Naslov
Muzička improvizacija kao oblik muzikoterapije u ranoj intervenciji kod djece s teškoćama socijalne komunikacije
(Music improvisation as form of music therapy in early intervention with children with social communication difficulties)

Autori
Burić, Ksenija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.12

Godina
2012

Stranica
119

Mentor
Ljubešić, Marta

Ključne riječi
muzikoterapija; djeca; terapija; autizam; komunikacija
(music therapy; children; therapy; autism; communication)

Sažetak
Za djecu čiji je razvoj popraćen teškoćama socijalne komunikacije, uključenost u muziciranje može biti siguran put u socijalizaciju. Izuzetno je važno osigurati ranu dijagnozu i intervenciju u djece s poremećajima u komuniciranju i ophođenju. Rana intervencija počiva na spoznaji da rane godine sadrže jedinstvenu mogućnost za utjecaj na djetetov razvoj s dugoročnim učincima. Tijekom muzikoterapije dijete stvara muziku kojom istražuje i izriče svoje osjećaje, rješava svoje teškoće, razvija muzičke i nemuzičke vještine, i pronalazi način stvaranja odnosa s drugima. U ovom istraživanju pratile su se promjene koje su se događale kod trinaestero ispitanika tijekom muzikoterapijskog tretmana (koji se provodio jedan puta tjedno tijekom 10 tjedana) te nakon stanke od 10 tjedana bez muzikoterapijskog tretmana, kada je provedena još jedna, 11. seansa, na četiri ispitivane domene na IMTAP ljestvici: emocionalnost, socijalne vještine, ekspresivna komunikativnost i muzikalnost. Željelo se ispitati kakve će učinke imati muzikoterapijski tretman na mjerenja na ljestvici KORALJE i ljestvici CSBS-DP te hoće li roditelji uočiti stanovite promjene kod djece nakon provedenog tretmana. Za dobivanje rezultata u ovom istraživanju korištene su deskriptivna statistika, testiranje značajnosti razlika između aritmetičkih sredina t-testom te izračun koeficijenata korelacije (Pearsonov i Spearmanov koeficijent korelacije). Rezultati pokazuju da postoji statistički značajna promjena na domenama emocionalnost (p=.001), socijalne vještine (p=.001), ekspresivna komunikativnost (p=.000) tijekom muzikoterapijskog tretmana. Razlike na svim domenama između kraja muzikoterapijskog tretmana i kraja cjelokupnog istraživačkog programa velike su i statistički značajne: socijalne vještine (p=.000), ekspresivna komunikativnost (p=.000), emocionalnost (p=.001) muzikalnost (p=.003). Iako nije registrirana statistički značajna promjena muzikoterapijski tretman djelovao je na razvoj jezičnih, komunikacijskih i simboličkih sposobnosti ispitanika. Tijekom cjelokupnog istraživačkog programa na svim istraživanim domenama nastajala je sve veća povezanost rezultata na ljestvici KORALJE i ljestvici CSBS-DP s rezultatima na ljestvici IMTAP. Prema rezultatima dobivenim roditeljskom procjenom vidljiva je značajna promjena koju su roditelji primijetili i potvrdili da vještine potpomognute muzičkim improvizacijama i stečene tijekom muzikoterapijskog tretmana dijete može primjenjivati u svakodnevnim aktivnostima. Muzičke improvizacije su se pokazale kao metoda koja pridonosi unutarnjem povezivanju razvojnih domena kod djece s teškoćama socijalne komunikacije i njihovom sve skladnijem funkcioniranju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA