Naslov
Vrednote u Hrvatskoj u europskoj perspektivi. Pastoralno-teološki vid
(Values in Croatia From the European Perspective. A Pastoral-theological View)

Autori
Baloban, Josip

Izvornik
Bogoslovska smotra (0352-3101) 82 (2012), 4; 955-989

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
vrednote; Hrvatska; Europska unija; crkvenost; pastoralni modeli
(values; Croatia; European Union; ecclesiality; pastoral models)

Sažetak
Autor na temelju znanstveno-istraživačkog projekta Europsko istraživanje vrednota (EVS - 2008.) te na temelju Atlasa europskih vrednota i ostale recentne literature pretresa sustav vrednota u Hrvatskoj, komparirajući hrvatske podatke s podatcima starih EU članica, novih EU članica, zemalja kandidatkinja te ostalih europskih zemalja koje su obuhvaćene EVS istraživanjem. Autor konstatira da u hrvatskome društvu i Crkvi nedostaje svekolike objektivne, izgrađujuće i na budućnost usmjerene kritičke svijesti, ali i potrebnoga nadstranačkog i nadskupnog jedinstva. Unutar Europe, koja je istodobno sekularna, ali i religiozna, Hrvatska pokazuje trend diferencirane distanciranosti od Crkve u različitim dimenzijama crkvenosti. Brak i obitelj, kako za Europljane tako još više za Hrvate, i dalje ostaju temeljnim vrednotama, dok kultura rada u Hrvatskoj i dalje ostaje na iskušenju, a s njome i odnos prema slobodnome vremenu. Nadalje, za Hrvate se vrednote prijatelja i poznanika u svome prijelazu između prijateljstva i poznanstva pokazuju veoma fluidnima uz ostatke mentaliteta iz bivšega komunističkog političkog sustava. Dok je povjerenje u političke ustanove kod suvremenih Europljana veoma nisko, što ih istodobno ne čini odmah politički apatičnima jer i dalje sami odlučuju koliko će se politički angažirati iz osobnih ili društvenih razloga, dotle su Hrvati uz izrazito nisko povjerenje u vlastite političke ustanove i politički apatični. Komparacijom odnosa Europljana i Hrvata prema vrednoti novoga života, Hrvatska je bliže novim EU članicama te zemljama kandidatkinjama i ostalim europskim zemljama nego starim članicama EU. Autora osobito zabrinjava i tjera na razmišljanje fenomen rapidnog opadanja povjerenja u vojsku, policiju i Crkvu u Hrvatskoj, za koji donosi plauzibilna tumačenja uz kritički osvrt. Kao i u nekim drugim vrednotama tako i u svezi vrednote solidarnosti i socijalne (ne)osjetljivosti, Hrvatice i Hrvati opet zaostaju za stanovnicima zemalja Starog Kontinenta. Da bi Kristova Crkva u Hrvatskoj, a dijelom i u Europi, mogla promicati, zagovarati i živjeti temeljne čovjekove vrednote kao i specifično kršćanske vrednote, nužno je koristiti različite modele pastoralnog djelovanja koji su u korelaciji s današnjim čovjekom, s njegovom konkretnom društvenom i životnom situacijom. Tu autor donosi četiri temeljna pastoralna modela: 1. model univerzalne crkvene strategije ; 2. model pastoralnog koncentriranja na pojedine vrednote ; 3. model stupnjevite i distancirane crkvenosti te 4. model duhovnih pokreta. Autor na kraju članka snažno ističe da crkvenost i vjera moraju biti transparentne i drugima iskustveno prepoznatljive i dohvatljive po konkretnome čovjeku vjerniku koji daje obrazloženje nade svojim životnim svjedočanstvom, a ne samo govorenom (ili naviještanom) riječju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA