očuvati radna mjesta u sustavu zdravstvene skrbi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA