Naslov
Realizam, vjerojatnost i najbolje objašnjenje
(Realism, probability, and the best explanation)

Autori
Dožudić, Dušan

Izvornik
Prolegomena (1333-4395) 12 (2013), 2; 223-243

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
antirealizam; Berčić; istinitost; objektivnost; realizam; skepticizam; vjerojatnost; zaključak na najbolje objašnjenje.
(antirealism; Berčić; objectivity; probability; realism; scepticism; the inference to the best explanation; truth.)

Sažetak
Boran Berčić u drugom svesku Filozofije brani realizam, gledište da postoji vanjski svijet nezavisan od, no dostupan našim mislima i jeziku te da o njemu možemo misliti i reći istinite stvari. Svoju obranu Berčić temelji na dva argumenta. Prvo, argumentira da je istinitost realizma daleko vjerojatnija od istinitosti njemu suprotstavljenih gledišta, od neke antirealističke teorije ili od nekog skeptičkog scenarija. Drugo, argumentira da, premda su realizam, antirealizam i skepticizam jednako uspješna objašnjenja relevantnih fenomena, realizam je ipak najbolje objašnjenje takvih fenomena. Dakle, budući da je istinitost realizma, u odnosu na njemu suprotstavljena gledišta, najvjerojatnija te da realizam nudi najbolje objašnjenje relevantnih fenomena, treba ga prihvatiti kao istinitu teoriju i nastaviti djelovati u skladu s tim. U ovom radu ukazat ću na neke probleme s obranom realizma kakvu predlaže Berčić. Pozivanje na vjerojatnost u sporu realista i antirealista ili skeptika vodi u cirkularnost, dok pozivanje na najbolje objašnjenje, kao operativan oblik zaključivanja u nekim područjima, nije primjenjiv u ovakvim globalnim filozofijskim sporovima, kad gotovo da i ne postoje relevantne točke slaganja među suprotstavljenim stranama. Rad ću završiti s naznakom u kojem bi smjeru obrana realizma mogla krenuti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA