Naslov
Mletački katastar Pirovca (Zlosela) iz 1752. godine
(The Venetian cadastre of Zlosela (Pirovac) from 1752)

Autori
Perinčić, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Općina Pirovac ; Državni arhiv u Rijeci

Grad
Rijeka

Godina
2013

Stranica
159

ISBN
978-953-57539-0-2

Ključne riječi
katastar; mletačka uprava; Zlosela; Pirovac; feudalni sustav; sudski proces; Dalmacija.
(cadastre; Venetian government; Zlosela; Pirovac; feudal system; court process; Dalmatia.)

Sažetak
Godine 1752. mletačka uprava naredila je da se uredi katastar sela Zlosela (današnji Pirovac) u Dalmaciji, u šibenskom okrugu. Selo je bilo feudalni posjed obitelji Draganić. Razlog zbog kojeg je mletačka vlast investirala u stvaranje tako važnog dokumenta ležali su u dugotrajnim nesuglasicama između seljaka i vlasnika sela. Nesuglasice su bile vezane na optužbe grofa Jeronima Draganića, gospodara sela, da su njegovi seljaci napustili njegovu zemlju još 1736. godine. To se dogodilo zbog toga što su seljaci Zlosela počeli obrađivati zemlju u javnom – državnom vlasništvu za koju su imali manja podavanja. Nesuglasice su trajale desetljećima i Jeronimovi sinovi Miho i Frane započeli su sudski proces protiv svojih seljaka iz Zlosela 1749. godine. To je bila godina kad je mletačka vlast poslala u Dalmaciju tri specijalna inkvizitora (sindici inquisitori) koji su trebali srediti slične nesuglasice u Dalmaciji. Inkvizitori su dali određene naputke i odredbe za izradu novog katastra Zlosela. Prijepisi tih dokumenta su u prilogu knjige. Oni su u izvorniku sačuvani u Državnom arhivu u Rijeci, a u istom arhivu sačuvani su i brojni dokumenti koji su vezani uz feudalni posjed obitelji Draganić-Vrančić u Zloselu i oni su korišteni za rekonstrukciju procesa koji je opisan u ovoj knjizi. Iz tih dokumenta može se zaključiti da su nesuglasice između feudalnog gospodara i njegovih kmetova u Zloselima trajali i nakon što je završen katastar 1752. godine. Većina problema bila je vezana uz činjenicu da seljaci nisu htjeli obrađivati zemlju svog gospodara ; pokušavali su krijumčariti masline i prodavati ih prije nego što su prijavljivali obaveznu desetinu svom gospodaru (koja je varirala između ¼ i 1/6 prinosa) i sijekli su drveće u privatnoj šumi Draganića zvanoj Makirina i Platine te ga prodavali. Nesuglasice nisu bile rješene na prvostupanjskom sudu pred šibenskim knezom, već su završile na apelacijskom drugostupanjskom sudu – Quarantiji u Veneciji. Zloseljani su izgubili slučaj i morali prihvatiti sve uvjete njihovih gospodara – grofova Draganića što je uključivalo uredno dostavljanje desetine od maslina, grožđa i četiri voza drva godišnje iz šuma koje su bile u vlasništvu Draganića. Slučaj je zaključen 1755. godine. Ovi dokumenti su vrlo važni za proučavanje specifičnog feudalnog sustava koji je stoljećima bio temelj gospodarskih i društvenih odnosa Dalmacije. Kontinuitet ovog sustava može se promatrati kroz čitav srednji i rani novi vijek. Dokumenti također omogućavaju niz obavijesti o stanovnicima sela Zlosela (Pirovca), lokalnom gospodarstvu i kvaliteti zemlje kao osnovi za eko- historijska istraživanja kao i demografskih i gospodarskih procesa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA