Naslov
Ozljede na radu u medicinskih sestara
(Work related injuries in nurses)

Autori
Barbir, Tomislava

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.09

Godina
2013

Stranica
38

Mentor
Mustajbegović, Jadranka

Ključne riječi
ozljede na radu; ubodni incidenti; prijavljivnje ubodnih incidenata
(working injuries; needelstick injuries; reporting needelstick injuries)

Sažetak
Zdravstveni djelatnici su jedna od izloženijih profesija nastanku ozljeda na radu. Među zdravstvenim djelatnicima najizloženiji su zdravstveni djelatnici u bolnicama a poseban rizik nastanka ozljede na radu imaju zaposlenici u zdravstvenoj skrbi. Medicinske sestre u bolnicama spadaju među deset najrizičnijih zanimanja za nastanak ozljeda na radu u SAD. Kod sestara najčeće su ozljede leđa nastale uslijed fizičkih aktivnosti u zdravstvenoj njezi. Druga najčešća ozljeda na radu kod medicinskih sestara je ozljeda uslijed ubodnog incidenta na radnom mjestu. Te ozljede su specifične za sestre i liječnike te uslijed same okolnosti nastanka nose veliki rizik ugrožavanja zdravlja zaposlenika. Putem ubodnog incidenta značajno se povećava rizik od nastanka zaraznih bolesti koje se prenose krvlju. U zdravstvenim ustanovama u svijetu, a pogotovo u Republici Hrvatskoj pridaje se malo pozornosti ubodnim incidentima kao rizičnim incidentima nastalim na radnom mjestu. To se može vidjeti u tome da se u Republici Hrvatskoj ne provode sistemske mjere za prevenciju i sprječavanje ubodnih incidenata. Osim edukacije koja se provodi kroz službu za nadzor i kontrolu bolničkih infekcija druge mjere kao što je organizacija posla i uvođenje sigurnih igala u radni proces na rizičnim mjestima nisu zaživjele. Slijedeći znak koji pokazuje da se problem ubodnih incidenata podcjenjuje je postotak prijavljenih ubodnih incidenata u odnosu na njihov stvarni broj. Da bi se dobila kvalitetnija slika o broju i učestalosti ubodnih incidenata zamišljen je ovaj rad koji se proveo u KBC Sestre Milosrdnice na sestrinskoj populaciji putem anonimnih upitnika. Obradom upitnika potvrdila se teza da su ubodni incidenti česti, da pojedini zaposlenici imaju i više ubodnih incidenata unutar godine dana te da je broj prijavljenih ubodnih incidenata manji od 10% od stvarnog broja incidenata. Neprijavljivanjem ubodnih incidenata ne može se provesti odgovarajuća dijagnostika, a samim tim se gubi i mogućnost ranog djelovanja u prevenciji razvoja infekcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA