Pregled bibliografske jedinice broj: 664923
Što je (aristotelovska) dokolica?
Što je (aristotelovska) dokolica? // Nasljeđe antike. Ogledi u spomen Maji Hudoletnjak Grgić / Pećnjak, Davor ; Šegedin, Petar ; Zakarija, Kruno (ur.).
Zagreb: KruZak, 2013. str. 55-68
CROSBI ID: 664923 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što je (aristotelovska) dokolica?
(What is (Aristotelian) leisure?)
Autori
Boršić, Luka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Nasljeđe antike. Ogledi u spomen Maji Hudoletnjak Grgić
Urednik/ci
Pećnjak, Davor ; Šegedin, Petar ; Zakarija, Kruno
Izdavač
KruZak
Grad
Zagreb
Godina
2013
Raspon stranica
55-68
ISBN
978-953-6463-85-5
Ključne riječi
Aristotel, dokolica
(Aristotle, leisure)
Sažetak
Aristotelovo je poimanje dokolice funkcionalno određeno – obična, "primitivna" dokolica (riječ σχολή Aristotel rabi ponekad i onako kako se rabio u svakodnevnom govoru, tj. kao "slobodno" vrijeme, vrijeme za igru i zabavu itd.) i dokolica kao ozbiljenje ljudskog života razlikuju se funkcionalno: ova potonja je posljedica izbora onih djelatnosti koje zadovoljavaju kriterije koji će stanovitu djelatnost izdići iz puke izmjene umora i odmora, udaljiti od svakodnevnih briga i borba za preživljanje i izdići ljudsku egzistenciju na razinu koja je ponajvećma nalična božanskoj. To funkcijsko razumijevanje dokolice ujedno i objašnjava zašto Aristotel bogu ne pripisuje dokolicu (npr. u Metafizici Λ). Budući da bog kod Aristotela nema nikakve druge aktivnosti osim kontemplacije, za njega dokolica, kao kontrast drugim aktivnostima, funkcijski nema smisla: budući da je idealno blaženi život čisti βίoς θεωρητικός, bog nema ništa osim dokolice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija