Naslov
Psihijatrijsko-psihološki pristup i protokol tretmana pacijentica s rakom dojke
(Psychiatric-psychological approach and treatment protocol of patients with breast cancer)

Autori
Kozarić-Kovačić, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Suvremeni izazovi psihologije rada i organizacijske psihologije : knjiga sažetaka / Sušanj, Zoran ; Miletić, Irena ; Kalebić Maglica, Barbara ; Lopižić, Josip - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2013

ISBN
978-953-55079-2-5

Skup
21. godišnja konferencija hrvatskih psihologa

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2013. - 09.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
rak dojke; psihijatrijsko-psihološka dijagnostika; intervencije
(breast cancer; psychiatric-psychological diagnostic; intervention)

Sažetak
Dijagnoza raka dojke izaziva emocionalnu traumu i istovremeno tjelesne smetnje. Emocionalna trauma dovodi do povećanog osjećaja ranjivosti, gubitka kontrole i neizvjesnosti. Kirurško, kemo/radio i hormonalno liječenje uzrokuje veliki broj tjelesnih i endokrinoloških simptoma. Važno je identificirati potrebe pacijentica radi pružanja adekvatne psihijatrijsko-psihološke podrške, tretmana i liječenja u što je potrebno uključiti i bliske rođake i zdrastvene profesionalce. Psihijatrijsko-psihološka dijagnostika: treba se provoditi odmah nakon postavljanja dijagnoze raka dojke, inicijalno i kontinuirano tijekom ostalih oblika tretmana, jer se sama klinička slika psihičkih i emocionalnih poremećaja može mijenjati tijekom vremena. Dijagnosticiranje je važno radi provođenja rehabilitacije, čiji uspjeh će ovisiti i o pravovremenosti intervencije. Važno je intervenirati što ranije, jer se time preveniraju kasnije psihičke i tjelesne smetnje. Psihijatrijsko-psihološka dijagnostika može biti inicijalna i kontinuirana, a odnosi se na identifikaciju potreba pacijentica, odnosno na identifikaciju emocionalno najvulnerabilnijih pacijentica. Metode dijagnostike (inicijalno i kontinuirano) su: psihijatrijski i psihološki pregled. Psihijatrijski pregled: Obuhvaća uzimanje anamneze, heteroanamneze, psihičkog statusa i dijagnostiku prema važećim dijagnostičkim kriterijima MKB-X, te primjenu MINI intervjua (Međunarodni neuropsihijatrijski intervju), te dodatne dijagnostičke skale. Psihološki pregled: Obuhvaća klinički intervju, psihologijske testove vezane uz dijagnozu karcinoma dojke i moguće promjene u emocionlnom doživljavanju - Upitnik potreba za potporu (Suportive Care Needs Survey - SCNS-SF34), Skala simptoma vezana uz liječenje osoba oboljelih od karcinoma (The Cancer and Cancer Treatment-related Symptom Scale - CTSS), Vizualna analogna skala distresa (Distress Thermometer - DT), itd. Procjena kvalitete života: Upitnik za procjenu kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije (WHOQOL-BREF) i Upitnik za kvalitetu života oboljelih od karcinoma dojke (EORTC QlQ-BR23) Europskog udruženja za dijagnosticiranje i liječenje karcinoma. Rehabilitacija: Intervencije koje se provode u rehabilitaciji pacijentica oboljelih od raka dojke su inicijalne i kontinuiraneInicijalne intervencije su: a) psihoedukacija - pacijentica/obitelji - motivacija za liječenje, b) savjetovanje, c) psihoterapijski suport, d) kratkotrajna psihoterapija, e) psihofarmakološko liječenje i f) koordinacija psihosocijalne pomoći. Kontinuirane intervencije su: a) dugotrajna psihoterapija: individualna, grupna, obiteljska, b) fizička aktivnost/vježbanje, c) suportivne grupe, d) tehnike relaksacije i e) razne aktivnosti: ples, šetnja, hobi. Rad s medicinskim timom: Potreban je zbog kontratransfernih reakcija, odnosi se na edukaciju vezanu uz osvještavanje i razumijevanje vlastitih osjećaja prema pacijenticama, razumijevanje psihološkog, psihičkih komplikacija bolesti i emocionalnih reakcija na bolest. Provoditelji intervencija su: psihijatar, psiholog i socijalni pedagog.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA