Naslov
Poljoprivreda Dalmacije u XIX. i XX. stoljeću
(Agriculture in Dalmatia in the 19th and 20th century)

Autori
Kodrnja, Morena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.09

Godina
2013

Stranica
27

Mentor
Džidić, Alen

Ključne riječi
Dalmacija; poljoprivreda; povijest; uzgoj; obrađivanje zemlje
(Dalmatia; agriculture; history; breeding; land cultivation)

Sažetak
Poljoprivreda Dalmacije uvjetovana je njenim reljefom, vrstom tla, te klimatsko – zemljopisnim položajem koji spada u red zemalja mediteranske klime. Od davne povijesti pa sve do danas nailazila je na razne nedaće i poteškoće koje su uzrokovali neprekidni ratovi, pustošenja, uništena područja nakon prodora osvajača, rušenje starih i stvaranje novih društvenih odnosa. Od kada su Grci donijeli vinovu lozu u područje Dalmacije, ona je glavna i najrasprostranjenija kultura, koja je u 19. stoljeću, nažalost stradala o filoksere i nikada se nije uspijela oporavit do razine na kojoj je bila prije stradavanja. Uz vinovu lozu, najraširenija kultura je maslina. Od voćaka nalazimo šljive, jabuke, kruške, orahe, breskve, trešnje, višnje, dinje, smokve, bademe i limune te naranče. Što se tiče ratarskih kultura, uzgajala se pšenica, raž, ječam, zob, kukuruz, proso i sirak. Uzgajao se i duhan, buhač i pamuk. Pašnjaci i livade su bili opustošene svojom vegetacijom. Povrtlarstvo Dalmatince nije previše zanimalo jer su imali dovoljno samoniklog jestivog bilja kojim su se hranili. Od stoke najviše su uzgajali ovce i koze, no uzgajali su se i konji, magarci, goveda, svinje i perad, a i pčelarstvo je bilo razvijeno. Bez obzira na raznolikosti kultura u Dalmaciji poljoprivreda i stočarstvo su siromašni i nerazvijeni.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA