Naslov
Svećenici i svećeničke organizacije u rimskoj provinciji Dalmaciji
(The priests and priestly organization in the Roman province of Dalmatia)

Autori
Giunio, Kornelija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
17.09

Godina
2012

Stranica
560

Mentor
Cambi, Nenad

Ključne riječi
Rim; svećenici; svećeničke organizacije; rimska provincija Dalmacija
(Rome; priests; priestly organizations; Roman province Dalmatia)

Sažetak
U rimskoj povijesti pitanja državnog kulta bila su u tijesnoj vezi sa državnim pitanjima. Po raspoloživim podatcima vidljivo je da je administracija kulta bila u rukama rukovodećih krugova. Svećenici su službena lica koja vrše određene vjerske funkcije u ime naroda rimskog. Rimski je svećenik morao pripadati višim socijalnim krugovima, biti rimski građanin i zakonito dijete, moralan i nekažnjavan, te fizički sposoban. Kolegiji i svećenici precizno su ustrojeni za svaki pojedini društveni sloj, za Rim s Italijom, za provincije i municipije. Svećenstvo se dijelilo u dvije velike kategorije, oni pridruženi velikim službenim kolegijima i oni pridruženi pojedinim bratstvima ili udruženjima. Općenite su religiozne funkcije bile u rukama četiri velika kolegija, kolegija pontifika, augura, quindecimviri sacris faciundis i prvotno tresviri, potom septemviri epulones. Nadzirali su kultove i obrede koji su se vršili u ime države. Bratstva (sodalitates, jednina sodalitas) bila su svećenička udruženja, društva koja se uglavnom novače iz patricijskih redova i koji su bili zaduženi za kult određenog božanstva. Sodalitates su bili Fratres Arvales, Luperci, Salii, Sodales Titii i Fetiales. Sodalitas je oblik dobrovoljnog udruženja. O organizaciji kulta i o svećeničkim službama u rimskoj provinciji Dalmaciji nije nam sačuvan veliki broj podataka. Svakako, među počasne funkcije u gradskoj zajednici valja ubrojiti i pojedina svećenička zvanja ili članstvo u svećeničkim kolegijima. Analiza epigrafske građe, tj. 232 poznata nam natpisa sa čitavog područja rimske provincije Dalmacije, obrađenih u katalogu ove disertacije, daju nam vrijedne podatke o ustroju vjerskih zajednica, ljudima koji su u nekom trenutku vodili brigu o vjerskim pitanjima jedne zajednice. Natpisi pokazuju socijalni i društveni status svećenika, te čime su se još uz svećeničku službu bavili. Među počasne naslove u municipalnom krugu valja ubrojiti i pripadnost kolegijima koji su se brinuli za obavljanje i održavanje carskog kulta. To su bili flameni, sacerdotes, Sodales Augustales, Augustales i poznati kolegiji od šest članova (sevirati) kojima je na brizi bio službeni carski kult. U doba Carstva sva su žrtvovanja i zavjeti (sacrifices et vota) bili u vezi s likom cara, a oblici svećeništva različiti ovisno o tome da li su provincije bile više ili manje romanizirane. Jedan od vidova romanizacije i načina kontroliranja zapadnih provincija August uvođenje i organizacija carskog štovanja. Ono je moglo biti organizirano na provincijskom ili u nemirnijim područjima na pokrajinskom nivou. Veliku ulogu u razvoju i širenju carskog kulta u provincijama imali su prokonzuli, odnosno namjesnici provincije. Morali su donositi razne odluke, regulirati kult, a često su i sami financirali svečanosti i igre u čast cara. Oni su u provincijama imali stanovitu ulogu i vrhovnih pontifika, jer su uz ostale poslove nadgledali i sva religiozna pitanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA