Naslov
Vršnjačko nasilje i emocionalna kompetentnost karlovačkih srednjoškolaca
(Bullying and emotional competence of high school students in Karlovac)

Autori
Livada, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.12

Godina
2010

Stranica
60

Mentor
Lebedina Manzoni, Marija

Ključne riječi
vršnjačko nasilje; viktimizacija; škola; emocije; emocionalna kompetentnost
(peer violence; victimization; school; emotions; emotional competence)

Sažetak
Ciljevi ovog diplomskog rada su ispitati učestalost i oblike vršnjačkog nasilja i viktimizacije među karlovačkim srednjoškolcima te razlike u nasilničkom ponašanju i izloženosti nasilju s obzirom na spol i školski uspjeh. Uz to, cilj je i utvrditi prirodu povezanosti između vršnjačkog nasilja i emocionalne kompetentnosti ispitanika. Uzorak ispitanika činilo je 112 muških ispitanika i 99 ispitanica triju karlovačkih srednjih škola. Za potrebe ovog istraživanja konstruiran je anketni upitnik koji se sastoji od modificiranog Upitnika školskog nasilja UŠN-2003 (Buljan Flander, Karlović i Štimac, 2003) i Upitnika emocionalne kompetentnosti UEK-45 (Takšić, 2002). Za obradu prikupljenih podataka korištena je deskriptivna analiza, T-testovi za nezavisne uzorke, analiza varijance te kanoničko – korelacijska analiza. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako se karlovački srednjoškolci rijetko ponašaju nasilno te rijetko imaju iskustvo viktimizacije od strane vršnjaka. S obzirom na oblike manifestiranog i doživljenog nasilja, najčešće se radilo o različitim oblicima psihičkog nasilja (vrijeđanje, govorenje ružnih riječi, govorenje ružno o drugima i slično). Rezultati pokazuju da su muški ispitanici i ispitanici slabijeg školskog uspjeha češće počinitelji i žrtve vršnjačkog nasilja (osim kad se radi o psihičkom nasilju kada su češće viktimizirane djevojke). Osim toga, utvrđena je i povezanost između nasilničkog ponašanja i emocionalne kompetentnosti kod karlovačkih srednjoškolaca na način da je manje nasilničkog ponašanja povezano s većom emocionalnom kompetentnošću. Vrijednost ovih spoznaja leži u njihovoj iskoristivosti u planiranju i strukturiranju preventivnih aktivnosti kao i programiranju socijalnopedagoških intervencija. Budući da su naši socijalni odnosi određeni reguliranjem emocija, a naš emocionalni odgovor svoje korijene ima u socijalnom kontekstu, djelovanjem u smjeru razvoja vještina, jačanja socijalne kompetencije, kontrole emocija i jačanja emocionalne kompetencije moguće prevenirati ili smanjiti nasilničko ponašanje kao i doživljavanje nasilja od strane vršnjaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA