Naslov
Izvješće o arheološkim istraživanjima lokaliteta AN3 Beli Manastir – Sudaraž, sjever 2013., Okončana situacija
(Report on Archaeological Excavation on the Site AN3 Beli Manastir – Sudaraž, sjever 2013. Final Situation)

Autori
Tkalčec, Tatjana

Izvornik
Institut za arheologiju

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2013

Ključne riječi
probna arheološka istraživanja; Beli Manastir-Sudaraž; sjever
(test archaeological research; Beli Manastir-Sudaraž; North)

Sažetak
Lokalitet AN3 Beli Manastir – Sudaraž, sjever evidentiran je metodom arheoloških rekognosciranja na trasi buduće autoceste A 5, Beli Manastir – Osijek – Svilaj, dionice Beli Manastir – Osijek, stacionaža 6+500 – 7+200. Institut za arheologiju je u razdoblju od 3. do 5. listopada 2013. godine na registriranome lokalitetu proveo probna arheološka istraživanja. Tijekom dva i po radna dana, u razdoblju od 3. do 5. listopada 2013., obavljeno je probno arheološko istraživanje registriranoga lokaliteta. Primijenjena je metoda sondiranja odabranih površina – strojno uklanjanje humusa do arheoloških kulturnih slojeva koje se potom dokumentiralo, a ne i iskopavalo. Korišten je stroj od 23 tone (gusjeničar) sa žlicom širine 2 m te povremeno i bager točkaš promjera žlice 1, 5 m. Otvoreno je ukupno 18 sondi različitih dužina i širine od 2 ili 1, 5 m, ovisno o širini žlice bagera. Prosječna dubina iskopa, odnosno debljina humusnog sloja iznosi 50 cm. Probnim istraživanjima ustanovljeno je naseljavanje ovog položaja od prapovijesti do u srednji vijek. Na južnijim dijelovima registriranoga lokaliteta nisu ustanovljeni tragovi naseljavanja, međutim u središnjem i sjevernome dijelu lokaliteta otkriveni su tragovi izuzetno gustog naseljavanja. Registrirano je preko 100 arheoloških objekata (stambeni i gospodarski objekti, jame, vatrišta, peći itd.). Iz prapovijesnih razdoblja prikupljeni su nalazi keramike na površini nekoliko objekata koji ukazuju na naseljenost u razdoblju neolitika (vjerojatno starčevačke kulture) te eneolitika. Mnoštvo je jama na čijim površinama nisu pronađeni nalazi koji bi nam omogućili njihovo kronološko opredjeljenje te nije u potpunosti jasno u kojem od ova dva razdoblja je intenzitet naseljavanja bio veći. Na istome položaju gdje su prapovijesna naselja, ili nešto sjevernije, podignuto je i kasnosrednjovjekovno naselje. Količina površinskih nalaza srednjovjekovne keramike kako na samim oranicama tako i na površinama zabilježenih objekata ukazuje na to da se radi o većem srednjovjekovnome naselju čije se središte nalazi pod samom trasom autoceste A5. Objekti se nižu jedan za drugim u izuzetno velikoj gustoći, a radi se očito o nadzemnim stambenim i gospodarskim objektima (tragovi rupa od stupova), ali i o podrumima kuća ili pak poluukopanim kasnosrednjovjekovnim kućama. Osim toga zabilježena su i vatrišta te peć kao i otpadne jame. Nalazi keramike, fakturom, načinima ukrašavanja (nizovi vodoravnih linija, relativno gusti nizovi kotačića), profilacijama rubova, znakovima na dnima posuda ukazuju na razdoblje kasnog srednjeg vijeka – druga polovina ili kraj 13. i 14. stoljeće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

Napomena
Izvješće se sastoji od 28 stranica teksta, 57 slika i 18 listova nacrtne dokumentacije. Izvješće o probnim arheološkim istraživanjima lokaliteta AN3 Beli Manastir – Sudaraž, sjever 2013. g. predaje se: 1. Ministarstvo kulture, Uprava za arheološku baštinu, Runjaninova 2, 10 000 Zagreb ; 2. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijek, Kuhačeva 27, 31000 Osijek ; 3. Muzej Slavonije Osijek, Trg Sv. Trojstva 6, 31000 Osijek ; 4. Hrvatske autoceste d.o.o., Širolina 4, 10000 Zagreb ; 5. Institut za arheologiju, Ulica Ljudevita Gaja 32, 10 000 Zagreb

POVEZANOST RADA