Naslov
Doprinos etnologije proučavanju bunjevačkog identiteta i etnogeneze
(Contribution of ethnology to the study of the identity and ethnogenesis of the Bunjevci)

Autori
Černelić, Milana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Okrugli stol: 60. obljetnica Bunjevačkog kulturnog kruga

Mjesto i datum
Csávoly, Mađarska, 29.06.2012. - 01.07.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Bunjevci; etnogeneza; identitet
(Bunjevci; identity; ethnogenesis)

Sažetak
Autorica u izlaganju ukratko obrazlože kako etnologija kao znanost, koja se prečesto poistovjećuje samo s folklorom i etnografijom, može doprinjeti nekim spoznajama o Bunjevcima, njihovom podrijetlu i identitetu. Te su spoznaje rezultat vlastitoga dugogodišnjeg bavljenja Bunjevcima i njihovom kulturnim nasljeđem, intenzivirane istraživanjima sa suradnicima u zadnjem desetljeću u okviru dvaju znanstvenih projekata: Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca (2002.- 2006.) i Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca. (2008-2012). Utvrđivanje i usporedba specifičnih bunjevačkih kulturnih elemenata, distinktivnih u odnosu na druge zajednice u različitim sredinama u kojima njihovi ogranci obitavaju, dovelo je do novih spoznaja o njihovom mogućem etnokulturnom oblikovanju. Na temelju etnoloških pokazatelja ukazat će se na moguće procese koji su utjecali na njihovo nastajanje i oblikovanje u prepoznatljivu (sub)etničku grupu, kroz doticaje s drugim narodima u okruženju u vrijeme njihovog potencijalnog formiranja i kasnije uslijed određenih povijesnih okolnosti koje su ovu skupinu odredile kao izrazito migratornu, kako u daljnjoj prošlosti, tako i u novije vrijeme. Izvora o migracijama Bunjevaca ima tek od razdoblja ranog novog vijeka, o njihovoj velikoj seobi u nekoliko migracijskih valova u 17. stoljeću sa šireg područja Dalmacije i zapadne Hercegovine, uz koju se veže i najpoznatija i najzastupljenija predaja o njihovom izvornom prostoru. Etnološki pokazatelji ne mogu precizno određivati kronološke razine, no mogu pokušati ponuditi odgovor na pitanje, da li su to njihovi starosjedilački prostori kroz dulje povijesno razdoblje ili su ovamo odnekud doselili uslijed određenih nedovoljno poznatih povijesnih događanja. Autorica postavlja pitanja: može li etnologija „uskočiti“ kad se povijest nađe pred zidom uslijed nedostatka pisanih/pouzdanih potvrda i uz pomoć sasvim određenog metodološkog postupka dati doprinos razotkrivanju zbivanja u prošlosti, kada je riječ o životu običnih ljudi koji su nositelji određenih kulturnih značajki. Premda bi pojedini povjesničari takve „konstrukcije“ s određenom dozom omalovažavanja nazvali „etnologizacijom” povijesti, autorica smatra da etnologija za takva razotkrivanja ima pouzdana metodička sredstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA