ࡱ> ^bjbj 8R,||8$Kf JJJJJJJCMO>JJp/PKGGG, JG JGGGlDGIK0KG#P.G#PG#PG0GJJGK#P| :Arhitektura u muzeju ili jesu li  arhitektonke izlo~be dosadne ? Darja Radovi Mahe i dr. sc., znanstveni savjetnik, samostalni istra~iva  i vanjski suradnik Instituta za povijest umjetnosti i Leksikografskog zavoda  Miroslav Krle~a Medvea ak 49, Zagreb,  HYPERLINK "mailto:darja.mahecic@gmail.com" darja.mahecic@gmail.com Uvod Iako je u posljednjem desetljeu u Hrvatskoj osnovano i podignuto relativno mnogo novih muzeja (nakon godina opravdanih jadikovki), i dalje ne postoji jaka institucija, srediate - posveeno istra~ivanju i promociji arhitektonske baatine. Nekoliko je ustanova tome blizu, ali tu su i dalje nerijeaena pitanja prostora, broja zaposlenih, organizacije rada, arhiviranja grae, pristupa korisnika grai, presnimavanja, copyright-a, itd. Teako je onima koji rade u takvim ustanovama, a teako je i korisnicima njihovih usluga. Ugledna kolegica iz jedne takve ustanove izjavila je i re enicu iz mog naslova  da su arhitektonske izlo~be dosadne . A sve ukazuje da to ne bi trebale biti, jer arhitektura mo~e biti viae od dionice na tematskoj izlo~bi posveenoj umjetni kom razdoblju i viae od monografske retrospektive. Kolektivni ponos s jedne ili profesionalni sram arhitekata s druge strane - same ideje gradogradnje i urbanog prostora, epoha i stilova - nude airok spektar alegorija i interpretacija. Re-konceptualizacija, uz razli ite tehnike reproduciranja, nesumnjivo mo~e transformirati arhitekturu i grad kao muzejski i izlo~beni zadatak. Kao elementaran donosim primjer jedne komorne arhitektonske izlo~be iz 2011., ija je snaga (joa uvijek) u izlaganju originala i autenti nih predmeta. Rije  je o manje razvikanom radu vrlo poznatog arhitektonskog dvojca:  Pierre Jeanneret i Le Corbusier - Projekt Chandigarh . Izlo~ba, u organizaciji male privatne galerije u }enevi, donosi originalne fotografije i maketu jednog dijela projekta Kapitola (zamialjenog kao sklop sedam, veinom administrativnih zgrada, sa sudskom i vladinom pala om, od kojih sve nisu bile izvedene). No prava je zvjezda izlo~be namjeataj prepoznatljivog modernisti kog dizajna, ovdje reinterpretiran indijskim podnebljem, prije svega materijalima i izvedbom. Autenti an namjeataj ponuen je i na prodaju, ato svjedo i o ureenom tr~iatu umjetnina. I dok u nas stolci Bernarda Bernardija iz Radni kog sveu iliata u Vukovarskoj dospijevaju u interijere ljubitelja dobrog dizajna pod joa uvijek nerazjaanjenim okolnostima, nekoliko tipskih primjeraka stolica i fotelja iz auditorija i kancelarija Chandigarha, dobili su i svoju realnu aukcijsku procjenu na ovoj jednostavnoj, koncepcijski bazi noj izlo~bi. (slike 1, 2, 3) Povijest arhitekture kao nova disciplina Povijest arhitekture je relativno nova disciplina. U uvodu knjizi  Renesansa i barok , jedan od utemeljitelja moderne povijesti umjetnosti, ali i povijesti arhitekture, Heinrich WQlfflin, 1888. objaanjava svoje namjere: Prou iti simptome spontanog raspadanja i mo~da otkriti  kapricioznost i povratak kaosu , mislei na smjenu stilova. Iako su arhitekturni povjesni ari napustili WQlfflina i njegovu metodologiju, ostali su zahvalni za inicijalnu sistematizaciju i intelektualizaciju arhitekture kao modernog povijesnog podru ja. On se meu prvima upitao kako se arhitektura mijenjala kroz vrijeme kao koncepcija, umjetnost i institucija. Povijest arhitekture pojavila se na fakultetima njema kog govornog podru ja prije viae od stoljea kao dio tada nove discipline  povijesti umjetnosti, od koje je posudila instrumente, kao i iz arheologije i same arhitekture. Instrumenti i metode adaptirani su od slijedeih generacija, no malo je dogovora oko toga ato je povijest arhitekture i kako treba biti napravljena. Svi povjesni ari arhitekture studirali su neato drugo (povijest umjetnosti, arhitekturu ili neko srodno podru je) i specijalizirali se poslije fakulteta. Povjesni ari umjetnosti dugo su tretirali arhitekturu kao jednu od vizualnih umjetnosti, a arhitekte kao umjetnike. Germanofono akademsko podru je kulturne povijesti, roeno sredinom 19. stoljea, na arhitekturu je gledalo kao na evidenciju kulture, a na graevine kao na dokumente. Znanstveno-prakti no podru je povijesti arhitekture mo~e se usko definirati kao podu avanje, u enje i istra~ivanje vezano za povijest arhitekture, kakve nalazimo na fakultetima, istra~iva kim institutima, muzejima. Arhitektura je popularna tema koja privla i mnogo i ne-specijalisti ke pozornosti. Mnoatvo materijala donosi i niz entuzijasta koji dijele interes za povijest arhitekture. Sami arhitekti u~ivaju u prekapanju po proalosti svoje profesije. Profesionalni autori poput novinara, biografa, putopisaca redovito uzimaju arhitekturu za svoje teme, i proairuju krug publike, a to je zadatak i muzeja. Zaklju ujemo da se povijest arhitekture kao disciplina s posebnim znanjima, pitanjima i instrumentima, pojavila prije otprilike sto godina. Jedni je shvaaju kao svojstvenu interdisciplinarnu pustolovinu. Drugi je tretiraju kao specijalizaciju unutar airih disciplina poput povijesti umjetnosti, arheologije, arhitekture, povijesti, ali i muzeologije. Trei pak kao podskup antropologije, ekonomije, sociologije, vojne in~enjerije. ak i oni koji inzistiraju na disciplinskoj automomiji teakim nalaze izolirati neospornu jezgru povijesti arhitekture. Ope metodologije kriti ke povijesti arhitekture razvili su Bruno Zevi i Paolo Porthogesi  kao profesorska pomagala. U proteklih desetak godina napisane su i prve biografije arhitekturnih povjesni ara poput Reynera Banhama, Johna Summersona, Henry Russel Hitchcocka, Nicolausa Pevsnera, Bruna Zevija, Colin Rowea, Manfreda Tafurija. Povijest povijesti arhitekture pojedinih zemalja takoer je ve opisana u knjigama, npr. Engleske, Francuske, Njema ke, Austrije, `vicarske. Posljednjih desetak godina arhitektonska povijest sve viae buja i velik je broj istra~iva a s podru ja humanisti kih i druatvenih znanosti svoj interes usmjerio na prostor. Zahvaljujui naporima istra~iva a iz tih drugih podru ja, teme, teorije i istra~iva ke metode povijesti umjetnosti, povijesti arhitekture i urbanisti kog planiranja, postale su otvorenije provjerama i promjenama. Predstavljanje arhitektonske baatine Od prvih javnih muzeja formiranih u Francuskoj u 18. stoljeu do arhitektonskog muzeja u Frankfurtu i recentnog Cit de l'architecture et du patrimoine u Parizu, jasno je da za razliku od drugih umjetni kih grana, arhitektura predstavlja poseban koncepcijski problem pri svojoj muzeoloakoj kanonizaciji. Tim se viae u ove uspjeane recentne kulturne ustanove dolazi sa znati~eljom u iti o arhitekturi i logici graenja, o tehnologiji i materijalima, o inovatorima i epohama. Stalni postavi poma~u ia itati karakteristike amblematskih graevina, razotkriti metode rada zanimljivih arhitekata i razumijeti aktualne fenomene najairem krugu posjetilaca. Istodobno su se umno~ile putujue problemske izlo~be, koje demonstriraju posljednjih aest desetljea tzv.  novih gradova , i spregu arhitekata, novca i politike na globalnoj razini. Ukoliko ne postoje udru~enja arhitekata ili otvoreni arhitektonski zavodi, takve izlo~be  odsjedaju u umjetni kim galerijama i usmjerene su na airu senzibiliziranu kulturnu javnost. Mjesta posveena arhitekturi nazivaju se i centrima, fondacijama, institutima ili ligom, no svi rade: na stalnom postavu i privremenim tematskim izlo~bama, sadr~e: knji~nice i arhive, internetski pretra~iv fundus, vlastite publikacije, kojiput i vlastite arhitektonske nagrade. I sve to uz otvorenost prema korisnicima i posjetiteljima, od predavanja do organizacije tematskih obilazaka arhitektonskih ostvarenja in situ. To nas dovodi i do u estale svjetske prakse kada izuzetni arhitektonski kompleksi jednostavno sami postaju muzeji i napuataju svoju prvobitnu funkciju. Takav je primjer Saline Royale, idealnog grada polukru~nog tlocrta, koji je projektirao francuski arhitekt  vizionar, Claude-Nicolas Ledoux potkraj 18. stoljea. To jedinstveno svjedo anstvo povijesti pred-industrijske arhitekture u Francuskoj, uvrateno je i na UNESCO-v popis svjetske baatine. Sli na je ideja postojala za Tvornicu avala u Karlovcu, no to je ve tema muzealizacije industrijske baatine kao kulturnog resursa. Originalan je primjer vrlo uspjeanog Vitra Campusa u Njema koj, na kojem su sve graevine, od tvorni kih pogona (u kojima se izrauju klasici dizajna poput Charlesa i Ray Eamesa ili brae Bouroullec), preko pumpne, autobusne i vatrogasne postaje, do konferencijskog i prodajnog paviljona te muzejske zgrade - spomenici moderne i suvremene arhitekture. Sve su ove graevine podignute izmeu 1953. i 2010. (od svjetskih arhitektonskih zvijezda, poput Jean Prouva, Zahe Hadid, Alvara Size, Franka Gehryja, Buckminstera Fullera, Tadao Anda i Herzoga & de Meurona), i same eksponati, koji se jedino mogu vidjeti u stru no voenom arhitektonskom obilasku. Graevine campusa su i dalje u svojoj primarnoj funkciji. U Vitra muzeju dizajna izmjenjuju se povremene arhitektonske tematske izlo~be, ostvarene u suradnji s drugim istra~iva kim institucijama, dok se u VitraHaus-u izla~e povijest industrijskog dizajna namjeataja i usput promoviraju vlastiti proizvodi. Poseban oblik predstavljanja arhitekturne baatine jesu muzeji na otvorenom, umjetno stvarani parkovi-muzeji u koje su s raznih strana dopremani najbolji primjeri, naj eae tradicijskih kua. Primjer je Staro selo Kumrovec utemeljeno 1947. godine, a jedan od najveih i ekonomski najisplativijih je aumovit kompleks Ballenberg u `vicarskoj u koji je dopremljeno preko sto starih kua iz raznih dijelova zemlje. (slike 4, 5) Kada je rije  o najnovijim rjeaenjima pri muzealizaciji arhitekture recimo da okosnicu Njema kog arhitektonskog muzeja u Frankfurtu, realiziranog 1979.-1984., ine 24 velike makete, od prethistorijske kolibe do nebodera. Put do nastanka muzeja, od idejnog za etka davne 1906. godine, nije bio ni kratak ni jednostavan. Smjeaten u 18.-stoljetnoj graevini, interijer je redizajniran prema zamisli arhitekta i teoreti ara arhitekture Oswalda Mathiasa Ungersa, poznatog po upotrebi kubi nih oblika i racionalnim rjeaenjima. Ideja ovog muzeja je fiktivna bijela kua u kui-muzeju. (slika 6) Jedinstveni Cit de l'architecture u Parizu, otvoren 2007. godine, slovi za jednu od najboljih europskih adresa. Projekt je za et 1990. kada je osmialjen bio smjeataj postojeeg Muzeja nacionalne baatine u Pala u Chaillot i njezina adaptacija. Plan je pro~ivio mnogo izmjena i greaaka u hodu prije negoli je izrada programske koncepcije povjerena poznatom povjesni aru arhitekture Jean-Louis Cohenu, autoru brojnih knjiga o 20.-stoljetnoj arhitekturi. Cohenova je studija mudro objedinila Muzej francuske baatine i Francuski institut za arhitekturu. Spomenimo i da je Muzej francuske baatine nastao 1937. iz Muzeja skulpture, koji je svojedobno osnovao arhitekt Viollet-le-Duc (dakle iz institucije kompatibilnoj naaoj Gliptoteci). I zbog taloga arhitekture i namjena same graevine u kojoj je smjeatena (bio je sredianja graevina EXPO-a u Parizu 1937.), ova nova institucija nije samo muzej, ve kulturni centar airokog podru ja djelovanja, ambicija baa poput Centra Georges Pompidou, kakav je u Parizu podignut potkraj 1970-ih godina (a prema dobrom francuskom obi aju da svaki predsjednik dr~ave za sobom ostavi novu kulturnu instituciju). Stalni postav daje pregled kroz osam stoljea francuske arhitekture. Arhitektura je u prvom planu, ali tu su i druge umjetnosti koje ju prate. Rekonstruiran je oslikani svod 13.-stoljetne crkve, dio katedrale u Chartresu s goti kom skulpturom i vitraji katedrale u Bourgesu. Izraeni su pojedini arhitektonski elementi karakteristi ni za odreena povijesna razdoblja. Posljednjih 150 godina arhitekture predstavljeno je kroz avangardne i herojske odgovore na pitanja gustoe, mobilnosti i urbanosti va~ne za razumijevanje suvremenog grada. U galeriji moderne i suvremene arhitekture, sa maketama, velikim ekranima i tematskim stolovima, potcrtani su fenomeni industrijalizacije i kolektivnog stanovanja, tra~enja uvijek novog ~ivotnog stila u stanovanju, vrsta otvora i fasada, uloge dizajna, rjeaavanja zadataka koji za temu imaju identitet i reprezentaciju. Tu je i tema metamorfoza i referenci u arhitekturi. Povla enjem ovjeaenih CD-a mogu se uti izjave i citati pojedinih arhitekata i teoreti ara arhitekture. U ovom dijelu najviae je poticaja svim osjetilima i interaktivnosti. Rekonstruiran je, u prirodnoj veli ini, stan kolektivnog stanovanja z   ^ ` hjlprFܹܹ܏s_sQChw CJOJQJ^JaJh"{@CJOJQJ^JaJ'jh>0JCJOJQJU^JaJh>CJOJQJ^JaJhk^CJOJQJ^JaJ-jh,;hE0JCJOJQJU^JaJ$h,;hE0JCJOJQJ^JaJ)jh,;hECJOJQJU^JaJhj%CJOJQJ^JaJ h,;hECJOJQJ^JaJ#h,;hE5CJOJQJ^JaJ )F18L8>@CO d`gdV d`gd"{@ d`gd) d`gd| d`gd,;dgdk^ d`gd"r d`gdk^dgd,;dgd,;F"2F`t0l*0FZ6b䬺Ȟzi[ihCJOJQJ^JaJ h,;h"XCJOJQJ^JaJ#h,;h"X5CJOJQJ^JaJ#h,;hp>5CJOJQJ^JaJh8CJOJQJ^JaJhLCJOJQJ^JaJh"rCJOJQJ^JaJhZCJOJQJ^JaJhICJOJQJ^JaJhw CJOJQJ^JaJhx YCJOJQJ^JaJ!DFRTVbDz$$.&6&8&>&&&''4(J()*8+Z+++,,,,//@1ޱޣޕޕބsބ h,;h[CJOJQJ^JaJ h,;h3CJOJQJ^JaJh0V4CJOJQJ^JaJhQCJOJQJ^JaJ h,;hp>CJOJQJ^JaJhk^CJOJQJ^JaJhZCJOJQJ^JaJ h,;h"XCJOJQJ^JaJ h,;hT(CJOJQJ^JaJ(@1B1D1F1.202h2~222222333344444465b5t5|5T6X68J8L8ڻڭڭڻڟڻڑڑڀڀڀn\#h,h)W5CJOJQJ^JaJ#h,h,5CJOJQJ^JaJ h,;h[CJOJQJ^JaJh)WCJOJQJ^JaJhx YCJOJQJ^JaJhj%CJOJQJ^JaJh0V4CJOJQJ^JaJ h,;h,;CJOJQJ^JaJ h,;h"XCJOJQJ^JaJ'jhx Y0JCJOJQJU^JaJL888889.9*:d:::::2;;;;;^=`==>>>8?`?f?j???<@>@xCŷ򣒄vhvZh"{@CJOJQJ^JaJh)CJOJQJ^JaJhL'CJOJQJ^JaJh1 CJOJQJ^JaJ hahL'CJOJQJ^JaJ'jhL'0JCJOJQJU^JaJhkCJOJQJ^JaJhpCJOJQJ^JaJ hh}9h|CJOJQJ^JaJhLCJOJQJ^JaJh|CJOJQJ^JaJ xCCCCDE FFF G GBGHHH\H^HbH|H~HHHHIDINIIIJJ.JòqcqUqh1 CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhb4CJOJQJ^JaJh)CJOJQJ^JaJ-jhRh0JCJOJQJU^JaJhLCJOJQJ^JaJ hRhCJOJQJ^JaJhL'CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhkCJOJQJ^JaJ#hJ*Jhk6CJOJQJ^JaJ.JFJXJ~JJJJKBKDK\K|KKKKKKKKK8LNLxL~LLLLLLLMM,M.M0M2MZMjMMMMMNȺ֬ȞȐւȂthNC3CJOJQJ^JaJhr9CJOJQJ^JaJh$CJOJQJ^JaJhb4CJOJQJ^JaJh"{@CJOJQJ^JaJh1 CJOJQJ^JaJhLCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJh)CJOJQJ^JaJh"4CJOJQJ^JaJ*N N&N0NnNrNNNNNNNNNN O0OHOVOOOOPP.P^#hEIhEI6CJOJQJ^JaJhzCJOJQJ^JaJhEICJOJQJ^JaJ'jhL'0JCJOJQJU^JaJh%^CJOJQJ^JaJhL'CJOJQJ^JaJ hahL'CJOJQJ^JaJhtzpCJOJQJ^JaJ'jhJ70JCJOJQJU^JaJhFxCJOJQJ^JaJhJ7CJOJQJ^JaJ'jh7 0JCJOJQJU^JaJԐvԑ֑,2Rrԕܕ2JvȺֺykk]O֬h79CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ'jhL'0JCJOJQJU^JaJ hahL'CJOJQJ^JaJhL'CJOJQJ^JaJhbCJOJQJ^JaJh7 CJOJQJ^JaJhVCCJOJQJ^JaJh%^CJOJQJ^JaJhEICJOJQJ^JaJh(CJOJQJ^JaJZ\2>`& 4<tĚ$r|œƜ*,.46L^n ַ֛֩֩֩֊||||h'jh790JCJOJQJU^JaJh7 CJOJQJ^JaJ hah7 CJOJQJ^JaJh@WCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJh79CJOJQJ^JaJ hahL'CJOJQJ^JaJhL'CJOJQJ^JaJh%^CJOJQJ^JaJhbCJOJQJ^JaJ( \,0`ڟ ҠԠl(b28B~.0TrŕŕŇŕŕs'jh@W0JCJOJQJU^JaJh!vCJOJQJ^JaJ hah@WCJOJQJ^JaJh+oCJOJQJ^JaJ hah CJOJQJ^JaJh@WCJOJQJ^JaJ hahL'CJOJQJ^JaJhL'CJOJQJ^JaJh CJOJQJ^JaJ-:Z\Ϋܫ2*r"bv*̰J^~´˜¦¦¦¦‡‡‡‡‡yyhCJOJQJ^JaJ hah5OCJOJQJ^JaJh,CJOJQJ^JaJhc%CJOJQJ^JaJhZCJOJQJ^JaJh5OCJOJQJ^JaJh!vCJOJQJ^JaJ'jh@W0JCJOJQJU^JaJh@WCJOJQJ^JaJ/*,8:<\nv ȸʸθdrҹԹڹܹb»&^rtvJ~ľ2>ŷŷŷhZCJOJQJ^JaJh vCCJOJQJ^JaJhc%CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJh5OCJOJQJ^JaJ hah5OCJOJQJ^JaJ:DVd $fhjlnr:@R(*,ug_jh_UhCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ hahvVCJOJQJ^JaJhvVCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ hahMCJOJQJ^JaJhMCJOJQJ^JaJh vCCJOJQJ^JaJhZCJOJQJ^JaJ'jhZ0JCJOJQJU^JaJ#j*.046:<@B|~^*~dgddgdL'dgd>dgdT($a$ dgdE d`gd d`gdc%,0268<>BDrtxz~ "T\^`ͶttpYH hh>CJOJQJ^JaJ-jhh>0JCJOJQJU^JaJhE#h{ihE6CJOJQJ^JaJhECJOJQJ^JaJ h{ihECJOJQJ^JaJ hVChECJOJQJ^JaJ-jhVChE0JCJOJQJU^JaJhRCJOJQJ^JaJhdhmHnHuh)Wjh)WUjh_Uh_(*,.Ͷ~gVHV1-jhh0JCJOJQJU^JaJhL'CJOJQJ^JaJ h xhL'CJOJQJ^JaJ-jh xhL'0JCJOJQJU^JaJhx Y#hFOhx Y6CJOJQJ^JaJ hFOhx YCJOJQJ^JaJ hx Yhx YCJOJQJ^JaJ-jhx Yhx Y0JCJOJQJU^JaJ hh>CJOJQJ^JaJh>6CJOJQJ^JaJ#hh>6CJOJQJ^JaJ~ Pnp D ḧ~m_m_mm_mH-jhwzhL'0JCJOJQJU^JaJh|CJOJQJ^JaJ hhL'CJOJQJ^JaJ-jhhL'0JCJOJQJU^JaJ#hVCh6CJOJQJ^JaJ hVChCJOJQJ^JaJ-jhVCh0JCJOJQJU^JaJ#hh6CJOJQJ^JaJ hhCJOJQJ^JaJhVCCJOJQJ^JaJ~nnN4Z\^ d`gddgdZdgd@Wdgd79dgdyydgd7 dgdL'dgd ZfNlnpZbϾ淪q`R`R`R`R`;-jhyyhJ70JCJOJQJU^JaJh7 CJOJQJ^JaJ hZ]h7 CJOJQJ^JaJ-jhZ]h7 0JCJOJQJU^JaJh,8CJOJQJ^JaJ h,8h,8CJOJQJ^JaJ-jh,8h,80JCJOJQJU^JaJ h%hL'CJOJQJ^JaJhL'CJOJQJ^JaJ#h;hL'6CJOJQJ^JaJ hwzhL'CJOJQJ^JaJ.bz|JLNZBBHLNP~ӦӦӴӦl[ hYhL'CJOJQJ^JaJ-jhYhL'0JCJOJQJU^JaJ hyyh CJOJQJ^JaJ#h7 h 6CJOJQJ^JaJh CJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJ hyyhyyCJOJQJ^JaJh7 CJOJQJ^JaJhyyCJOJQJ^JaJ hyyhJ7CJOJQJ^JaJ~&048jJ ѐmVE hMuhL'CJOJQJ^JaJ-jhMuhL'0JCJOJQJU^JaJ#h-'hL'6CJOJQJ^JaJ hYhL'CJOJQJ^JaJ h~UhL'CJOJQJ^JaJhYCJOJQJ^JaJ hYhL'CJOJQJ^JaJ hYhYCJOJQJ^JaJhL'6CJOJQJ^JaJ#hHhL'6CJOJQJ^JaJhL'CJOJQJ^JaJ\D@48HLN߿xfTxx=-jhL'Ph@W0JCJOJQJU^JaJ#hRh796CJOJQJ^JaJ#hRhR6CJOJQJ^JaJhRCJOJQJ^JaJ h79h79CJOJQJ^JaJ-jh79h790JCJOJQJU^JaJ hMuhL'CJOJQJ^JaJh!KWCJOJQJ^JaJ#h-hL'6CJOJQJ^JaJhL'CJOJQJ^JaJ#h^dhL'6CJOJQJ^JaJ.246\ 6*Fdʹm___H7 h6hZCJOJQJ^JaJ-jh6hZ0JCJOJQJU^JaJhZCJOJQJ^JaJ#h hZ6CJOJQJ^JaJ h hZCJOJQJ^JaJ-jh hZ0JCJOJQJU^JaJ#h h@W6CJOJQJ^JaJ hkyh@WCJOJQJ^JaJ-jhkyh@W0JCJOJQJU^JaJh-CJOJQJ^JaJ hL'Ph@WCJOJQJ^JaJdZ\^hZCJOJQJ^JaJh_ h6hZCJOJQJ^JaJ#h6hZ6CJOJQJ^JaJ61h:p!BP. A!"#$% j 666666666vvvvvvvvv666666>6666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHJ`J ENormal dCJ_HaJmHsHtH DA`D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List 6U@6 %+0 Hyperlink >*B*ph<+@< E0 Endnote TextCJaJNN E0Endnote Text CharCJOJQJ^JaJ>*@!> E0Endnote ReferenceH*424 )W0Header  p#:A: )W0 Header Char CJaJtH 4 @R4 )W0Footer  p#:a: )W0 Footer Char CJaJtH PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] z4e +15T55568=BCBPPa ~vCF  C Ha  +++.F@1L8xC.JNS[a6Ԑ , ~d^5789:;<=?@Atuvwxyz{|~O~^6>}/GaX $'.!T  # AA@0(  B S  ?VWtvJNOs|&4=Fs{VXilsx ?LVXu| #468L   !&.0CEZ\wx{}#%/123PQ[gv(.=HTZxy   , . 9 D R S d q   # $ - 6 ; = E F J O  ! " +        0 : A E Y ^ o z  !9Fcijvrst%/;Blw $&CEOXlq*+17DF^`yz{ 'FMOZu{(*-0ho?BFRy{"*-139LUkt~ *,ANQUX\df%&ghv~+2irajqu!eg$]`ab # ( . 2 > @ K M O P R V W Y f h q v { } !!,!-!?!B!k!m!p!q!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""'"("7"?"F"Q"Y"_"e"m"y""""""""""""""####=#@#K#N#[#]#a#d#o#r#v#y#################$ $$$($7$=$A$l$n$u$w$$$$$$$$$$$$$%%9%>%@%E%M%T%]%e%%%%%%%%%%%%%%%&&&&&&(&M&O&l&r&&&&&&&&&&&&&&&&& '''"':'<'D'E'c'o'y'{''''''''''''''(((((-(/(0(7(@(F(P(X(d(p(((((((((()")/);)F)K)N)S)U)d)f)j)u))))))))))))))))))).*0*J*T*b*j*m*y***************++++ ++++++$+++,+0+4+<+?+I+O+X+k+m+v+z+++++++++++++, ,7,8,9,?,{,},,,,,,,,,-- -+-,-5-=-?-I-K-L-T-w--------. .W._.k.s.~............0/1/d/e/x//////////////0#0d0u0v0000000000000000 11:1<1B1D1f1i1x1z111111111111111!2%2H2R2[2]2^2d2m2p2222233D3E3d3r3s3~3333333333333333344-4.4/4<4E4H4S4Y4a4d4p4q444444444444444445555+5-56585:5F5H5K5Q5V5`5a5b5e5f5i5j5x5z555555555555565676=6@6666666 7 7 7#7W7]7t7u7v7|7~777777777777777788$8)848>8P8V8s8|88888889999r9s9999999999 :&:*:3:8:F:P:T:Z:e:g:z::::::::::);+;.;5;D;L;;;;;;;;;;;;;;<<%<*<,<5<7<<<==N=O=P=T=_=f=============>>)>/>2><>H>Q>Z>\>i>r>>>>>>>>>>>>> ??"?#?P?Y??????????????@G@@@@@@@@@@@ A AAAA$A>A@AeAgA}AAAAAAAAAAAAAABB3B=BPBRBUBWBZBcBuBwBxBBBBBBBBBBBBBBB C%C'C>CACgCjCmCoCqC|C~CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDD@DBDCDEDVD[DeDgDmDoDzDDDDDDDDDDE E5E"{@A CVC vCFIE;J[OL'PIuRvV@W!KW"Xx Y0u\eeKjYl+otzp@q"r.s;u!vFxyyy;z *~j%8|sky{EI-Z4>ey:!$b4,"z`!,;Q|J7_)Mk^)Wp,Nn79L'/)5O[b8"4.kV%+w GvIcO^DLfr97 d %^IYZRR@  !"#$%&'()*+,-.0aXX XXXX$X,X2X4X6X8X:X@XBXDXFXHXJXLXNXPXRXTXVXXXZX\X^X`XbXdXUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial5. .[`)Tahoma7.@ CalibriA$BCambria Math"gG; [ sF*$S1!r0Ra 3QHX $PE2!xxDarjaDarjaOh+'0h   $ 0 <HPX`DarjaNormalDarja59Microsoft Office Word@HC@D nDl@j@=l[ sF՜.+,D՜.+,, hp|  *R  Title 8@ _PID_HLINKSAxtmailto:darja.mahecic@gmail.com  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FlData 1Table#PWordDocument 8SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8MsoDataStorexllS1LOGGJ5SGW==2xllItem  PropertiesUCompObj y   F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q