Naslov
Jezično – nepčani dodir kod glasova /j/, /ʎ/ i /ɲ/
(Linguopalatal contact in /j/, /ʎ/ i /ɲ/)

Autori
Galić, Mihaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.12

Godina
2013

Stranica
50

Mentor
Liker, Marko

Ključne riječi
elektropalatografija; palatalni konsonanti; palatalnost; palataliziranost; alveolopalatalnost; primarno mjesto artikulacije; sekundarno mjesto artikulacije
(Electropalatography; Palatal consonants; palatal; palatalized; alveolopalatal; primary place of articulation; secondary place of articulation)

Sažetak
Opisi artkulacijskih osobina istraživanih glasova/j/, /ʎ/ i /ɲ/ u hrvatskom jeziku nisu dosljedni u literaturi. Problem ne začuđuje zbog nedostatka instrumentalnih metoda koje se tek u novije vrijeme razvijaju. U internacionalnoj literaturi nejasni su artikulacijski korelati palatalnosti i palataliziranosti. Ovim se radom želi doprinijeti rješavanju istraživačkog problema mjesta i načina artikulacije glasova/j/, /ʎ/ i /ɲ/. Cilj rada bio je odrediti mjesto artikulacije navedenih glasova zbog terminoloških nesuglasica u hrvatskoj literaturi pri njihovu opisu. Istraživanje je provedeno na šest izvornih govornika hrvatskoga jezika. U istraživanju je korištena elektropalatografija (EPG), laboratorijska tehnika razvijena s ciljem mjerenja dinamike jezično-nepčane aktivnosti tijekom trajanja govora. Za razliku od drugih načina mjerenja, daje podatke o fiziološkim artikulacijskim osobinama glasova kroz vremensku dimenziju u realnom vremenu. Glavni dio EPG-a je umjetno nepce, izrađeno za svakog ispitanika osobno, na kojemu se nalaze elektrode razmještene u redove i stupce. Redovi elektroda koreliraju s glavnim artikulacijskim regijama. Dodirom jezika o umjetno nepce u računalo se šalje informacija o kontaktiranom području. Mjerene varijable bile su alveolarni i palatalni kontakt (za alveolarnu i palatalnu regiju), potpuni kontakt i težište jezično-nepčanog kontakta prilikom izgovora glasa. Rezultati su pokazali kako je primarno mjesto artikulacije za glasove /ʎ/ i /ɲ/alveolarno, a ne palatalno kako se do sada u literaturi navodilo. Također, primjećeni su različiti načini artikulacije: za neke je govornike utvrđeno alveolarno mjesto artikulacije s primarnim artikulatorom oštricom jezika, dok su za drugu skupinu govornika rezultati pokazali kako se navedeni glasovi tvore na dva mjesta na nepcu - primarnom alveolarnom (s primarnim artikulatorom oštricom jezika) i sekundarnom palatalnom (sa sekundarnim artikulatorom leđima jezika). Pri potonjem načinu tvorbe korišten je termin palataliziranosti kao sekundarnog mjesta artikulacije. Za glas /j/ potvrđeno je palatalno mjesto artikulacije, kako je i navedeno u dosadašnjoj literaturi. Budući da se o artikulacijskim korelatima palatalnosti u stranim jezicima autori još uvijek ne slažu, što pokazuju recentna istraživanja, ovaj je rad i kroslingvistički značajan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA