Naslov
Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji
(Psychosocial characteristics of suicidal ideation in early adolescence)

Autori
Franić, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinskii fakultet

Mjesto
Split

Datum
27.03

Godina
2012

Stranica
124

Mentor
Dodig, Goran

Ključne riječi
samoubilačka promišljanja; rana adolescencija; psihosocijalne karakteristike
(suicidal ideatios; early adolescence; psychosocial characteristics)

Sažetak
SAŽETAK Pozadina i cilj: Samoubilačka promišljanja (SP) su indikator i prediktor psihološkog distresa. Istraživali smo njihovu učestalost kod ranih adolescenata i njihovu povezanost sa sociodemografskim varijablama, ponašanjima, stavovima, roditeljskim sudioništvom u ratu, depresivnim simptomima i crtama ličnosti. Tragali smo i za specifičnim spolnim razlikama ili obrascima. Tvoriva i postupci: Presječna studija s korištenjem samoiskaznog upitnika provedena je na 803 dvanaestogodišnjaka. Samoubilačka promišljanja su procjenjivanja sa tri dihotomna pitanja. Ostali podatci su prikupljani uporabom sociodemografskog upitnika, Eysenckovog upitnka ličnosti za djecu iadolescente (JEPQ) i Skale dječje depresivnosti (CDI). Nenamjerno ozljeđivanje, fizički obračuni te sudjelovanje u vršnjačkom zlostavljanju je procjenjivano korištenjem pitanja iz upitnika SZO Zdravstveno ponašanje u djece školske dobi (WHO-HBSC). Rezutati: Pronađena je učestalost SP do 17, 6%. Nisu uočene spolne razlike. SP u dječaka su povezana sa nižim obrazovanjem majke ; napučenijim obiteljima ; redoslijedom rođenja ; roditeljskim sudioništvom u ratu ; fizičkim obračunima ; češće su žrtve vršnjačkog nasilja i zloupotrebljavaju supstance. Kod djevojčica su pronađeni povezanost sa nižim roditeljskim obrazovanjem ; većim brojem braće ; slabijom percepcijom odnosa sa roditeljima ; roditeljskog međusobnog odnosa ; slabijim osjećajem obiteljske kohezije i kontrole ; negativnim stavom prema školi ; rjeđim odlascima na vjerske obrede ; fizičkim obračunima te sudjelovanjem u vršnjačkom zlostavljanju i kao akter i kao žrtva. Depresivni simptomi su povezani sa SP u oba spola. Zaključak: Iako nema spolne razlike u učestalosti SP ona ipak pokazuju spolno specifični obrazac. Ovo u određenoj mjeri može biti objašnjivo sa roditeljskim sudioništvom u ratu kao i socioekonomskim promjenama koje su uzrokovane tranzicijom. Nalazi istraživanja mogu imati potencijalno važne kliničke i preventivne implikacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA