Naslov
Odnos podložnosti vršnjačkom pritisku i samopoštovanja kod adolescenata
(Relation between susceptibility to peer pressure and self-esteem among adolescents)

Autori
Forko, Marija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
08.02

Godina
2012

Stranica
39

Mentor
Lebedina Manzoni, Marija

Ključne riječi
podložnost vršnjačkom pritisku; samopoštovanje; rizična ponašanja; adolescenti
(susceptibility to peer pressure; self-esteem; risk behaviors; adolescents)

Sažetak
U procesu socijalizacije od posebne važnosti su pojedinci iz okoline koji služe kao model i preko kojih osoba usvaja obrasce ponašanja. Obitelj je primarni kontekst razvoja djeteta, dok u razdoblju adolescencije to mjesto preuzima vršnjačka grupa. Vršnjaci utječu jedni na druge na različite načine koji dovode do promjena ponašanja. Vršnjački pritisak definira se kao jedan od načina vršnjačkog utjecaja pri čemu vršnjaci izravno pokušavaju nametnuti stavove ili ponašanja koja mogu biti pozitivna ili negativna (Gonzales, Dodge, 2010). Cilj ovog rada je istražiti odnos podložnosti vršnjačkom pritisku u području rizičnih ponašanja i samopoštovanja kod adolescenata. Problemska pitanja na koja će se ovim radom pokušati odgovoriti su : koja su područja najviše i najniže podložnosti vršnjačkom pritisku ; postoji li povezanost između podložnosti vršnjačkom pritisku i samopoštovanja ; te postoji li interakcijski efekt spola i samopoštovanja na podložnost vršnjačkom pritisku. Istraživanjem su obuhvaćeni adolescenti iz dvije gimnazije u gradu Zagrebu. Uzorak čini 267 adolescenata, od kojih je 69 % djevojaka i 31 % mladića u dobi od 15 do 17 godina. Kako bi se ostvario cilj istraživanja, primijenjena su dva mjerna instrumenta, Upitnik podložnosti vršnjačkom pritisku (Lotar, 2012) i Skala samoprihvaćanja i samokompetentnosti (SLCS ; Tafarodi, Swann, 1995). Područja s najviše izraženom podložnosti vršnjačkom pritisku obuhvaćaju ponašanja koja su inače prisutna među mladima - konzumaciju alkohola, upuštanje u seksualne odnose i kršenje roditeljskih pravila. Najmanja podložnost vršnjačkom pritisku dobivena je kod krađe. Povezanost samopoštovanja i podložnosti vršnjačkom pritisku pokazala se značajnom u tri područja, no ta je povezanost niska. Interakcija spola i samopoštovanja na podložnost vršnjačkom pritisku nije se pokazala statistički značajnom, te se na podložnost vršnjačkom pritisku pokazao značajnim jedino glavni efekt spola pri čemu su mladići podložniji pritisku od djevojaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA