Pregled bibliografske jedinice broj: 682228
Sljedbenici Velike Majke na tlu Hrvatske u rimsko doba
Sljedbenici Velike Majke na tlu Hrvatske u rimsko doba, 2012., doktorska disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 682228 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sljedbenici Velike Majke na tlu Hrvatske u rimsko doba
(The followers of the Great Mother at the teritory of Croatia in Roman times)
Autori
Vilogorac Brčić, Inga
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
12.10
Godina
2012
Stranica
397
Mentor
Selem, Petar
Ključne riječi
Velika Majka Kibela; Hrvatska; Dalmacija; X. italska regija; Panonija; kult; svetište; natpis; sljedbenik; kultni službenik; arhigal; kolegij; dendrofor; kognacija
(Great Mother Cybele; Croatia; Dalmatia; X. Italic region; Pannonia; cult; temple; inscription; follower; cult official; archigallus; collegium; dendrophorus; cognate)
Sažetak
Kult frigijske Kibele, rimske Velike Majke Bogova, potvrđen je nizom epigrafskih izvora nađenih u Hrvatskoj. Analizom tih natpisa, spomenika na kojima su klesani te imenskih formula sljedbenika, kojima smo nastojali odrediti angažman u kultu, društveni položaj, službu, podrijetlo, spol i vrijeme u kojem su živjeli, došli smo do niza pretpostavki i zaključaka. Središtima kulta u Hrvatskom primorju i Dalmaciji sa zaleđem bile su luke. Među njima se istakla Salona u kojoj je djelovao vrhovni svećenik, arhigal, zatim kolegij dendrofora te privatno sljedbeničko udruženje – kognacija. Istarsko je središte kulta bila Pola, a većina dosad zabilježenih sljedbenika dendrofori. U sjevernoj Hrvatskoj dosad je registriran samo jedan pouzdano metroački natpis koji posvjedočuje kolegij dendrofora u Sisciji. Proučavali smo i natpise nađene na prostorima triju rimskih geopolitičkih cjelina, provincija Dalmacije i Panonije te X. italske regije, da bismo dobili potpuniju sliku o ondašnjim skupinama sljedbenika. U Dalmaciji je većina sljedbenika gradila, obnavljala ili opremala božičino svetište. U Panoniji su uglavnom posvećivali, često prema zavjetu, a u X. italskoj regiji gotovo su jednako brojne skupina dedikanata i dendrofora. Salona i Akvileja bile su prijestolnicama vrhovnoga svećenika kulta koji u Panoniji dosad nije zabilježen. S obzirom na društveni položaj i podrijetlo s većom se vjerojatnošću može pretpostaviti da su nositelji kulta u Dalmaciji i Panoniji bili rimski građani i Italici, a u X. italskoj regiji oslobođenici i Istočnjaci. Na sva tri područja muškarci su dominirali u odnosu na žene: dvije trećine sljedbenika naspram trećini sljedbenica. Kult je u X. italskoj regiji dosegnuo vrhunac u 1. stoljeću, kad je stekao službeni karakter, a u Dalmaciji i Panoniji u 2. stoljeću, za vrijeme kultnih reformi Antonina Pija. Frigijska je Kibela na razmatranim poručjima u prvom redu štovana kao rimska nacionalna božica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1300644-0640 - Stara povijest u hrvatskim povijesnim znanostima: teorija, praksa, priručnici (Kuntić-Makvić, Bruna, MZOS ) ( CroRIS)
130-1300644-0649 - Mythos - cultus - imagines deorum (Selem, Petar, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb