Naslov
Iznimni kulturni krajobrazi primorske Hrvatske
(Outstanding cultural landscapes of the littoral Croatia)

Autori
Andlar, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.12

Godina
2012

Stranica
236

Mentor
Aničić, Branka

Ključne riječi
primorska Hrvatska; kulturni krajobraz; povijest kulturnih krajobraza; klasifikacija krajobraza; iznimni kulturni krajobraz; kriteriji za identifikaciju iznimnih kulturnih krajobraza
(littoral Croatia; cultural landscape; cultural landscape history; landscape classification; outstanding cultural landscape; criteria for identification of outstanding landscapes)

Sažetak
Kulturni krajobrazi primorske Hrvatske imaju značajno mjesto u europsko-mediteranskom kulturnom, prostornom i ekološkom kontekstu no do današnjih dana su vrlo slabo istraženi, neadekvatno upravljani i kao takvi iznimno ugroženi. Iz navedenoga proizlazi i osnovna svrha ovog rada a to je istražiti povijesti i karakteristike primorskih kulturnih krajobraza s konačnim ciljem identifikacije iznimnih lokacija. U prvom dijelu rada analizirana su relevantna domaća i strana iskustva u istraživanju, identifikaciji i vrednovanju kulturnih krajobraza. Istraživanje povijesti kulturnoga krajobraza primorske Hrvatske provedeno je metodom biografije krajobraza kojom je identificiran niz razdoblja prepoznatljivih obrazaca djelovanja u prostoru od neolitika do danas. Klasifikacija kulturnih krajobraza provedena je na općoj razini prema načelu kulturno-povijesne, strukturne i funkcionalne interpretacije načina korištenja zemljišta. Identificirano je šest osnovnih klasa, niz njihovih varijanata te konačno i opisane lokalne i regionalne krajobrazne specifičnosti diljem istraživanog prostora. Na temelju podataka o klasifikaciji i povijesti, te primjenom odabranih i razrađenih kriterija za identifikaciju iznimnih kulturnih krajobraza utvrđen je broj od 61 nacionalno iznimnog krajobraza, od kojih je pet predloženo za razmatranje međunarodne vrijednosti. U zadnjem su dijelu metodom niskostrukturiranog intervjua istražene društvene preferencije stanovništva i različitih stručnjaka vezane uz istraživane, ali i kulturne krajobraze uopće. Utvrđeno je kako stanovništvo većim dijelom ne percipira lokalne kulturne krajobraze kao vrijedne sve dok javnost i stručnjaci ne ukažu na isto. S druge strane kod ispitanih stručnjaka utvrđena je nekonzistentnost stavova o kriterijima za vrednovanje kulturnih krajobraza. Rezultati intervjua ukazuju na nužnost ojačavanja udjela krajobraza u lokalnoj baštini, te na nužnost usuglašavanja unificiranog nacionalnog vrijednosnog sustava za identifikaciju kulturnih krajobraza. U tom smislu, rezultati koje donosi ovaj rad predstavljaju osnovu za daljnja istraživanja i zaštitu kulturnih krajobraza te opće podizanje svijesti o njihovim vrijednostima i karakteristikama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA