Pregled bibliografske jedinice broj: 672573
Interkulturalna osjetljivost studenata pedagogije
Interkulturalna osjetljivost studenata pedagogije // Šesti međunarodni interdisciplinarni simpozijum "Susret kukltura", Zbornik radova, Knjiga I / Živančević Sekeruš, Ivana (ur.).
Novi Sad: Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013. str. 235-246 (plenarno, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 672573 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Interkulturalna osjetljivost studenata pedagogije
(Intercultural sensitivity of students of pedagogy)
Autori
Sablić, Marija ; Hrvatić, Neven
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Šesti međunarodni interdisciplinarni simpozijum "Susret kukltura", Zbornik radova, Knjiga I
/ Živančević Sekeruš, Ivana - Novi Sad : Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2013, 235-246
ISBN
978866065184-8
Skup
Šesti međunarodni interdisciplinarni simpozijum "Susret kukltura"
Mjesto i datum
Novi Sad, Srbija, 01.12.2011
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
interkulturalne kompetencije; interkulturalna osjetljivost; sociodemografske karakteristike ispitanika
(intercultural competence; intercultural sensitivity; socio-demographic characteristics of respondents)
Sažetak
Sukladno trendu globalizacije i internacionalizacije, raste i važnost posjedovanja kompetencije komuniciranja s ljudima različitoga kulturnoga podrijetla. Interkulturalna se osjetljivost uzima kao jedna od glavnih komponenti interkulturalne kompetencije. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1320 studenata prijediplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija pedagogije na pet hrvatskih sveučilišta u regionalnim centrima Zagrebu, Osijeku, Zadru, Splitu i Rijeci, sveučilištima u Sarajevu i Mostaru (Federacija BiH), Novom Sadu i Nišu (Republika Srbija), Sveučilištu u Nitri (Slovačka Republika) i Sveučilištu u Pragu (Češka Republika). U ovom nas je istraživanju stoga zanimalo u kojoj mjeri sociodemografske karakteristike ispitanika utječu na stupanj izraženoga etnocentrizma i etnorelativizma, odnosno razinu njihove interkulturalne osjetljivosti.U istraživanju se pošlo od polazne hipoteze da postoji statistički značajna povezanost između iskazane razine interkulturalne osjetljivosti, odnosno stupnja etnocentrizma i etnorelativizma među studentima s obzirom na njihove sociodemografske karakteristike (spol, dob, razinu studija i zemlju studiranja). Rezultati t-testa pokazali su viši stupanj etnocentrizma kod studenata muškoga spola. Analiza rezultata s obzirom na dob studenata pokazuje kako se razina interkulturalne osjetljivosti smanjuje što su studenti starije dobi. Kada je u pitanju razina studija, analiza iskazanog stupnja etnorelativizma pokazuje kako najviši stupanj etnorelativne orijentacije pokazuju studenti koji studiraju na poslijediplomskoj razini , dok najniži stupanj etnorelativne orijentacije pokazuju studenti koji studiraju na prijediplomskoj razini studija. Dobiveni rezultati upućuju na zaključak kako najviši stupanj etnocentrične orijentacije, a time i najnižu razinu interkulturalne osjetljivosti pokazuju slovački studenti, zatim slijede češki studenti, studenti koji studiraju u BiH i hrvatski studenti, dok najniži stupanj etnocentrične orijentacije pokazuju studenti koji studiraju u Srbiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301761-1769 - Interkulturalni kurikulum i obrazovanje na manjinskim jezicima (Hrvatić, Neven, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb