Pregled bibliografske jedinice broj: 681170
Litofacijesne i stratigrafske značajke pleistocenskih naslaga podmorja sjevernoga Jadrana na temelju visokorazlučivih karotažnih mjerenja
Litofacijesne i stratigrafske značajke pleistocenskih naslaga podmorja sjevernoga Jadrana na temelju visokorazlučivih karotažnih mjerenja, 2011., doktorska disertacija, Rudarsko-geološko-naftni, Zagreb
CROSBI ID: 681170 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Litofacijesne i stratigrafske značajke pleistocenskih naslaga podmorja sjevernoga Jadrana na temelju visokorazlučivih karotažnih mjerenja
(Lithofacies and stratigraphy of Pleistocene deposits in North Adriatic Offshore by using high-resolution well logs)
Autori
Marić Đureković, Željka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni
Mjesto
Zagreb
Datum
22.12
Godina
2011
Stranica
167
Mentor
Velić, Josipa ; Aljinović, Dunja
Ključne riječi
sjeverni Jadran; pleistocen; litofacijesi; sekvencijska stratigrafija; karotažna mjerenja; kvaliteta ležišta
(North Adriatic Offshore; Pleistocene; lithofacies; sequence stratigraphy; well logs; reservoir quality)
Sažetak
Litofacijesna i sekvencijsko-stratigrafska analiza i interpretacija pleistocenskih naslaga podmorja sjevernog Jadrana načinjena je na temelju analize i interpretacije karotažnih mjerenja u bušotinama, rezultata petrografskih analiza te 3D-seizmičkih podataka. Istraživani sedimentni slijed Sjevernojadranskog predgorskog bazena Apenina izgrađen je od asocijacije pješčano-muljevitih litofacijesa taloženih u sustavu podmorske lepeze, potom deltom hranjene podmorske rampe i na kraju delte. Tektonika i klimatske promjene bile su glavni čimbenik u odnosu donosa detritusa i akomodacije taložnog prostora. Sedimentni slijed je progradacijskog, regresivnog karaktera, a podijeljen je u sekvencije četvrtog i petog reda. Glavne mehanizme taloženja predstavljali su gravitacijski tokovi i to većim dijelom turbiditni, a manje debritni i muljni tokovi. Na temelju vertikalnog rasporeda asocijacija litofacijesa te uz pomoć seizmičkih podataka dobiveni su podatci o prostornom rasporedu i obliku pješčanih tijela unutar sekvencija. U interpretaciji taložnih događaja i litofacijesnih odnosa unutar taložnog prostora nađene su poveznice s globalnim spuštanjima razine mora, posebice u mlađim sekvencijama. Vrijednosti petrofizikalnih parametara, odnosno kvaliteta ležišnih naslaga ovisne su o taložnim uvjetima. Sistematizirani i obrađeni podatci, uz usporedbu s ostvarenom proizvodnjom, mogu poslužiti za unapređivanje razrade ležišta plina i pridonijeti učinkovitijoj eksploataciji postojećih rezervi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
195-0000000-3202 - Definicija facijesa u bazi Dinarida i usporedba sa širim tetiskim prostorom (Aljinović, Dunja, MZOS ) ( CroRIS)
195-1951293-0237 - Stratigrafska i geomatematička istraživanja naftnogeoloških sustava u Hrvatskoj (Velić, Josipa, MZOS ) ( CroRIS)
195-1953068-2704 - Dinarski krš: geološka evolucija, mineralne sirovine, paleotla i tla (Durn, Goran, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
Profili:
Dunja Aljinović
(mentor)