Naslov
Faktorska intenzivnost europske vanjske trgovine i utjecaj na hrvatski izvoz
(Factor Intensity of the European Foreign Trade and Its Impact on Croatian Exports)

Autori
Jurlin, Krešimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
05.12

Godina
2000

Stranica
250

Mentor
Grgić, Mato

Ključne riječi
vanjska trgovina; struktura trgovine; proizvodni faktori; faktorski sadržaj; faktorske intenzivnosti; tehnologija; znanje; obujam
(foreign trade; trade structure; factors of production; factor contents; factor intensities; technology; knowledge; scale)

Sažetak
1) Gospodarski razvitak povezan je sa strukturom izvoza te je izvoz razvijenijih zemalja u pravilu zasnovan na znanju, tehnologiji i djelatnostima povezanim s ekonomijom obujma, dok manje razvijene zemlje u većoj mjeri izvoze proizvode resursno i radno intenzivnih djelatnosti. Teoretsko uporište ova disertacija nalazi u Heckscher-Ohlin modelu, kojem se i u najnovije vrijeme priznaje zasnovanost. Primjenjena je metoda numeričkog izražavanja ocjena faktorskih intenzivnosti, uz dozvoljeno istodobno utjelovljenje više faktora u jednoj skupini proizvoda. Metoda se zasniva na transformaciji odabranih izvornih pokazatelja u izvedene pokazatelje faktorskih intenzivnosti po djelatnostima, te izračunu ukupnog faktorskog sadržaja putem udjela pojedinih djelatnosti u izvozu ili uvozu odabranih zemalja. Promatrane su intenzivnosti i sadržaj 5 faktora (resursa, rada, znanja, tehnologije i obujma) u trgovini unutar EU, između EU i svijeta, s najvećim trgovinskim partnerima, te sa zemljama Središnje i Istočne Europe, u razdoblju 1988.-98. 2) Faktorski sadržaj trgovine unutar EU prilično je stabilan, a oko 70% trgovine zasniva se na znanju, tehnologiji i obujmu. Dok samo 19% uvoza EU iz trećih zemalja čini faktor rad, udjel rada u hrvatskom izvozu izrazito je velik, 34,5%, istodobno su podzastupljeni obujam, znanje i tehnologija. Ucjel proizvoda odabranih 40 djelatnosti najintenzivnijih znanjem, tehnologijom i obujmom u mađarskom izvozu u EU 1998. godine iznosio 69%, u slovenskom 63%, a u hrvatskom samo 26%. Posebice je u hrvatskom izvozu nizak faktorski sadržaj obujma, gotovo dvostruko ispod prosjeka za intra-EU trgovinu. Vjerojatno je upravo izostanak restrukturiranja izvoza prema djelatnostima intenzivnijim znanjem, tehnologijom i obujmom razlog stagniranja hrvatskog izvoza. 3) Restrukturiranje hrvatskog izvoza u smjeru većeg udjela složenijih proizvoda moguće je putem razvitka nekih od postojećih djelatnosti prisutnih u izvozu na europska tržišta, te razvitkom potpuno novih izvoznih proizvoda na osnovi izravnih stranih ulaganja. Hrvatska nije sudjelovala u velikoj ekspanziji europske trgovine u čemu je bitan doprinos razmjene između zapadnoeuropskih transnacionalnih korporacija i njihovih istočnoeuropskih podružnica. S ciljem povećanja izvoza i njegova restrukturiranja prema složenijim proizvodima nužno je voditi odgovarajuću makroekonomsku politiku i povećati investicije u izvozne djelatnosti. Osim formalne uključenosti u proces europskih integracija, postoje i dodatni činitelji izvozne uspješnosti, povezani s faktorskim sadržajem i elementima faktorskih raspoloživosti. Valorizacija značenja obrazovanja i tehnološkog razvitka treba biti osnovni oslonac promišljanja dugoročnog razvitka Hrvatske. Podatak kako polovicu bruto proizvoda razvijenih zemalja čine djelatnosti proizvodnje i distribucije znanja i informacija mora imati odjeka u razvojnoj strategiji Hrvatske, želi li se držati korak s trendovima informatičke i komunikacijske revolucije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA