Pregled bibliografske jedinice broj: 666703
PROTUEROZIJSKA ULOGA ŠUMA HRVATSKOGA SREDOZEMLJA
PROTUEROZIJSKA ULOGA ŠUMA HRVATSKOGA SREDOZEMLJA // Šume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012. str. 57-74 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 666703 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
PROTUEROZIJSKA ULOGA ŠUMA HRVATSKOGA SREDOZEMLJA
(Anti-Erosion role of forests on Croatian Mediterranean)
Autori
Topić, Vlado
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Šume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske
/ Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2012, 57-74
ISBN
978-953-154-136-7
Skup
Šume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske (Okrugli stol)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.05.2011
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hrvatsko sredozemlje; erozija; pokusne plohe B6; B7; B8 i B9; šikara bijelog graba; sastojina alepskog bora; opožarena površina; oborine; površinsko otjecanje; gubitak tla; regresijska analiza
(Croatian Mediterranean; erosion; experimental plots B6; B7; B8 and B9; hornbeam scrub; stands of Aleppo pine; burned areas; precipitation; surface runoff; soil loss; regression analysis)
Sažetak
U radu su prikazani rezultati istraživanja utjecaja šikara bijelog graba (Carpinus orientalis Mill.) i sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na površinsko otjecanje oborinskih voda i zaštiti tla od erozije. Istraživanja su obavljena na padinama Moseća kod Muća na pokusnim plohama B6 i B7 u sačuvanim i posječenim šikarama bijelog graba, na nagibu od 26° i slivu bujice Rupotine kod Solina na pokusnim plohama B8 i B9 u sačuvanim i opožarenim sastojinama alepskog bora, na nagibu od 26° i 20°. Utvrđena je srednja godišnja vrijednost površinskog otjecanja oborina koja na plohi B6 s posječenom šikarom bijelog graba i s potpuno sačuvanim listincem i humusno-akumulativnim horizontom, na nagibu od 26°, iznosi 24, 03 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0, 019 i gubicima tla od 0, 0072 t/ha, a na plohi B7 sa sčuvanom šikarom bijelog graba, na istom nagibu, površinsko otjecanje iznosi 19, 52 mm/m2 , s koeficijentom otjecanja od 0, 0156 i gubicima tla od 0, 0056 t/ha. U sačuvanim sastojinama alepskog bora potpunog sklopa, na nagibu od 26°(ploha B8), površinsko otjecanje iznosi 6, 23 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0, 0087 i gubicima tla od 0, 044 t/ha, a na opožarenoj površini na nagibu od 20°(ploha B9) površinsko otjecanje iznosi 35, 51 mm/m2, s koeficijentom otjecanja od 0, 0478 i gubicima tla od 19, 93 t/ha. Univarijatnom i multivarijatnom regresijskom analizom utvrđena je ovisnost površinskog otjecanja oborina i gubitka tla o količini oborina, njihovom trajanju i intenzitetu kao nezavisnim varijablama. Veza između količine oborina i njihova površinskog otjecanja i gubitka tla u šikarama bijelog graba veoma je jaka (r = 0, 80), u sastojini alepskog bora jaka (r = 0, 67) i srednje jaka (r = 0, 49), a slaba (r = 0, 26) i srednje jaka (r = 0, 43) između trajanja oborina i njihova intenziteta s površinskim otjecanjem oborina i gubitka tla.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
00910201
Ustanove:
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
Profili:
Vlado Topić
(autor)