Naslov
Odnos neuroticizma, dentalne anksioznosti i boli kod stomatoloških pacijenata
(The relationship between neuroticism, dental anxiety and pain in dental patients)

Autori
Šimić, Zvonimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Sveučilište u Zadru

Mjesto
Zadar

Datum
26.10

Godina
2010

Stranica
73

Mentor
Šimić, Nataša

Ključne riječi
neuroticizam; dentalna anksioznost; akutna bol
(neuroticism; dental anxiety; acute pain)

Sažetak
Nejednoznačan odnos podražaj – osjet koji karakterizira bol prošao je mnoga ispitivanja bez jasnog zaključka, ali s utvrđenom vezom različitih čimbenika na modulaciju doživljaja boli. Nesklad između simptoma i doživljaja boli bio je osnova za uvjerenje kako takvo nesuglasje ima svoje izvorište u varijacijama osobina ličnosti. Provjera odnosa neuroticizma i boli poduprla je hipotezu o pozitivnoj povezanosti ovih varijabli (Harkins i sur. 1989.), međutim odnos anksioznih reakcija i doživljaja boli nije dao izravan zaključak (prema Lago – Mendez i sur. 2006). Strah od stomatologa (dentalna anksioznost) je specifična tjeskobna reakcija koja se javlja kao normalan odgovor na percipiranu prijetnju moguće boli u stomatološkom okruženju. Problem nastaje intenziviranjem fiziološkog odgovora organizma kada osoba zbog irealnog straha odbija skrb čime strah od boli rezultira upravo većom boli. Ovim istraživanjem pokušalo se dodatno rasvijetliti odnos neuroticizma kao crte ličnosti i faktora višeg reda, dentalne anksioznosti te očekivane i doživljene boli. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 119 pacijenata koji su prije stomatološke obrade ispunili upitnik sociodemografskih i zdravstvenih podataka, skalu neuroticizma Eysenckovog upitnika ličnosti (EPQn), Corah dental anxiety scale (C-DAS) za ispitivanje dentalne anksioznosti te skalu stava prema zubarima. Analizom podataka utvrđeno je kako su ispitanici sa intenzivnijom anksioznom reakcijom na stomatološku obradu dolazili sa već razvijenim bolnim procesom u oralnoj šupljini te su iskazali veće razine očekivane i doživljene boli. Važan nalaz istraživanja pokazale su dosada neistražene varijable negativnog stava prema odlasku zubaru te razmišljanja o tretmanu koje su se pokazale kao mogući faktor razvoja dentalne anksioznosti. Rezultati ukazuju kako se ispitanicima s intenzivnom anksioznom reakcijom stalno nameću misli o tretmanu te imaju negativniji stav prema odlasku zubaru. Veza neuroticizam – dentalna anksioznost nije utvrđena ovim istraživanjem. Ipak, kada su iz uzorka ispitanika uzeti samo ekstremno niski i visoki rezultati na skali neuroticizma utvrđena je značajna razlika u veličini anksiozne reakcije u smjeru slabije reakcije stabilnih ispitanika, odnosno jače reakcije neurotičnih ispitanika. Takvi rezultati ukazuju kako je neuroticizam samo djelomični prediktor multifaktorske etiologije dentalne anksioznosti. U stomatološkom kontekstu, neuroticizam kao opća dispozicija za doživljavanje generalno anksioznih stanja svakako može doprinijeti razvoju dentalne anksioznosti, ali ne predstavlja neophodan uvjet. Pojednostavljeno, čak i stabilni pojedinci doživjeti će jak intenzitet dentalnog straha ako za njih stomatološko okruženje predstavlja dovoljno prijeteću situaciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA