Pregled bibliografske jedinice broj: 667880
Obrambeni mehanizmi i razvoj psihičkih poremećaja u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom
Obrambeni mehanizmi i razvoj psihičkih poremećaja u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom // 2. hrvatski psihoterapijski kongres: Gdje je mjesto psihoterapije u suvremenoj medicini? - zbornik sažetaka
Zagreb, 2013. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 667880 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obrambeni mehanizmi i razvoj psihičkih poremećaja u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom
(Defense mechanism and development of psychiatric disorders in patients with acute coronary syndrome)
Autori
Jendričko, Tihana ; Vincelj, Josip ; Oremović, Goranka ; Kozarić-Kovačić, Dragica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
2. hrvatski psihoterapijski kongres: Gdje je mjesto psihoterapije u suvremenoj medicini? - zbornik sažetaka
/ - Zagreb, 2013
Skup
2. hrvatski psihoterapijski kongres: Gdje je mjesto psihoterapije u suvremenoj medicini?
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 21.02.2013. - 23.02.2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
obrambeni mehanizmi; akutno koronarno zbivanje
(defence mechanism; acute coronary syndrome)
Sažetak
Uvod: Akutni koronarni sindrom (ACS) predstavlja životno ugrožavajuću situaciju koja posljedično može dovesti do razvoja psihičkih poremećaja. U suočavanju s takvim stresnim događajem obrambeni mehanizmi imaju važnu adaptivnu ulogu. Cilj: Istražiti povezanost obrambenih mehanizama i razvoj psihičkih poremećaja praćenjem mjesec dana i šest mjeseci nakon ACS-a. Uzorak i metode: Ispitanici su praćeni u tri točke: po stabilizaciji somatskog stanja (N=121), mjesec dana (N=80) i šest mjeseci poslije (N=56). Za mjerenje obrambenih mehanizama primijenjen je Upitnik životnog stila, a za postavljanje dijagnoze psihičkog poremećaja Kratki međunarodni neuropsihijatrijski registar. Rezultati: Mjesec dana poslije 27, 5% ispitanika imalo je akutni stresni poremećaj (ASP), 13, 8% ispitanika veliki depresivni poremećaj (MDD), a komorbiditet MDD-a i ASP-a 10, 0% ispitanika. Šest mjeseci poslije MDD je dijagnosticiran u 21, 4% ispitanika, PTSP u 26, 8% ispitanika, a komorbiditet MDD-a i PTSP-a u 14, 5% ispitanika. Represija je značajan prediktor za razvoj MDD-a mjesec dana i šest mjeseci poslije te PTSP-a šest mjeseci poslije. Praćenjem obrambenih mehanizama tijekom tri točke uočena je statistički značajna razlika u primjeni negacije, regresije, projekcije i intelektualizacije. Zaključak: Može se pretpostaviti da kod dijela ispitanika razvoj psihičkih poremećaja predstavlja maladaptaciju na životno ugrožavajuću situaciju (ACS) što upućuje na potrebu što ranije primjene odgovarajuće psihijatrijski skrbi.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
198-0982522-0075 - Psihofiziološka dijagnostika poremećaja uzrokovanih stresom (Kozarić-Kovačić, Dragica, MZOS ) ( CroRIS)
198-1081870-0074 - Utjecaj lipidnog statusa, homocisteina i oLAB-a na kognitivne funkcije u PTSP-u (Rak, Davor, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Klinička bolnica "Dubrava"
