Pregled bibliografske jedinice broj: 669148
Franjevci u Osijeku (Osvrt na djelovanje i značenje u prvoj polovici 18. stoljeća)
Franjevci u Osijeku (Osvrt na djelovanje i značenje u prvoj polovici 18. stoljeća) // Zbornik o fra Antunu Bačiću / Tatjana Melnik (ur.).
Slavonski Brod : Našice: Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Zavičajni muzej Našice, 2013. str. 98-109
CROSBI ID: 669148 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Franjevci u Osijeku (Osvrt na djelovanje i značenje u prvoj polovici 18. stoljeća)
(The Franciscans in Osijek (A Review of their Activities and Importance in the First Half of the 18th Century))
Autori
Živaković-Kerže, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik o fra Antunu Bačiću
Urednik/ci
Tatjana Melnik
Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Zavičajni muzej Našice
Grad
Slavonski Brod : Našice
Godina
2013
Raspon stranica
98-109
ISBN
978-953-6659-71-5
Ključne riječi
Franjevci u Osijeku, 18. stoljeća
(The Franciscans in Osijek, the 18th Century)
Sažetak
Nazočnost franjevaca u Osijeku duža je od tri stoljeća i veže se za razdoblje nakon izgona Turaka Osmanlija iz grada na Dravi 26. rujna 1687. godine. Franjevačka graditeljska djelatnost u osijeku veže se u vrijeme kada je nastojanjem o. Pavla od Rame, prvog službenog osječkog poglavara, 1699. započela izgradnja rezidencije (starog samostana) sa dva krila – istočnim i južnim – u obliku slova L. Gradnja rezidencije je trajala do 1705., a proširenje samostana dogodilo se 1719. Četiri godine potom samostan je podignut na dva kata. Franjevci su 1733. na zemljištu južno od Klanca izgradili zapadni trakt novog samostana. Izgradnja novog samostana započela je 1751., a posve završena 1761. godine. Gotovo istodobno, 1708. franjevci su započeli gradnju samostanske crkve koja je dovršena 1732. godine. Istodobno su osječi franjevci vršili dušebrižničko, prosvjetno i kulturno djelovanje koje je u prvoj polovici 18. stoljeća, u otegodnim i teškim političkim, gospodarskim i društvenim uvjetima zaista bilo zadivljujuće te je osječki samostan u prvoj polovici 18. stoljeća prosvjetno i kulturno središte ondašnje Slavonije. Posebice je značajan tiskarski rad u kojem je osječka franjevačka tiskara služila i gradskim vlastima pa i građanima. Svojim djelovanjem trag su ostavili istaknuti franjevci, tadašnji i potonji (filozofski i teološki pisci, književnici, prevoditelji, leksikografi, gramatičari i znanstvenici – Mihael Summa, Stjepan Vilova, Antun Tomašević, Ivan Velikanović, te u vremenu potom Josip Pavišević, Marijan Lanosović, Matija Petar Katančić i drugi). Oni su stvorili tzv. osječki kulturni krug ostavivši dubok trag u prosvjetnom i kulturnom životu grada na Dravi, ali i znatno šire.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
252-2522632-2629 - Društvena i gospodarska povijest Slavonije od 1699.-1868.: putevi modernizacije (Kerže-Živaković, Zlata, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, podružnica Slavonski Brod