Naslov
Klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) "Petkovac"
(Clonal seed orchard of pedunculate oak (Quercus robur L.) "Petkovac")

Autori
Šimunić, Mladen ; Nemeš, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma - 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.-2009. / Ivanković, Mladen (ur.). - Zagreb : / Dr.sc.Mladen Ivanković - Zagreb : Hrvatski šumarski institut, Hrvatske šume, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, 2009, 73-74

ISBN
978-953-98401-7-2

Skup
Uloga i značaj šumskog sjemena u obnovi šuma - 50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.-2009.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.10.2009. - 29.10.2009

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
klon; plantaža; sjeme; hrast lužnjak; Petkovac; Otok
(clone; orchard; seed; Pedunculate oak Petkovac; Otok)

Sažetak
Klonska sjemenska plantaža „Petkovac“ osnovana je u proljeće 2000. godine u šumariji Otok (lokalitet Petkovac), Uprave šuma Podružnice Vinkovci, s ciljem proizvodnje kvalitetnog hrastovog sjemena u što kraćim vremenskim razmacima. Površina na kojoj se prostire plantaža „Petkovac“ iznosi 29, 5 ha, od kojih je 25 ha produktivne površine. Prije same sadnje na plantaži su obavljeni pripremni radovi, jer je plantaža podignuta na nekadašnjoj poljoprivrednoj površini. Uslijedilo je određivanje razmaka sadnje i trasiranje redova za sadnju. Sadnja se obavlja po shemi koju je postavio Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U proljeće 2000. godine posađeno je prvih 699 rameta. Nakon sadnje u ožujku 2009. godine na plantaži se nalazi 2390 rameta. Konačni broj rameta na plantaži trebao bi biti 3142. Svake godine intenzivno se provode radovi na njezi i zaštiti klonova od različitih biotskih i abiotskih faktora. Sve su biljke obrojčane, te je tako moguće pratiti njihov razvoj unutar plantaže. Oko plantaže podignuta je žičana ograda i zasađen zeleni zaštitni pojas koji čine, Lawsonov pačempres (Chamaecyparis lawsoniana (A.Murray Parl), obična smreka (Picea abies (L.)H. Karst.) i malolisna lipa (Tilia cordata Mill.). Podizanjem klonskih sjemenskih plantaža mogu se sigurnije planirati i proizvoditi potrebne količine superiornog i genetski kvalitetnog sjemena. Zbog toga su plantaže prozvane bazama za očuvanje genofonda, u ovom slučaju hrasta lužnjaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA