Pregled bibliografske jedinice broj: 675811
Potencijali proizvodnje drvne biomase za energiju u kontinentalnoj Hrvatskoj u odnosu na određene stanišne uvjete i vrste drveća
Potencijali proizvodnje drvne biomase za energiju u kontinentalnoj Hrvatskoj u odnosu na određene stanišne uvjete i vrste drveća // Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske : u povodu 20. obljetnice utemeljenja Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo : sažeci / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015. str. 313-341 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 675811 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Potencijali proizvodnje drvne biomase za energiju u kontinentalnoj Hrvatskoj u odnosu na određene stanišne uvjete i vrste drveća
(The potential of biomass for energy production in continental Croatia in relation to specific habitat conditions and tree species)
Autori
Zečić, Željko: Tikvić, Ivica ; Vusić, Dinko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske : u povodu 20. obljetnice utemeljenja Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo : sažeci
/ Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2015, 313-341
ISBN
978-953-154-195-4
Skup
Proizvodnja hrane i šumarstvo – temelj razvoja istočne Hrvatske
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.06.2013. - 15.06.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
šumska biomasa; stanišni uvjeti; čvrsta biogoriva
(forest biomass; habitat conditions; solid biofuels)
Sažetak
Sa šumama kontinentalnog dijela Republike Hrvatske potrajno se gospodari već više od 100 godina. Glavni cilj gospodarenja je dobivanje što kvalitetnijih i vrijednijih drvnih sortimenata. Glavne su gospodarske vrste drveća obična bukva, hrastovi kitnjak i lužnjak, poljski jasen, obični grab od tvrdih listača te topole i vrbe iz skupine mekih listača. Pri sječi stabala i izradi drvnih sortimenata prosječno se godišnje izradi oko 40 % tehničke oblovine i oko 40 % prostornoga drveta, a preostalih 20 % je drvni ostatak nakon sječe. Noviji ciljevi gospodarenja su povećanje iskoristivosti šumske biomase za biogoriva. U radu su prikazana istraživanja strukture ukupne nadzemne biomase stabala glavnih gospodarskih vrsta drveća. Posebno je prikazan obujam stabla do 7 cm promjera s korom, zatim obujam grana od 3 cm do 7 cm te masa i obujam sitne granjevine tanje od 3 cm. Količina i struktura nadzemne biomase stabala utvređena je metodom sekcioniranja i vaganjem preostalih nesekcioniranih dijelova stabala. Za svaku vrstu drveća napravljena je regresijska analiza ovisnosti količine nadzemne biomase pojedinih dijelova stabla o prsnom promjeru. Za pretvorbu količine svježe biomase u apsolutno suhu biomasu na razini stabla korišteni su podaci laboratorijskih istraživanja. Izračunate su ukupne količine nadzemne biomase srednjih sastojinskih stabala za istraživane vrste. Povećana potražnja za obnovljivim energentima, posebno za šumskom biomasom za energiju, predstavlja novi potencijal u šumarstvu i potrebu uvođenja novih tehnologija pridobivanja energijskog drveta i većeg korištenja raspoloživih resursa. Novi šumski proizvodi, kao što je drvna sječka i kratko cijepano drvo, predstavljaju veću dodanu vrijednost u odnosu na dosadašnje oblike ogrjevnog drveta. Također se smanjuju troškovi uspostave šumskoga reda te omogućuje obnova sastojina nakon sječe na cijeloj površini i smanjuju troškovi zaštite šuma od voluharica. Ekološki i stanišni uvjeti presudni za optimalni rast glavnih gospodarskih vrsta drveća moraju se uzeti u obzir pri gospodarenju i pridobivanju novih oblika šumskih proizvoda. Na temelju rezultata istraživanja prikazane su potencijalne mogućnosti naših glavnih gospodarskih vrsta drveća kontinentalnog dijela Hrvatske za povećanje proizvodnje šumske biomase za energiju. Očuvanje i unaprjeđenje stanišnih uvjeta jedan je od ključnih čimbenika za potrajno pridobivanje čvrstih biogoriva.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
068-0682041-0561 - Vitalnost i modeli propadanja stabala u nizinskim šumskim ekosustavima Hrvatske (Tikvić, Ivica, MZOS ) ( CroRIS)
068-0682111-3002 - Unapređenje tehnologija pridobivanja drva u cilju zaštite okoliša i radnika (Zečić, Željko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Profili:
Dinko Vusić
(autor)