ࡱ> _bjbj .&bbc+DDDDDXXX8$<Xd=;;;;;;;$&@B;)D;DD=444dDD;4;44: 9,9p[ [,d79 ;4=0d=A9RZC/ZC99ZCD94;;E2bd=ZC :INOVATIVNO U ENJE I EKOLO`KO OBRAZOVANJE MLADIH Nevenka MARAS, dipl. u itelj Osnovna akola Ostrog Kaatel Lukai, e-mail: nevenkamaras@net.hr Sa~etak: }ivimo u vremenu globalnih promjena u kojem ekoloaki problemi svakog dana postaju sve vei i time bitno ugro~avaju naau budunost. U rjeaavanju tih problema i obrazovanje mora preuzeti svoju zadau i osigurati mladima stjecanje kvalitetnih znanja i razvitak kompetencija potrebnih za suo avanje s takvim izazovima. Ve od po etka formalnog obrazovanja valja inzistirati na razvitku druk ijeg odnosa i odgovornosti prema sebi, prema drugima i prema okolini koja nas okru~uje. Ekoloake teme se obrauju u okviru razli itih nastavnih predmeta, no na koji na in? U nekim akolama joa uvijek dominira tradicionalni na in pou avanja koji u enike ne priprema za budunost, zbog ega se potrebno okrenuti novim, aktivnim oblicima u enja, meu kojima posebno mjesto zauzima i inovativno, anticipacijsko i participacijsko u enje. Svrha ovoga rada je istaknuti va~nost onih oblika u enja u kontekstu ekoloakog obrazovanja koji su usmjereni na djelovanje. U tom smislu elaborirat e se i koncept inovativnog u enja, koji upravo u kontekstu ekoloakog obrazovanja mo~e postii svoju najefikasniju primjenu. Klju ne rije i: aktivno u enje, anticipacijsko u enje, ekoloako obrazovanje, inovativno u enje, participacijsko u enje Uvod }ivimo u vrijeme koje je obilje~eno ubrzanim znanstvenim i tehnoloakim promjenama koje bitno odreuju naau sadaanjost i naau budunost. Uz sve prednosti koje proizlaze iz toga razvoja, ne mogu se zanemariti i opasnosti koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju naaem buduem razvitku i ine time naau budunost sve neizvjesnijom. U tom kontekstu ne mo~emo ne spomenuti i ignorirati globalno zatopljenje, smanjivanje zaliha prirodnih resursa, porast stanovniatva, neumoljivo ugro~avanje prirode, izumiranje biljnih i ~ivotinjskih vrsta itd. Upravo stoga zaatita ~ivotne sredine predstavlja danas jedan od primarnih zadataka ovje anstva. Svjetska konferencija Ujedinjenih naroda odr~ana 1992. godine u Rio de Janeiru efektno je upozorila svjetsku javnost na negativne posljedice razvojne euforije. Ona predstavlja prekretnicu u pristupu toj problematici, jer se po prvi puta o tome raspravlja u globalnom okviru. Rezultati tih rasprava (Agenda 21) bitno su utjecali i na obrazovne sustave pojedinih zemalja. Ve devedesetih godina proaloga stoljea dolazi do promjene paradigme u poimanju zaatite okoline i ovjekova razvoja. Od  scenarija prijetnji prelazi se na  scenarij odr~iva razvitka , pa i ekoloako obrazovanje time dobiva jednu novu dimenziju. Novi koncepti socijalnog, ekonomskog i ekoloakog razvoja ugrauju se postupno u kurikulume usmjerene na zaatitu ovjekove okoline. Novi kriteriji koji proizlaze iz nove paradigme  obuzdavanja razvoja pod svaku cijenu, zahtijevaju i novu evaluaciju i novu hijerarhizaciju nekih ciljeva i tema sadr~anih u kurikulumu o zaatiti okoline. Na taj na in i ekoloako obrazovanje do~ivljava svoju postupnu transformaciju, koja se kree od klasi nog koncepta prema sveobuhvatnom konceptu odr~iva razvoja, u kojem posebno mjesto dobiva u enje usmjereno na djelovanje i inovativno u enje koje se ostvaruje putem participacije i anticipacije. Svaka pojedina zemlja podlije~e specifi nim ekoloako-odgojno-obrazovnim promjenama, pa tako i Republika Hrvatska (Suai, 1999) koja takoer ima naruaene ekoloake uvjete ~ivota (Matas, 2001). Stoga se odgoj i obrazovanje za okolia namee kao imperativ u formalnom obrazovanju kao najviae organiziranom obliku u enja (Pastuovi, 2008) i neformalnom obrazovanju koje je prema Meunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja (2000) definirano kao sustavno organizirana obrazovna aktivnost koja se mo~e provoditi u akolama i neakolskim organizacijama. Iako se esto i u nas naglaaava va~nost ekoloakog obrazovanja i potreba njegove implementacije u svojstvu redovnog predmeta u odgojno-obrazovnim ustanovama, obrazovna politika ipak smatra da se ekoloaki sadr~aji u naaoj osnovnoj akoli trebaju obraivati u redovnoj (u okviru pojedinih nastavnih predmeta a ne kao zaseban predmet) i izbornoj nastavi (npr. izborni predmet Ekologija) te u izvannastavnim aktivnostima. Priroda i drutvo, Priroda, Biologija, Kemija, Geografija, Vjeronauk samo su neki od predmeta koji u svom nastavnom programu imaju teme vezane za zaatitu prirode i brige za okolia, no u realizaciji ekoloakih sadr~aja esto dominira tradicionalna nastava. Ve godinama naai stru njaci upozoravaju da akola treba pripremati u enike za stalne promjene i rjeaavanje problema, ali unato  nastojanjima obrazovna sredina u mnogim hrvatskim akolama joa uvijek podsjea viae na 19. stoljee negoli na mjesto gdje se mladi i djeca pripremaju za ~ivot u 21. stoljeu (Matijevi, 2011). Kad je rije  o ekoloakom obrazovanju, tradicionalna nastava trebala bi ato prije ustupiti mjesto onim oblicima u enja u kojima je aktivna pozicija u enika u prvom planu (npr. projektno u enje i nastava, razni oblici problemskog u enja i nastave, kompjutorsko simuliranje u u enju i nastavi, didakti ke igre s ekoloakom tematikom, ekskurzije, terenska nastava itd.). Svima je poznato da je tradicionalno u enje, koje se u svojoj osnovi svodi na stjecanje gotovih znanja, kako bi se rijeaili ve poznati problemi i situacije, usmjereno prema nekom postojeem sustavu radi njegova trajnog odr~avanja. Imajui u vidu svu kompleksnost suvremenog ~ivota, koji je karakteriziran sve veim i br~im promjenama i diskontinuitetom, sve vee zna enje mora imati inovativno u enje koje se osniva na anticipaciji i participaciji (Rodek, 2011). Inovativno, anticipacijsko i participacijsko u enje Pojam inovativnog u enja su u svojoj studiji No limits to Learning (u prijevodu U enje bez granica), razradili stru njaci Rimskog kluba, James W. Botkin, Mahdi Elmandjra i Mircea Malitza. Premda je koncept razvijen joa davne 1979. godine, smatramo da je joa uvijek aktualan i da se vrlo uspjeano mo~e uklopiti u suvremene koncepte aktivnog u enja, odnosno u enja koje je usmjereno na djelovanje. Autori su se u svome radu zalo~ili za preispitivanje i revalorizaciju ljudskog u enja, ato je u znatnoj mjeri utjecalo i na suvremena shvaanja procesa ljudskog u enja, koja su postala temeljem za izgradnju nove kulture u enja. Danas mo~emo konstatirati da se i u toj novoj kulturi u enja te~iate pomi e sve viae prema participacijskom i anticipacijskom u enju (Usp. Rodek, 2011). U tom smislu, naslanjajui se na konstruktivisti ku teoriju u enja, mnogi autori u svojim pedagoako-psiholoakim raspravama o odgoju i obrazovanju naglaaavaju kako bi u enik trebao biti subjekt odgojno-obrazovnog procesa te da bi trebao stvarala ki i kreativno u iti, odnosno u iti kako rjeaavati probleme (Marenti -Po~arnik, 2000). Konstruktivisti naglaaavaju da je u enje proces u kojem se znanje stje e aktivnim upoznavanjem novih sadr~aja, a ne oponaaanjem ili memoriranjem uz pomo mehani kog ponavljanja. U konstruktivisti ki shvaenom u enju u prvom planu je participacija i aktivnost u enika, tj. aktivan stav osobe koja u i i njezina uklju enost u ono ato se u i. Uz naglaaenu individualnu dimenziju, u enje ima i svoju socijalnu dimenziju. Stoga u u enju i nastavi valja stvarati situacije koje omoguuju i poti u aktivnu participaciju u enika u rjeaavanju problema i suradnju s drugima (Usp. Rodek, 2011). Konstruktivisti tvrde da novo znanje nastaje slo~enim povezivanjem u enikova prethodnog iskustva s novim idejama i aktivnostima u koje su oni uklju eni. To zna i da samo svojom aktivnom participacijom u procesu u enja u enik mo~e postati graditeljem i kreatorom novih zna enja i znanja, temeljei nove ideje na prethodno ste enim spoznajama, stvarajui na tim osnovama vlastite interpretacije, odnosno novo znanje (Muaanovi, 2000.). U aktivne koncepte u enja na svojevrstan se na in uklapa i inovativno u enje. Ono nudi mogua rjeaenja za pripremanje pojedinaca ali i druatva da se predvianjem i participacijom djeluje na stvaranje vlastite budunosti. U daljnjem tekstu osvrnut emo se na dva zna ajna procesa inovativnog u enja, predvianje (anticipacija) i sudjelovanje (participacija), odnosno na anticipacijsko i participacijsko u enje. Prema Botkinu i sur. (1979), anticipacija je sposobnost za suo avanje s novim nepredvienim situacijama, to je svojevrstan test za inovativni proces u enja, odnosno sposobnost bavljenja budunoau, predvianje dogaaja koji dolaze kao procjena srednjoro nih i dugoro nih posljedica trenutnih odluka i akcija. Ona zahtijeva ne samo u enje iz iskustva nego i  o~ivljavanje zamjenskih ili predvienih situacija. Predvianje nije ograni eno samo na poticanje po~eljnih trendova i otklanjanje onih koji su potencijalno katastrofalni, to je kreiranje, zamialjanje ili stvaranje novih alternativa, koje prije nisu postojale. Ipak, kada se, primjerice, u prakti noj odgojno-obrazovnoj situaciji, djeca poti u na predvianje budunosti, kada tra~imo od njih da to izraze crte~om ili pisanom pri om, veina od njih nacrtat e ili opisati npr. neke vee gradove, hotele s viae apartmana, br~a putovanja, robote, viae zabave umjesto rada i tako dalje. No naj eae, nedostajat e ono ato je uistinu novo. Stoga anticipacijsko u enje inzistira na pripremanju u enika da koriste tehnike koje su u funkciji stvaranja novog, a to su simulacije, scenariji i modeli. Treba ih poticati da budunost vide u smislu anticipacije, a ne sadaanjost u smislu budunosti, jer je u enje aktivan konstruktivan proces koji se ostvaruje u odreenom kontekstu, dakle, situacijski je uvjetovan i odvija se multidimenzionalno i sustavno. S obzirom da su procesi konstrukcije individualni i situacijski specifi ni, rezultati u enja esto nisu predvidivi (Wienert i Mandl, 1997., prema `poljar, 2004.). Druga osnovna zna ajka inovativnog u enja prema Botkinu i sur. je sudjelovanje (participacija). Jedan od najzna ajnijih trendova naaeg doba je gotovo univerzalni zahtjev za sudjelovanjem koje predstavlja viae od formalne podjele odluka, to je stav okarakteriziran kao suradnja, dijalog i suosjeanje. Sudjelovanje nikako ne zna i isklju ivo odr~avanje otvorene komunikacije nego i stalno testiranje vlastitih operativnih pravila i vrijednosti, zadr~avajui ona koja su relevantna, odbacujui ona koja zastarijevaju. Moramo priznati da predvianje i sudjelovanje nisu sami po sebi neki potpuno novi koncepti. Ono ato je za koncept inovativnog u enja novo i bitno je povezivanje anticipacije i participacije u jednu smislenu cjelinu. Inovativno u enje gubi smisao kada je bilo koji od ova dva dijela izostavljen. Bez sudjelovanja na primjer, predvianje esto postaje uzaludno, a bez predvianja sudjelovanje postaje bezna ajno. Veliko teorijsko i prakti no zna enje koncepta inovativnog u enja potvreno je i na Svjetskoj konferenciji o zaatiti ovjekove okoline u Rio de Janeiru. Ve je tada naglaaeno da se od primjene toga koncepta u praksi mnogo o ekuje, pa se i neka poglavlja Agende 21 (npr. 36) striktno temelje na polaziatima inovativnog u enja. U itelj-nastavnik je osoba koja organizira nastavne aktivnosti, odnosno voditelj odgojno-obrazovnog procesa (Bognar i Matijevi, 1993.). On je svakodnevno u kontaktu s u enicima te bi odabirom razli itih oblika i metoda rada trebao nastavni proces u initi zanimljivijim, kvalitetnijim, raznolikijim, sadr~ajnijim i primjerenijim dobi u enika jer je kreator aktivnosti koje se u akolama joa uvijek odvijaju kroz razredno-predmetno-satni sustav. I u nastavi u kojoj se obrauju ekoloaki sadr~aji esto prevladava u nas frontalni oblik rada u kojem se sadr~aji usvajaju prema  zamialjenim prosje nim u enicima kojih gotovo da i nema u razrednim odjeljenjima. Da bi se to promijenilo u itelje bi trebalo osposobiti za primjenu novih metoda i postupaka, kod kojih je participacija u enika u prvom planu. Stoga je va~no napomenuti kako i u itelji postaju sve svjesniji va~nosti u eni kog uklju ivanja i aktivnog sudjelovanja u odgojno-obrazovnim aktivnostima. Zbog toga se sve viae isti e zna enje suradnje i meusobnog povjerenja izmeu u itelja i u enika, kako bi zajedno sudjelovali u stvaranju inovativne okoline u enja koristei razli ite nastavne metode, uloge i odnose koji se temelje na mogunostima i potrebama u enika kao i ~eljenim ishodima u enja (Tsien i Tsui, 2007). Inovativno vs. tradicionalno u enje Na po etku 21. stoljea Europsko je vijee definiralo strateaki cilj da se EU razvija u smjeru dinami nog, kompetentnog, na znanju utemeljenog gospodarstva, koje e biti sposobno za odr~ivi gospodarski razvitak sa sve veim brojem radnih mjesta i veom socijalnom kohezijom. U realizaciji toga cilja esto se raspravlja o novim metodama i oblicima u enja, pri emu inovativno u enje zauzima posebno mjesto. Premda nam se taj$&(*R`bd~ . 2 ߵ~nanO?hly)h !6CJOJQJaJ"hly)h !56CJOJQJaJh !CJOJQJ\aJh=`h !CJOJQJ\aJhJ7h !5CJOJQJaJhwIhDCJOJQJaJhDCJOJQJaJh !CJOJQJaJh !5CJOJQJaJhNs2hEl5CJOJQJaJh 5CJOJQJaJhNs2h !5CJOJQJaJhNs2h 5CJOJQJaJ&bd x!%44$d7$8$H$`a$gddgd ! $da$gd !$d7$8$H$`a$gd !gd !$dh7$8$H$a$gd !$a$gd !$a$gd $a$gd> 2 h  \ d d rϿ߯߿{kkYIh h=6CJOJQJaJ"h;6B*CJOJQJaJphh h;6CJOJQJaJh;6CJOJQJaJh !6CJOJQJaJhOV6CJOJQJaJhQX6CJOJQJaJh hOV6CJOJQJaJh hQX6CJOJQJaJh h~6CJOJQJaJh h 6CJOJQJaJh h !6CJOJQJaJrH`*TԾԾԾԾԨԒ|Ԓl_M>h !56CJOJQJaJ"hIh !56CJOJQJaJh !6CJOJQJaJh h !6CJOJQJaJ*h hOV6CJOJQJ]aJnHtH*h h 6CJOJQJ]aJnHtH*h hO@U6CJOJQJ]aJnHtH*h h=6CJOJQJ]aJnHtH*h h !6CJOJQJ]aJnHtH*h80h !6CJOJQJ]aJnHtH24DF^`^⳦yj[L=Lh hHCJOJQJaJh h |CJOJQJaJh h>CJOJQJaJh&2h !CJOJQJaJh&2h !5CJOJQJaJh;h86CJOJQJaJh !6CJOJQJaJh;6CJOJQJaJh;h;6CJOJQJaJhD56CJOJQJaJhDhD6CJOJQJaJh;hD6CJOJQJaJhD6CJOJQJaJLXdHV\ >Bb|&8ĵĦĈxxiiZiZiZiZh hvYCJOJQJaJh h<CJOJQJaJh hn"6CJOJQJaJh hn"CJOJQJaJh hzopCJOJQJaJh hgCJOJQJaJh hZ$CJOJQJaJh h9CJOJQJaJh h !CJOJQJaJh h |CJOJQJaJh h;CJOJQJaJ!8BDF d f h !t!x!#$`$f$$%%ӴӤvcvcMc=h !CJOJQJaJnHtH*h h !6CJOJQJ]aJnHtH$h h !CJOJQJaJnHtHh h !CJOJQJaJh hzop6CJOJQJaJh hoH CJOJQJaJh hoH 6CJOJQJaJh hvY6CJOJQJaJh h8CJOJQJaJh hvYCJOJQJaJh hzopCJOJQJaJh hC*CJOJQJaJ%T&&'0'r'~'((***+&+(++++++++F,R,T,,,---.ચwgTgTggwg$h hCJOJQJaJnHtHhCJOJQJaJnHtHh,CJOJQJaJnHtH$h h,CJOJQJaJnHtHhkCJOJQJaJnHtH$h hkCJOJQJaJnHtH$h hH&CJOJQJaJnHtHhH&CJOJQJaJnHtHh !CJOJQJaJnHtHh8CJOJQJaJnHtH........\///`00000,1.1F1H1J1V111122N2V2`3v3ubuN'hkh !6CJOJQJaJnHtH$hs1h8CJOJQJaJnHtH$hs1h !CJOJQJaJnHtHh !CJOJQJaJnHtHhkCJOJQJaJnHtHhkOJQJh+HOJQJh8OJQJhoH h+HB*OJQJphh hZOOJQJhZOOJQJhh,OJQJhhOJQJhOJQJv33344h4j44444 5052565J5z5|5˺znzaRC0%h8h8B*CJOJQJaJphh h8CJOJQJaJh h !CJOJQJaJhG6CJOJQJaJhGCJOJQJaJh !h !6CJOJQJaJh !h !CJOJQJaJh80J5CJOJQJaJ#h !h !0J5CJOJQJaJ h !h !0JCJOJQJaJh !CJOJQJaJnHtHhTCJOJQJaJnHtH'hkhT6CJOJQJaJnHtH4j4 EBHTXR^LhNhhn.ز$ & Fd7$8$H$a$gd8$d7$8$H$`a$gdKd7$8$H$gdK$d7$8$H$`a$gd !$d7$8$H$`a$gd $d`a$gd8dgd: |5~5556667777.808@8`8r8v8|8899L99999":ʻyj[jLyh=hlCJOJQJaJh=h=CJOJQJaJh=h !CJOJQJaJh hoH CJOJQJaJh=CJOJQJaJh&9CJOJQJaJhGCJOJQJaJh h8CJOJQJaJh hGCJOJQJaJh hkCJOJQJaJhTCJOJQJaJh !h !CJOJQJaJh8CJOJQJaJ":(:H:T:X:Z:`:b:x:|:~:==h===>>2???X@,ARAhA|AAAAǸӥwhhhhYJhh hBCJOJQJaJh h=CJOJQJaJh hGXCJOJQJaJh hl6CJOJQJaJh h&9CJOJQJaJh !h !CJOJQJaJ%h&9h !B*CJOJQJaJphh hGCJOJQJaJh8CJOJQJaJh h !CJOJQJaJh hoH CJOJQJaJh hlCJOJQJaJABBhCCCCCCCDDEE E E~EEEEEE(F0FrFFFFIJJļznn_Ph h !CJOJQJaJhhhh !CJOJQJaJhqCJOJQJaJhGh !6CJOJQJaJhGCJOJQJaJh&9h !CJaJh&9CJOJQJaJh !h !CJOJQJaJh&9CJaJh&9h&9CJOJQJaJh h&9CJOJQJaJh hGXCJOJQJaJh hBCJOJQJaJJJLLLLLM2MMMlN~NNNNbOOOOOOP>PXPhP~PPP:Q@QfQhQxQⳢpahVh !CJOJQJaJhhhh !CJOJQJaJ#h ht@g0J6CJOJQJaJ h ht@g0JCJOJQJaJ h h*0JCJOJQJaJ h h !0JCJOJQJaJh hqCJOJQJaJh h*CJOJQJaJh h !CJOJQJaJh h1)CJOJQJaJ!xQQQQQQ RRVLVNVZVjVVVVVVVVWW&X(XDXFXbXjXlXXXXXXXXXX2YBYDYHY^YrYtYYYYijĤĉxgxg h h.0JCJOJQJaJ h h !0JCJOJQJaJh h !CJOJQJaJh.CJOJQJaJhH[h !CJOJQJaJ hH[h !0JCJOJQJaJh.0JCJOJQJaJh !0JCJOJQJaJ h^h !0JCJOJQJaJh^h !CJOJQJaJ(YYYYYYY>Z@ZTZVZbZ|ZZZZZZZZ0[[[[]]]P^R^T^ﮝϒϒϒϒϒχujujcWh !CJOJQJaJ h h !h hOJQJh h+OJQJ h hqh hqOJQJh h !OJQJ h hq0JCJOJQJaJ#h hq0J6CJOJQJaJh h.CJOJQJaJh h !CJOJQJaJ h h.0JCJOJQJaJ h h !0JCJOJQJaJT^a@p04rv:h𽪽uggYYYYuhi]_0JCJOJQJaJhK-V0JCJOJQJaJhVh !CJOJQJaJ hVh !0JCJOJQJaJ$hVh !CJOJQJaJnHtHU$h hElCJOJQJaJnHtH$h hK-VCJOJQJaJnHtHh=CJOJQJaJnHtHhBPCJOJQJaJnHtHhK-VCJOJQJaJnHtH koncept u enja ini osobito pogodnim za usvajanje ekoloakih sadr~aja, valja istaknuti da se njegovom primjenom ne ~eli u potpunosti odbaciti tradicionalno u enje, koje je u izvjesnoj mjeri neophodno za odr~avanje harmonije i stabilnosti svakog druatva. Tradicionalno u enje je prikladno za vrijeme sporih promjena, za vrijeme socijalne inercije, kada je postignuta odreena ravnote~a u druatvu, kada je sve manje ili viae predvidljivo. Ono nije adekvatno za pripremanje u enika na budunost koju karakteriziraju turbulencije i aokovi. To bi trebao biti dobro razumljivo, smatra Boshier (1998), jer nas podsjea na trenutne obrazovne aran~mane. Sli nog su mialjenja i brojni suvremeni autori (npr. Fullan, 2002, Bascia i Hargreaves, 2000, Dantow i dr. 2002), koji osnovnim karakteristikama odgojno-obrazovnog procesa smatraju upravo njegovu nepredvidivost, kompleksnost i multidimenzionalnost, a ne pravocrtnost i predvidivost, ato je esta pojava u naaim akolama. Na globalnoj razini, prema Botkinu i suradnicima (1979), ljudsko u enje se uspjeano suo avalo s izazovima koji su se stavljali pred njega. No, danas postoji ozbiljna sumnja u adekvatnost konvencionalnog pristupa u enju. Tradicionalno druatvo i pojedinci su usvojili uzorak kontinuiranog  odr~avanja u enja koje je prekinuto kratkim razdobljima inovacija a one su uglavnom potaknute dogaanjima na koje ne mo~emo utjecati. Takvo u enje omoguuje stjecanje trajnih pogleda, metoda i pravila za postupanje u poznatim i ponavljajuim situacijama, ato poveava naau sposobnost rjeaavanja odreenih tipova zadataka ili problema . No, za dugoro an opstanak, posebice u turbulentnim vremenima promjena i diskontinuiteta, takvo u enje je nedostatno. Do punog izra~aja mora doi drugi tip u enja, za koji Botkin i suradnici smatraju da mo~e donijeti promjenu, obnovu, restrukturiranje i redefiniranje problema. To je tip u enja koji se naziva inovativnim u enjem. Kroz povijest, konvencionalna formula koja se koristila za poticanje inovativnog u enja oslanjala se na dogaaje koji su predstavljali svojevrsne  aokove za druatvo. Nagla oskudica, hitni slu ajevi, nedae, krize i razne katastrofe, predstavljale su takve aokove, koji su esto prekidali tijek tradicionalnog u enja, a posljedice su bile bolne, ali i u inkovite. ak i danas ovje anstvo nastavlja s ekanjem takvih povoda i aokova, te stoga i zapada u krize. U tom smislu va~no je postaviti pitanje  da li se kriza mogla anticipirati ? Tek kad nastupi takva kriza, odnosno, nakon do~ivljenih aokova, na brzinu se tra~e potrebna rjeaenja. No, globalna problematika uvodi najmanje jednu novu opasnost gdje bi takvi aokovi mogli biti i kobni. Pokuaamo li sagledati taj problem u povijesnoj retrospektivi, brzo emo uo iti da aokovi postupno postaju sve ja i i zahvaaju sve vee dijelove ljudske populacije. Tradicionalno u enje nije pogodno za predvianje i uklanjanje takvih aokova, jer se ono temelji na adaptaciji. Stoga se autori zala~u za primjenu inovativnog u enja koje se temelji na anticipaciji. Taj se pojam najbolje mo~e objasniti ako mu suprotstavimo pojam adaptacije. Dok adaptacija zna i reaktivno prilagoavanje na neki vanjski podra~aj, anticipacija implicira orijentaciju koja nas priprema na budue dogaaje i pri tome sadr~i alternative za budunost (Usp. Rodek, 2011). Botkin smatra da je u enje izazvano aokom, formula za katastrofu. Prema tome, konvencionalni obrazac tradicionalnog u enja i u enja aokom je neadekvatan da bi se nosio s globalnom slo~enoau i vrlo je vjerojatno da e njegova primjena dovesti do jedne ili viae negativnih posljedica, kao npr.: Gubitak kontrole nad dogaajima i kriza uzrokovat e vrlo skupe aokove, od kojih bi jedan mogao biti koban. b) Vremensko zaostajanje u odr~avanju u enja gotovo sigurno jam i ~rtvovanje mogunosti koje su potrebne za otklanjanje cijelog niza uvjeta koji uzrokuju ponavljanje krize. c) Oslanjanje na stru nost i kratko razdoblje potrebno za u enje aokom marginalizirat e i otuivati sve viae ljudi. d) Nemogunost brzog pomirenja vrijednosnih sukoba u kriznim uvjetima rezultirat e gubitkom ljudskog dostojanstva i individualnog ispunjenja. Kona ni rezultat imao bi za posljedicu zaostajanje ovje anstva za dogaajima i izlo~enost hirovima kriza. Botkin i sur. temeljnim pitanjem koje ovakvo vienje predstavlja smatraju: mo~e li ovje anstvo nau iti kako voditi svoju sudbinu, ili e dogaaji i kriza odrediti ljudsko stanje? Iako svjesni prednosti inovativnog u enja u odnosu na tradicionalno u enje, autori ne tvrde da e inovativno u enje samo po sebi rijeaiti neka od goruih pitanja, nego smatraju da je inovativno u enje potrebno kao sredstvo za pripremu pojedinaca i druatva za zajedni ko djelovanje u novim situacijama, osobito onih koje su bile i koje nastavljaju biti prouzrokovane od strane ovje anstva. U tom smislu je inovativno u enje neophodan preduvjet za rjeaavanje bilo kojeg globalnog pitanja (Boshier, 1998). Meutim, to ne zna i da i neke druge aktivnosti, uklju ujui politi ku mo, tehnologiju, ekonomiju i sl. takoer ne osiguravaju djelotvorne instrumentalne doprinose za rjeaavanje globalnih ekoloakih problema. No unato  svemu, smatramo da bi inovativno u enje trebalo podcrtati kao temelj, a time i kao va~no sredstvo za uklanjanje takvih problema. Zaklju ak Ekoloaki problemi koji iz dana u dan postaju sve vei, ozbiljno ugro~avaju budunost ~ivota na Zemlji zbog ega postaju strateako pitanje nacionalne i globalne politike. Svjesni svojih mogunosti i ograni enja moramo ato prije prihvatiti i svoju odgovornost za odreena zbivanja i razmisliti o tome ato mo~emo napraviti ve danas, kako sutra ne bismo bili nepripremljeni. Krajnje je vrijeme da se tradicionalnom obrazovanju suprotstavi gobalno obrazovanje koje se odreuje kao inovativni pristup koji u enicima poma~e u shvaanju na ela i problema povezivanja u svijetu razlika, te u razvoju i usvajanju globalne svijesti i vjeatina potrebnih za rjeaavanje globalnih problema (Derr i sur., 2000). Inovativno u enje nudi mogue rjeaenje za pripremanje pojedinaca i druatva da predvianjem (anticipacija) i sudjelovanjem (participacija) kreiraju vlastitu budunost. U enicima je va~no omoguiti aktivno sudjelovanje u realizaciji ekoloakih sadr~aja koji su pomno odabrani od strane nastavnika. Sudjelovanje u izradi eksperimenata, posjeti, istra~ivanje literature i terenski rad samo su dio onoga ato se mo~e raditi na nastavi ekologije, a ima velik utjecaj na u enike, ukoliko su te aktivnosti pa~ljivo isplanirane i implementirane u nastavni proces. Mo~emo, dakle, zaklju iti da je inovativno u enje u svojoj osnovi okrenuto prema budunosti, ono je u funkciji rjeaavanja problema i razvitka ovjeka i druatva. Ono je istodobno i u funkciji usvajanja novih znanja povezanih sa ~ivotom, pri emu je naglasak na ljudskoj inicijativi. Samo tako shvaeno u enje mo~e biti ujedno i djelotvorno sredstvo pripremanja u enika za izazove koji nas ekaju u naaoj budunosti. U postupnoj transformaciji klasi nog koncepta obrazovanja za zaatitu ovjekove okoline u novi koncept koji je utemeljen na odr~ivu razvitku osobito dolazi do izra~aja participacijska i anticipacijska dimenzija obrazovanja. To zna i da se novi koncept obrazovanja za o uvanje ovjekove okoline ne bi smio iscrpljivati samo u posredovanju sadr~aja o tome ato je to odr~ivi razvitak. U njegovu prvom planu trebala bi biti usmjerenost prema konstruktivnoj participaciji, uz pomo koje e se, u suradnji s drugima, demokratski donositi odluke i definirati mogue djelovanje. To opet zna i da je taj koncept obrazovanja dominantno usmjeren na razvitak kompetencija (npr. komunikacijska kompetencija, rjeaavanje konflikata, rjeaavanje problema itd.). Inovativno u enje i obrazovanje za odr~ivi razvitak poti e u enike na razmialjanje o naaoj budunosti, senzibilizira ih za prihvaanje pravih vrijednosti, djeluje na razvitak potrebnih kompetencija i time postaje va~an instrument kojim se utje e na vlastitu budunost. Ono inicira, unaprjeuje, strukturira, i moderira dijaloako-prakti ne putove koji vode u druatvo utemeljeno na odr~ivom razvitku, poti e i prati eksperimentiranje, vrednuje dobivene rezultate, objavljuje ih i organizira rasprave o njima (Usp. Kalff, 2000). Da bi se sve to moglo i ostvariti, potrebni su nam, prije svega, kvalitetno educirani nastavnici, koji e svoju svje~u kreativnost ulo~iti u primjenu i razvoj novih, aktivnih, na u enike usmjerenih oblika rada. Potrebna nam je i nova kultura u enja u kojoj e se te~iate sve viae pomicati prema u eniku kao neospornom subjektu u enja i nastave. Literatura Bascia, N., Hargreaves, A. (2000) The Sharp Edge of Educational Change  Teaching, Leading and the Realities of Reform, London, New York, Routledge/Falmer Bognar, L. i Matijevi, M. (1993) Didaktika, Zagreb, `kolska knjiga Botkin J.W i sur. (1979) No Limits to Learning-Bridging the Human Gap, Oxford, Pergamon Press Ltd Boshier, R. (1998) Sage on Stage is not sustainable: participatory pedagogy for a change, Natural Resources and Environmental Issues, Vancouver, University of British Columbia, vol. 7, br. 1. Str. 1-14. Dantow,A., Hubbard, L., Mehan, H. (2002), Extending Educational Reform. From One School to Many, London and New York, RoutledgeFalmer. European Council, 2000. Presidency Conclusions. Lisbon European Council. HYPERLINK "http://www.europarl.europa.eu/summits/lis1_en.htm" http://www.europarl.europa.eu/summits/lis1_en.htm (4.4.2012.) Fullan.M. (2002) Educational Reforme as Continuous Improvement. U: Hawley, D.; Rollie, D.( ur), The Keys to Effective Sclools. London, Sage pub. str. 1-10. Kalff, M. (2000) Zukunft gewinnen mit Bildung fr Nachhaltigkeit , DGU Nachrichten, br. 21, str. 37-42 Kreating, M. (1994) Program za promjenu  popularno izdanje AGENDE 21 i drugih sporazuma iz Rija. Zagreb, Ministarstvo graditeljstva i zaatite okoliaa RH  Sektor zaatite okoliaa u suradnji sa Centre for Our Common Future Marenti  Po~arnik, B. (2000) Psihologija u enja in pouka, Ljubljana, DZS Matas, M. (2000) Geografski pristup okoliau, Petrinja, Visoka u iteljska akola Suai, G. (1999) Upoznavanje i vrednovanje prirodne baatine. Hrvatska i odr~ivi razvitak, str. 35-47. Zagreb. Ministarstvo razvitka i obnove Matijevi, M. (2011) `kola i u enje za budunost. U: Jur evi L. A. i Opi, S. (ur.). `kola, odgoj i u enje za budunost, Zagreb, U iteljski fakultet, str. 9-22. Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja (2000) Zagreb, Dr~avni zavod za statistiku Muaanovi, M. (2000) Konstruktivisti ka teorija i obrazovni proces. U: Kramar, M. (ur). Didakti ni in metodi ni vidiki nadaljnega razvoja izobra~evanja, Maribor, Univerza v Mariboru, Pedagoaka fakulteta Mariboru, str. 28-35. Niklanovi, M. i Miljanovi, T. (2006) Efikasnost aktivnog u enja ekoloakih sadr~aja u osnovnoj akoli, Pedagogija, Beograd, vol. 61, br. 4, str. 506-511. Pastuovi, N. (2008) Cjelo~ivotno u enje i promjene u akolovanju, Odgojne znanosti, Zagreb, vol. 10, br. 2, str. 253-267. Po~arnik Marenti , B. (ur.), Konstruktivizem v aoli in izobra~evanje u iteljev, Ljubljana, Center za pedagoako izobra~evanje Filozofske fakultete, str. 63-68. Rodek, S. (2011) Novi mediji i nova kultura u enja, Napredak, Zagreb, vol. 152, br. 1, str. 9-28. `poljar, K. (2004.), Pedagoaki konstruktivizam u teoriji i u odgojno-obrazovnoj praksi. U: Tsien, B. K. T. i Tsui, M. (2007) A Participative Learning and Teaching Model: The Partnership of Students and Teachers in Practice Teaching, Social Work Education,vol. 26, br. 4, str. 348-358. INOVATIVE LEARNING AND ECOLOGICAL EDUCATION OF THE YOUNG Nevenka MARAS, dipl. u itelj Primary school Ostrog Kaatel Lukai, e-mail: nevenkamaras@net.hr Summary: We live in times of global ecological changes which have a great influence upon all of us, including the school population, either. Thus it is necessary to focus students attention on problem of different relation towards the environment starting from their formal education. Ecological themes have been dealt with in frame of different school subjects, but which way? In some schools there is still dominating the traditional way of teaching, which does not properly prepare the pupils for the future, that is why it is necessary to turn to new active ways of teaching, among which a particular place is taken by innovative, anticipatory and participatory way of learning. The aim of this work is to point out the importance of ecological education and in relation to it, to elaborate the concept of innovative learning, which actually in the contest of ecological education can achieve its the most effective application. Key words: active learning, anticipatory learning, ecological education, innovative learning, participatory learnig      PAGE \* MERGEFORMAT 1 ht<>$@ʟ̟R*jln ģƣ֤ʻxhYYYMYh CJOJQJaJh*`Sh !CJOJQJaJhCB*CJOJQJaJphhElCJOJQJaJh !CJOJQJaJhvVGh !CJOJQJaJh !CJOJQJaJnHtHhi]_CJOJQJaJhVh !CJOJQJaJhVh@x`CJOJQJaJhs1CJOJQJaJh6h@x`CJOJQJaJh@x`CJOJQJaJ֤ؤvĥ̥NP$BPz֧6̪Ъɽ񮟮rch h!HCJOJQJaJh h nZCJOJQJaJh h}CJOJQJaJh hZ$CJOJQJaJh h=CJOJQJaJh h !CJOJQJaJhElCJOJQJaJhZ$CJOJQJaJh !CJOJQJaJh=h !6CJOJQJaJh*`Sh !CJOJQJaJ%$ޯd~ذ.0FH\^br±ı*,²sbSbbSh h6z2CJOJQJaJ h h6z20JCJOJQJaJh hElCJOJQJaJ h h !0JCJOJQJaJh h !CJOJQJaJh h4)5CJOJQJaJh h4)CJOJQJ]aJh h nZCJOJQJ]aJh h CJOJQJ]aJh h nZCJOJQJaJh h4)CJOJQJaJ ,.<>pr|ֲز >@TVȳʳڳܳ>TVbdfjn.0LPRVpz|ܵh80JCJOJQJaJh8CJOJQJaJhr_h8CJOJQJaJ hr_h80JCJOJQJaJh hElCJOJQJaJHز fRrZn4t$d7$8$H$`a$gd5$d7$8$H$`a$gdp5A$d7$8$H$a$gdp5A$d7$8$H$a$gdog$d7$8$H$`a$gd2$hd7$8$H$`ha$gd8$hd7$8$H$^ha$gd8 ܵ 68prֶ(D.̺ 2(ƵufZfIfIfI hVh !0JCJOJQJaJh !CJOJQJaJhVh !CJOJQJaJhg"h !CJOJQJaJ hRh !hah !CJOJQJaJhr_h !CJOJQJaJh6z2CJOJQJaJ hr_h !0JCJOJQJaJh80JCJOJQJaJ hr_h80JCJOJQJaJh8CJOJQJaJhr_h8CJOJQJaJ(*.0DFZ\Ҽ8:PhrtBDҾԾ8XZòshs0JCJOJQJaJ h h6z20JCJOJQJaJh h !CJOJQJaJ h h !0JCJOJQJaJ h hWj0JCJOJQJaJh hWjCJOJQJaJh6z20JCJOJQJaJ hVh !0JCJOJQJaJhVh !CJOJQJaJ)Z\lnrTVn>|~6FNrz2̼s`Ms$h5hLCJOJQJaJnHtH$hp5AhLCJOJQJaJnHtHh\VCJOJQJaJnHtH$h h\VCJOJQJaJnHtH$h h@x`CJOJQJaJnHtH$h hLCJOJQJaJnHtHhLCJOJQJaJnHtH#hogh>0J5CJOJQJaJ#hoghog0J5CJOJQJaJhog0J5CJOJQJaJ24@Phtp,>@jlnBl\ݻݭݭݜzzziXXXG h hM[0JCJOJQJaJ h h'0JCJOJQJaJ h hsv0JCJOJQJaJ h h_0JCJOJQJaJ h hs]0JCJOJQJaJ h h>0JCJOJQJaJh50JCJOJQJaJ h hN$P0JCJOJQJaJ h hWj0JCJOJQJaJ h h440JCJOJQJaJ"hp5A0JCJOJQJaJnHtHNPZ` Lfbh,п{jYJ8#h6ht0J5CJOJQJaJht0J5CJOJQJaJ h: ht0JCJOJQJaJ h h440JCJOJQJaJ h hm/0JCJOJQJaJ h h 0JCJOJQJaJ h h0JCJOJQJaJ h hD0JCJOJQJaJ h h[l{0JCJOJQJaJ h hM[0JCJOJQJaJhp5A0JCJOJQJaJ h hk&0JCJOJQJaJ,bdJLZ\(*$d7$8$H$a$gd@x` $da$gdt$d7$8$H$a$gdt$d7$8$H$a$gdtm$d7$8$H$gdt$d7$8$H$a$gdNs2,pd LhL \IJIJĝpXpB*.h6ht6CJOJPJQJ]aJnHtH+h6htCJOJPJQJ\aJnHtH/h6ht6CJOJPJQJ^JaJnHtH,h6htCJOJPJQJ^JaJnHtH+h6ht6CJOJPJQJaJnHtH(h6htCJOJPJQJaJnHtH#h6ht0J6CJOJQJaJ h6ht0JCJOJQJaJ+h6ht6CJOJPJQJaJnHtH(h6htCJOJPJQJaJnHtHln&(*LѣwcTD2D"hp5Ah@x`6CJOJQJ\aJh h@x`CJOJQJ\aJh h@x`CJOJQJaJ&h@x`CJOJPJQJ^JaJnHtH&htCJOJPJQJ^JaJnHtH/h6ht6CJOJPJQJ^JaJnHtH,h6htCJOJPJQJ^JaJnHtH,h6ht0JCJOJPJQJaJnHtH(h6htCJOJPJQJaJnHtH1jh6htCJOJPJQJUaJnHtH"v(Jl `JεΡnXnI9I9I9Ih6ht6CJOJQJaJh6htCJOJQJaJ*h6ht6CJOJQJ]aJnHtH$h6htCJOJQJaJnHtHhxOhNs2CJOJQJ\aJhxOhxOCJOJQJ\aJ'hoB*CJOJQJaJmHphsH0hxOhxO6B*CJOJQJaJmHphsH-hxOhxOB*CJOJQJaJmHphsHhxOCJOJQJ\aJhtCJOJQJ\aJJJ*,,.024$d7$8$H$`a$gd2$d7$8$H$a$gdt $da$gdt$d7$8$H$a$gd@x`J (.2|&t(,ɹɹɩɔ~hUEUEhtCJOJQJaJnHtH$hFhtCJOJQJaJnHtH*hFht6CJOJQJ]aJnHtH*h6ht6CJOJQJ]aJnHtH(h6htCJOJPJQJaJnHtHh6ht6CJOJQJaJh6htCJOJQJ\aJh6htCJOJQJaJ$h6htCJOJQJaJnHtH'h6ht6CJOJQJaJnHtH,NP*,.4xʷq`O;'h*hA(^5CJOJQJaJnHtH hA(^hA(^0JCJOJQJaJ hA(^ht0JCJOJQJaJ'h/ht6CJOJQJaJnHtH$h/htCJOJQJaJnHtHh/htCJOJQJaJhtCJOJQJaJnHtH$hFhtCJOJQJaJnHtH%h gthtB*CJOJQJaJph"ht6B*CJOJQJaJphhtB*CJOJQJaJph4z|2jlnpdd7$8$H$`gdo$d7$8$H$`a$gd $d7$8$H$`a$gd@$dh7$8$H$a$gdA(^$a$gdA(^$d7$8$H$a$gdA(^$d7$8$H$a$gdA(^x|02hp68yyiWJ:+hzhhA(^CJOJQJaJhzhhA(^6CJOJQJaJhA(^6CJOJQJaJ"hzhhA(^56CJOJQJaJhA(^CJOJQJaJnHtHh=`hA(^CJOJQJ\aJhA(^CJOJQJ\aJhJ7hA(^5CJOJQJaJhDVh CJOJQJaJh CJOJQJaJhA(^CJOJQJaJhA(^5CJOJQJaJ'h*hA(^5CJOJQJaJnHtH!hA(^5CJOJQJaJnHtH8bd~~u~ld`d`d`d`XTXhljhlUhjhUht6CJaJhD6CJaJhA(^6CJaJhA(^56CJaJ*hA(^6B*CJOJQJaJmHphsH0hhA(^6B*CJOJQJaJmHphsH hL=)hA(^0JCJOJQJaJhpthA(^6CJOJQJaJhA(^6CJOJQJaJhzhhA(^6CJOJQJaJ$a$ dgd ! $da$gdtht6CJaJhhljhlUmHnHuhRmHnHu,1h. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J  !Normal dCJ_HaJmHsHtH DA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List o !hps>>  !0Header p#d>o>  !0 Header CharOJPJQJ^J> @">  !0Footer p#d>o1>  !0 Footer CharOJPJQJ^J6U`A6 t Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] c& ***-2 r8%.v3|5":AJxQS,VYT^jh֤,ܵ(Z2,J,x8689:;<=>?ABCDEFGHIJ}~4ز47@iVVVcX $&-!8@0(  B S  ? )2?ANWr{lt &249>Slrst#.0CSYX`nu#$ E U v   |  "(*13>dkyA+-?F`d68\#?\ukq).dgn CIJKPln,.45bex bs$+,1<DMZ *7IRoo}Mi} $(9AVm ! O Y n }  !!Z!k!!!!! "8"9"S"d"""""^#c#m#t#u#####$ $$J$S$$$$$$$$$%% %%.%/%G%H%%%%%%%&#&+&2&Y&d&l&&&&&&&&&&&&&&&&'''''&'/'3'5'I'N'W'`'a'o'' (((!(#(1(7(D(G(Z(f(g(u(z((())))s********++=+++++++h,r,,,,,,,,B--Q.h.~......../+/U/a/d/x///////////////000$020J0q111122 333333344 44#464J4b4v4x44444444555555555#6(6666666666677.787K7O7788.888888999&9k9r9y999999999:!:):*:<:::;;<&<)<:<==Z>>>>>>> ??#?V?^?l?o?|????????@@ @@@+@2@;@?@C@J@P@R@^@e@j@p@v@{@|@@@@@@@@@@@AAA$A)A*A4A6AAABAJASA]AmA|A~AAAAAAAAAAAAAAAAAABB+B,B> @,BFFFFGGdIdIKKPPRRR#RRRWXYY_ccccccccccccccc ?N0CCYYZ[45**,-01}}99Z(Z(****J0J0114444::==>> @,BFFFFGGdIdIKKPPRRRRWX_cccccccccccccccaO)l5k !n"Z$k&(1)1H)V,,m/*c2n2Ns26z2448p5AiBDG!H+HPIrIwI=KN$PBPFTO@UK-VOVGX nZM[s]A(^_i]_@x`6aaOfogt@gsjElXpzopsv'z[l{~tDZ4g9xO\V<+> .q2s. @Fs1>>k9LlvYQXZO{DV&9@AV`"Wjo KK8lR*='R\ TGC*,0@s ;=H cc@ _H_ _ _$ "$%&')/01c P@*046:FLPRTVZfhUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialiPalatinoLinotype-RomanMS MinchoaTimesNewRoman-BoldMS MinchoeTimesNewRoman-ItalicMS Mincho_MinionPro-RegularMS Mincho7.@CalibriA$BCambria Math"1""T 2T 2!r4ccKqHP  $P !2!xx $INOVATIVNO I ANTICIPACIJSKO U ENJE UNEVAANTE  Oh+'0Px    $08@H(INOVATIVNO I ANTICIPACIJSKO UENJE UNEVANormalANTE2Microsoft Office Word@@[ @[  T՜.+,D՜.+,L hp|  2c %INOVATIVNO I ANTICIPACIJSKO UENJE U&INOVATIVNO I ANTICIPACIJSKO UENJE U TitleNaslov 8@ _PID_HLINKSA92http://www.europarl.europa.eu/summits/lis1_en.htm  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F[ 1TablenCWordDocument.&SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q