Pregled bibliografske jedinice broj: 685292
Zgrada Arheološkog muzeja u Splitu: razmišljanja sto godina poslije
Zgrada Arheološkog muzeja u Splitu: razmišljanja sto godina poslije // Zbornik radova 2. kongresa hrvatskih muzealaca / Jasna Galjer (ur.).
Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2013. str. 23-34 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), ostalo)
CROSBI ID: 685292 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zgrada Arheološkog muzeja u Splitu: razmišljanja sto godina poslije
(The Building of the Archaeological Museum in Split: Centenary Reflections)
Autori
Duplančić, Arsen ; Jovanović, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Zbornik radova 2. kongresa hrvatskih muzealaca
/ Jasna Galjer - Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2013, 23-34
ISBN
978-953-98225-8-1
Skup
Muzeji i arhitektura u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.10.2011. - 21.10.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Zgrada Arheološkog muzeja u Splitu; lapidarij; depo
(The Building of the Archaeological Museum in Split; lapidarium; depot)
Sažetak
Arheološki muzej u Splitu najstarija je muzejska ustanova u regiji osnovana 1820. godine. Njegova današnja zgrada građena je od 1912. do 1914. po nacrtima austrijskih arhitekata Augusta Kirsteina i Friedricha Ohmanna. Koncipirana je kao centralno zdanje okruženo vrtom i natkrivenim trijemom predviđenim za postavljanje kamenih spomenika, tj. za lapidarij. U prizemlju je bila velika dvorana za izlaganje malih predmeta i stan čuvara dok su na katu bili knjižnica, uredi i stan ravnatelja. Takva koncepcija uvjetovala je nedostatak uredskih prostorija za buduće kustose i službenike Muzeja, što se naročito osjetilo nakon II. svjetskog rata. Osim toga, nisu bile predviđene nikakve prostorije za povremene izložbe. Sve je to postalo ograničavajućim čimbenikom razvoja i djelovanja Muzeja, pogotovo u odnosu na njegovu vezu s javnošću koju su sve više poticala suvremena muzeološka kretanja i shvaćanja. U izlaganju će biti obrađene pojave koje su zapažane od vremena otvaranja zgrade za posjetitelje pa do danas. To se u prvom redu odnosi na zatvoren, odnosno slobodan ulaz koji stvara nedoumice posjetiteljima. Zatim je tu pitanje razgledavanja stalnog postava koji se prekida koncepcijski i misaono, bilo da se prvo obiđe zgrada ili lapidarij. Sljedeće pitanje je prostor za povremene izložbe i manja predavanja te radni prostor za sve veći broj kustosa i ostalo stručno osoblje. Na kraju će biti riječi o depoima i problemu smještaja prevelikog broja muzejskih predmeta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
