Naslov
Regionalni razvoj i gospodarsko pozicioniranje Republike Hrvatske: EU članstvo
(Regional Development and New (EU Membership) Economic Positioning of Croatia)

Autori
Vedriš, Mladen

Izvornik
Ekonomija (1330-0636) 19 (2012), 1; 119-144

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
lokalna i regionalna samouprava; regionalno okruženje; EU i fondovi za poticanje regionalnog razvoja; razvojni deficiti; razvojni potencijali
(local and regional self-government; EU and funds for stimulating regional devfelopment; development deficits; development potentials)

Sažetak
Republika Hrvatska je od svojeg osamostaljenja (1990.) u potrazi za uspostavom razvojno i upravno učinkovite regionalne i lokalne samouprave. Usitnjenost jedinica lokalne samouprave, ograničenost vlastitih izvora prihoda, te konkurentskog potencijala, često su bili limitirajući faktor u ispunjavanju potreba i očekivanju građana. Ne manje značajno je pitanje sposobnosti, odnosno insuficijentnosti aktualnog kapaciteta regionalne samouprave u odnosu na zahtjeve, ali i poticajne mogućnosti koje donosi članstvo RH u EU. Također, postavlja se i pitanje kakav je ukupni razvojni kapacitet u RH u odnosu na neposredno regionalno i referentno okruženje (grupa država EU11), te što i kako RH može učiniti da postane neto korisnik sredstava fondova EU – strukturnih i kohezijskih, temeljem pripremljenih i za realizaciju podobnih projektnih rješenja. Svi ti aspekti: unutrašnja regionalizacija, uže socijalno okruženje, te ulazak u EU, interaktivno djeluju na mogućnost nacionalnog pozicioniranja u kontekstu novih okolnosti. Naznačenoj analizi značajno je uporište u procesima i rezultatima koje su ostvarile referentne države iz šireg regionalnog okruženja, a nakon ulaska u EU. Stvaranje institucija i apsorpcijskog kapaciteta odvijalo se paralelno s privlačenjem vanjskih ulaganja (dominantno green field), te uz korištenje sredstava strukturnih i kohezijskih fondova EU. Kvaliteta vlastitih napora i ostvarenja, pridonijeli su stvaranju objektivno pozitivnih rezultata (zaposlenost, rast BDP-a, udjel izvoza), ali isto tako i onih, usporedivo afirmativnih iskazno u smanjenju zaostajanja za prosjekom razvijenosti grupa država EU15. Za očekivati je da Hrvatska po ulasku u EU (2013.) korištenjem i tih iskustava, ali i u ovom novom vremenskom i sadržajnom kontekstu (globalna kriza, EU kriza, u procesu donošenja odluka) uspijeti kreirati adekvatnu platformu vlastitog proaktivnog djelovanja - drugačije rečeno, ostvariti vlastite razvojne rezultate u okolnostima aktualnog vremena i događanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA