Naslov
Prosudbe o Đuri Arnoldu iz perspektive marginalija Miroslava Krleže
(Value Judgements about Đuro Arnold from the Perspective of Miroslav Krleža’s Marginalia)

Autori
Balić, Davor

Izvornik
Fluminensia: časopis za filološka istraživanja (0353-4642) 25 (2013), 2; 69-85

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni članak, znanstveni

Ključne riječi
Miroslav Krleža ;

Sažetak
Od sredine pedesetih godina 20. stoljeća pa do svoje smrti Miroslav Krleža (1893. – 1981.) bio je glavni redaktor "Enciklopedije Jugoslavije" i redaktor "Enciklopedije Leksikografskog zavoda". U tom razdoblju izdiktirao je brojne kritičke opaske o predloženu sadržaju natuknica za izdanja tih enciklopedija. Te kritičke opaske danas najčešće nazivamo Krležinim marginalijama. U članku sam obradio stajališta koja je Krleža u svojim marginalijama izrekao o Đuri Arnoldu (1853. – 1941.), filozofu o kojem se u marginalijama očitovao najčešće od hrvatskih filozofa s kojima je bio suvremenik. No, upozorio sam i na stajališta koja je o Arnoldu zabilježio u svojim preostalim tekstovima, čime je omogućen potpuni uvid u Krležine prosudbe Arnoldova stvaralaštva. O Arnoldu, posebice njegovu pjesništvu, Krleža je pisao vrlo kritički. Osim marginalija, o tome svjedoče svi tekstovi u kojima ga je spomenuo, i to počevši tekstom koji je 1919. objavljen u časopisu "Plamen", a završivši tekstom koji je 1957. objavljen u knjizi "Deset krvavih godina". Naime, Krleža je smatrao da se »iz pokoljenja u pokoljenje« neutemeljeno prenosi »legenda« o Arnoldovoj »veličini«, jer su njegove pjesme najčešće »neuspjela varijacija«. Štoviše, smatrao je da Arnoldovo pjesništvo čitateljima može prouzročiti tek »neizlječivu migrenu«, da je bezvrijedno, pa čak i »neinteligentno«, kao i da je, što Krležu najčešće smeta, natražnjačko.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
From the middle of 1950’s until his death, Miroslav Krleža (1893 – 1981) was the main sub- editor of the "Encyclopedia of Yugoslavia" and the sub-editor of the "Lexicography Institute Encyclopedia". In this period he had dictated numerous critical remarks regarding the proposed content of entries for the editions of these encyclopedias. These critical remarks are nowadays most frequently termed “Krleža’s marginalia”. In this paper I elaborate on Krleža’s attitudes towards Đuro Arnold’s (1853 – 1941) work, which he expressed in his marginalia. Out of all the philosophers who were his contemporaries, Arnold was the philosopher about whom Krleža most frequently disclosed his opinions. However, I also point to his attitudes regarding Arnold’s work which he wrote down in his other texts, thus enabling a complete insight into Krleža’s value judgements of Arnold’s work. Krleža wrote very critically about Arnold, especially about his poetry. Besides in the marginalia, this is also evident in all the texts in which he mentioned Arnold, starting with the text published in 1919 in the "Plamen" ("Flame") journal, and ending with the text published in 1957 in the book "Deset krvavih godina" ("Ten bloody years"). Krleža was of the opinion that the “legend” of Arnold’s “greatness” is unfoundedly passed on “from generation to generation”, since his poems were to a large extent “unsuccessful variations”. What is more, he believed that Arnold’s poetry could cause nothing more than “incurable migraine” among readers, that it was worthless, even “unintelligent”, and that it was also reactionary, which Krleža resented the most.

POVEZANOST RADA